DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 402 —


djenje šuma, jer tim putem posjednik uz mali doprinos dolazi
do stručnog savjetnika. U ruskom šumskom redu nalazi se takova,
privatnom šumskom posjedu pogodujuda ustanova. Cl.


566. slovi: >>Dumoposjednicima dozvoljeno je, da putem slobodnog
utanačenja i dozvolom šumske uprave pozovu krunskog
šumara, da u svoju upravu preuzme njihove šume". A sličnu
ustanovu nalazimo i u §. 5. provedb. naredbe od 15. srpnja
1895. br. 35.633 k našem zakonu o uredjenju šumarsko-tehnicke
službe.
U skoro svim državama podjeljuju se kandidatima za državnu
šumarsku službu dopusti, kad se o tome radi da u
upravu preuzmu šume sukromnika ili da ih urede. Saski državni
uredjajni zavod uredjuje šume sukromnika uz umjerene,
u pravilniku opredieljene ciene.


Sljedede su šumsko-redar s tv ene mjere, koje se uporabljuju
spram sukromnim šumama na koliko kao šume zaštitnice
ili zabranite ne podpadaju još pod strožije ustanove: zabran a
krčenja , kojom se brani, da se ploštine na kojima se do
sada gojila šuma, trajno privedu inom načinu uporabe. Ta
je zabrana krčenja u šumskim zakonima jošte jako razprostranjena,
ako i ne u obliku bezuvjetne zabrane. Ili se propisuje,
da se namjeravano krčenje imade oblasti samo prijaviti
ili da se imade podnjeti molba za dozvolu, koja se pod stanovitimi
predmjevami redovito i podjeljuje. Badenski šumski
zakon (a i naš) iziskuje za to dozvolu oblasti; wurttemberžki
propisuje, da pri tom valja uvažiti klimatičke i sumsko-redarstvene
obzire, osobito zaštićenje susjednih šuma.


Uvjeti, pod kojima se dozvola podjeluje, sadržani su obično
u dotičnom zakonu ili provedbenoj naredbi; u najviše slučajeva
se pri tome predmnjeva: da će tlo pri promienjenom načinu
uporabe priižati nedvojbeno veću korist, i da naumljenom
krčenju ne stoje na putu niti javni niti sukromni probitci.
Osim toga imade jošte i sljedećih ustanova:


1. Krčenje šume dozvoljava se onda, ako je isto tolika
ploština, koliku se krčiti kani, od uova zašumljena, (u Ruskoj,
Hessenskoj, Švicarskoj).