DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1903 str. 106 <-- 106 --> PDF |
— 484 — Sam postupak kod revizije ima biti sliededi: a) Ponajprije se imaju na temelju »očevidnika« (§. 44 ) unieti u gospodarstveni nacrt sve promjene koje su gledom na šumsku površinu i medju još nastale tečajem minulog desetgodišta. b) Iza toga imaju se izmjeriti i u nacrt urisati svi odsjeci, koji su na novo nastali uslied sječe i gojitbe. U samo unutarnje podieljenje šuma neka se tom prilikom nikako ne dira. Novo nastavši odsjeci označuju se starom oznakom slomljenom sa arabskim brojevima (n. pr. a/,, b/,, cA i t. d. — Ako je uslied sječe ili gojitbe posve nestalo dosadanje razlike izmedju dva ili više odsjeka, onda se oni moraju zajedno stegnuti i skupno označiti starim oznakama (n. pr. ab, abe i t. d.) Ako bi se površina šume umnožala novim odjelima, imaju se takovi označiti novim tekućim brojevima (polag §. 4. imaju se odjeli označiti arapskim brojevima) a iza toga ima se opis sastojina dovesti u sklad sa sadašnjim stanjem šume. U tu svrhu valja obići šumu i to od odsjeka do odsjeka, te opisati novo nastale odnosno zajedno stegnute odsjeke, eventualno izpraviti očevidne pogrieške koje su se podkrale u stari opis sastojina kao što i zabilježiti sve promjene, koje su nastale uslied možebitnih raznih šteta. Doba odsjeka unaša se u ovaj revidi ran i spis sastojina tako, da se dobi, navedenoj u opisu sastojina, pribroji toliko godina, koliko je sastavka istog proteklo. Drvna gromada opredjeljuje se kako je već prije rečeno, a uz pripomoć gospodarstvene kontrolne knjige o šumskim užitcima. Osobito točno treba pronaći drvnu gromađu onih stabala, koja su nastala na starim sječinama, dočim se za sastojine, koje će u daljnim razdobljima do sječe doći, imati zaliha tako naći, da se k zalihi izkazanoj u opisu šuma pribroji prirast za minule godine. Odredbe za buduće gospodarenje valja stegnuti na najnuždnije odredbe. 4. Nakon svega toga ima se sastaviti nov a skrižaljka dobnih razreda, nov a obća porabna osnova, a po tom prora |