DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 116 <-- 116 --> PDF |
— 494 — Razloz i vrhovne rješitbe su slieđeći: Prema naredbi kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, od 21. travnja 1883 br. 11.959., častriici i činovnici se ne imadu smatrati pravoužitnici krajiških imovnih obćina, makar su i prije njihovog imenovanja živili u pravoj vojničkoj zadruzi. Molitelj je umirovljeni učitelj, te je po tom, u smislu §§. 3. i 110. zakona od 31. listopada 1888. o uredjenju školske nastave i obrazovanja pučkih učitelja u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, javn i činovnik . Pošto javni činovnik umirovljenjem ne gubi svoj značaj, već i nadalje ostaje činovnikom, to ne ima dvojbu, da se spomenuta naredba proteže i na umirovljene činovnike. Za to je valjalo molitelja odbiti njegovim molbenim zahtjevom. (U „Mjesečniku" pravničkoga družtva priobćio Dr. A. Goglia.) Različite viestl. Sastojina crnoga oraha stara 83 godine. Napisali smo već u ovom listu članak, kojemu je bila svrha iztaknuti činjenicu, da polag dosadanjih opažanja ima nekih inozemnih vrsti drveća, koje bi bilo vriedno u većoj mjeri i u našim šumama gojiti. Jedna takova vrst je američki crni orah (Juglans nigra), kojega se drvo mnogo u Evropu uvozi i vrlo skupo plaća, te ima od njega ovdje ondje po našemu kontinentu i starijih stabala, koja pokazuju, da se ta vrsta drva vrlo dobro drži. Sad piše 0 jednoj takovoj 82 godine staroj sastojini crnoga oraha u Moravskoj g. Wichle u „Oestereichische Forst u. Jagd zeitung", te veli, da se je ta sastojina, u kojoj ima još i hrasta i javora mlieča, vrlo liepo razvila. Crni orah da je još napredniji od hrasta i javora, a stabla da imaju popriečno 2´6 m^. Sastojina da je uzrasla u malome dolcu na svježoj, humoznoj, dubokoj ilovači. — Vriedno bi bilo, da se ovomu skupomu drvu i kod nas što više pažnje posveti. t F. Schivackhofer, dvorski savjetnik i profesor kemijske tehnologije na c. kr. visokoj školi za zemljoteštvo u Beču, na kojoj je preko 30 godina uspješno djelovao, umro je u 61. godini dobe svoje. Pokojnik, koji je slovio kao vrstan stručnjak svoje struke, bio je medju slušačima zbog vrlo Ijubeznog susretanja vrlo obljubljen, a sahranjen je uz mnogobrojno učešće 20. pr. mj. u Beču. „Slava mu". Novi zali:on za zaštitu šuma u Švedskoj. Švedska, poznata sa svojih krasnih i prostranih crnogoričnih šuma, iz kojih se silna šumska roba izvozi u susjedne države, naročito u Englezku, uviđila je, da su se šume počele prekomjerno izcrpljivati, s tog je bila prisiljena izdati |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 117 <-- 117 --> PDF |
— 495 — nedavno novi zakon za zaštitu šuma. Po tom zakonu zabranjuje se sječa i u obće prekomjerno izerpljivanje šuma, a šumoposjednici čine odgo vorni za svrsishodno pomladjivanje šuma. Nadamo se, da će ovaj zakon donekle povoljno djelovati i na unovčenje naše čamovine, koja je zadnje vrieme počela i od švedske konkurencije na pojedinim tržištima trpiti. t Benjamin pl. Kallay, c. i kr. tajni savjetnik, c. i kr. zajednički ministar financija i kao takav glavar zaposjednutili zemalja Bosne i Hercegovine, umro je 13. pr. mj. u 64. godini u Beču. Blagopokojni Preuzvišeni gospodin ministar Kallay razvio je tečajem dugogodišnjeg djelovanja kao vrhovni chef bosanske uprave osobito djelovanje, da unapriedi ove kroz stoljeća zapuštene zemlje, pak je osobitu pozornost obratio glavnom bogatstvu Bosne, tamošnjim šumama i nastojao, da se one urede i izcrpljivati počnu; djelovanja njegovoga sjećat će i sva kasnija pokoljenja, jer što je sve u okupiranim zemljama stvoreno, u glavnom je njegovo djelo. Ekskurzija austrijskoga državnoga šninar. družtva u Švedsku i Norvežku. Ovo odlično družtvo kani sliedeće (1904.) godine poduzeti poučno putovanje u šume Švedske i Norvežke. Već sada pozivlje družtvo one članove, koji bi bili voljni u tom izletu sudjelovati. Troškovi izleta iznosit će oko 600—800 kruna po osobi Ovogodišnje ekskurzije nekih šumarskili družtava. Češko šumarsko družtvo, kao najveće izmedju svih austrijskih šumarskih družtava, koje svake godine poduzimlje izlete u dobro uredjene šume — a tih ima vrlo mnogo u Ceskoj — i to obično u šume veleposjeda ili čeških gradova, držat će ove godine svoju skupštinu u Plznju, a po tom polioditi u „Češkoj šumavi" na bavarskoj medji ležeće šumo grada Domažlicah i s njima graničeću šumu grofa Stadiona, te je o tom, kako i svaKe godine čini, izdalo posebnu brošuru zajedno sa sastojinskim nacrtima, u kojima su svi odnošaji tih šuma potanko opisani. — Susjedno nam štajersko šumarsko družtvo već je 13. lipnja poduzelo izlet u šume oko Murau´a, dočim je, nam takodjer susjedno, kranjsko-primorsko šumarsko družtvo održalo 28. pr. mj. izlet u šume kraj Idrije, a sliedeći dan u Idriji svoju glavnu skupštinu. — Obće njemačko šumarsko družtvo (u Njemačkoj) držat će 15. o. mj. svoju glavnu skupštinu u Kielu, a uz to poduzet izlete u bližnje šume tamošnjega kraja, medju inim i u Sachsenwald Bismarkovog dobra Fridrichsruhe, koju je šumu pokojni „željezni" kancelar toliko volio. Nova vrst žita. Rus Kristoforović ove je godine upozorio na jednu novu američku žitaricu, te su o tom već i neke naše novine kratkih viesti doniele. Sve od žarke Floiide pak do studene Kanade siju po čretnom zemljištu i plitkim barama neku vrstu „američke riže". |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 118 <-- 118 --> PDF |
— 496 — koja vrlo dobro i obilno rodi, sve i kraj suše, a veli, da hranivošeu nadmašuje istu pšenicu. Na hektaru da luo/.e dati kojili oO do 40 metr. centi priroda. Dobro bi bilo, da se i kod nas s tom ..američkom rižom" pokusi prave, gdje ima bara, naročito mogle bi se za pokuse odvažiti, po našem nmienju, brodska i peti´ovaradinska imovna obćina. Za nabavu sjemena preporučuju tvrdku: L, L, May et Comp. St. Paul Minesota (Sdružene Države Sjeveroameričke). DrTOJedka suzna (Merulius lacrimaiis) poznata je kao jedan od najpogibeljnijih gribova za drvo, naročito ono, koje se u zgradarstvu rabi. Pitanje, na kakovom se drvu ona može pojaviti i razviti, i kada, da se njenom haračenju na put stane, razpravljaju sada i gradjanski i vojnički krugovi u našoj raonarkiji, pak nalazimo o tom pitanju liepu razpravu u srpanjskom broju mjesečnika „Gentralblatt tur das gesammte Forst\vesen" od c. i kr. pionirskog nadporučnika Vaše Malenkovića, dodieljenog tetmičkom vojnom komiteu, svakako našeg zemljaka. Iz razprave proizlazi kao utvrdjeno : da se ovaj grib nije nigda još konst&tovao na nutrinji živoga drva u šumi, da je u najredjim slučajevima došlo drvo već iz šume inficirano, a i na stovarištima može se inficirati samo vlažno drva. Kako da se sprieči razvoj drvojedke anliseptičkimi sredstvi za slučaj, da je već drvo eventualno inficirano, o tom se pisac ove razprave kani u sliedećoj razpravici izjasniti. Štete od po/ara u šumama azijatske Rusije vanredno su velike. U sjeveroiztočnoj xlziji već je od požara propalo sva sila šuma, pa je uz Amur postalo drvo tako skupo, da ga ruski doseljenici plaćaju skuplje, nego u kojoj guberniji evropske Rusije. Naročito u jeseni prošle godine vladali su u tamošnjim šumama silni požari, koje nije bilo moguće ugušiti; ugušila ih je istom nastupila zima. Nepažnja i lalikoumnost tamošnjih ljudi većinom je uzrok tim požarima. Vlada izdala je mnoge koristne naredbe za zaštitu šuma; a u obće se u novije doba rusko šumarstvo dobrano diže, te su u evropskoj Rusiji naročito zadnjih godina mnogo učinili za pošumljenje pjeskovitih stepa, Viesti iz kr. šumarske akademije prislonjene uz mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Ljetni semestar škol. godine zaključen je 31. srpnja, dočim su predavanja zaključena već oko polovice srpnja. Izpiti obdržavani su u drugoj polovici srpnja, naročito semestralni izpiti izmedju 25. i 31. srpnja. Uspjeh ovih izpita može se u obće ove godine vrlo povoljnim nazvati, te su naročito svi slušači zadnjega (III.) tečaja — bilo ih je u tom tečaju malo, samo šestorica nu sve samih redovitih, domaćih — sve izpite s uspjehom položili i naukovanje dokrajčili. Broj slušača nešto je manji nego li prošle godine ; malen ostati će taj broj doduše i u obće, pošto obziron:i na našu ma |