DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 402 — djenje šuma, jer tim putem posjednik uz mali doprinos dolazi do stručnog savjetnika. U ruskom šumskom redu nalazi se takova, privatnom šumskom posjedu pogodujuda ustanova. Cl. 566. slovi: >>Dumoposjednicima dozvoljeno je, da putem slobodnog utanačenja i dozvolom šumske uprave pozovu krunskog šumara, da u svoju upravu preuzme njihove šume". A sličnu ustanovu nalazimo i u §. 5. provedb. naredbe od 15. srpnja 1895. br. 35.633 k našem zakonu o uredjenju šumarsko-tehnicke službe. U skoro svim državama podjeljuju se kandidatima za državnu šumarsku službu dopusti, kad se o tome radi da u upravu preuzmu šume sukromnika ili da ih urede. Saski državni uredjajni zavod uredjuje šume sukromnika uz umjerene, u pravilniku opredieljene ciene. Sljedede su šumsko-redar s tv ene mjere, koje se uporabljuju spram sukromnim šumama na koliko kao šume zaštitnice ili zabranite ne podpadaju još pod strožije ustanove: zabran a krčenja , kojom se brani, da se ploštine na kojima se do sada gojila šuma, trajno privedu inom načinu uporabe. Ta je zabrana krčenja u šumskim zakonima jošte jako razprostranjena, ako i ne u obliku bezuvjetne zabrane. Ili se propisuje, da se namjeravano krčenje imade oblasti samo prijaviti ili da se imade podnjeti molba za dozvolu, koja se pod stanovitimi predmjevami redovito i podjeljuje. Badenski šumski zakon (a i naš) iziskuje za to dozvolu oblasti; wurttemberžki propisuje, da pri tom valja uvažiti klimatičke i sumsko-redarstvene obzire, osobito zaštićenje susjednih šuma. Uvjeti, pod kojima se dozvola podjeluje, sadržani su obično u dotičnom zakonu ili provedbenoj naredbi; u najviše slučajeva se pri tome predmnjeva: da će tlo pri promienjenom načinu uporabe priižati nedvojbeno veću korist, i da naumljenom krčenju ne stoje na putu niti javni niti sukromni probitci. Osim toga imade jošte i sljedećih ustanova: 1. Krčenje šume dozvoljava se onda, ako je isto tolika ploština, koliku se krčiti kani, od uova zašumljena, (u Ruskoj, Hessenskoj, Švicarskoj). |