DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 876 pieske" u površini od 724 rali. Te se pjeskulje pošumljuju; sada naročito polag izkustva stečenih na pjeskuljama kod Deliblata u Ugarskoj.* Prije su se pjeskulje pošumljivale samo borom običnim (Pinus sylvestris). Izletnici imali su prilike vidjeti već odraslu borovu šumu, uzgojenu na živom piesku još za krajiške šumarske uprave, staru kojih 70—80 godina. Kako je u njoj bilo pomladka dosta, a granja je borovog za vezanje pieska u kulturama trebalo, sad se dovršuje sječa te šume u kojoj je bio prirast na drvu sasvim povoljan, pak će takav biti sjegurno i u sastojina, koje se sada podižu. Na onim mjestima pjeskulja, gdje ima nešto vegetacije — trave — goji se bor, dočim se sasvim gola mjesta zasadjuju ključići akacije. Ove je godine oko 100 rali kultivirano, pa kako je bilo proljeće povoljno, a radnjami se rano počelo, primile su se gotovo sve biljke borove i ključići akacije. Sva površina od 724 rali kupljenih pješaka, kupljena je uz obvezu, da se u 5 godina pošumi; pošumit će se doista za 6 godina a prema stanju današnjih nasada bit će cieli taj, za čitav predjel od vanredne važnosti posao za 2 godine dovršen. Ovaj je objekt vanredno poučan, a ostat će jamačno u pameti svakom od izletnika dugo i dugo godina. Nakon pregledanja ovih kultura posjetili su izletnici i vinograd, kojih 40 rali velik — ovaj je prije više godina osnovala zemalj. vlada, da uzčuva od filoksere pravu domaću lozu, jer se filoksera u čistom piesku držati ne može — a koji je danas vlastničtvo im. obćine gjurgjevačke. Iza kratkoga objeda u vinogradu, gdje su se izletnici u ugodnom družtvu imali prilike osvjedočiti o vanrednoj vrstnoći vina uzrasloga na čistoj pjeskulji, krenuli su, zahvaliv još jednoć gg. gore spomenutim funkcijonarima im. obćine na liepom i srdačnom dočeku i izraziv svoje osobito priznanje na mnogom liepom i poučnom što su u ova dva dana u području slavne im. obćine gjurgjevačke viđilo, kolima do postaje Kloštar a odavle željeznicem preko Belovara i Križevaca u Zagreb. Još uz put imali su prilike izletnici i iz samih željezničkih kola mnogo poučnoga vidjeti — naročito u Bilogorju razne stadije oplodne sječe — a putem je tumačem bio sve do Belovara g. šumarnik-upravitelj E. Slapničar, kojemu su za ovu malu, ali poučnu ekskurziju izletnici osobito obvezani. — Dne 27. pr. mj. poduzela je pod vodstvom profesora I. Partaša i A. Korlevića mala ekskurzija sa III. tečajem u neke šume im. obćine križevačke, šumarije sv. Ivan-Žabno, a istoga je dana poduzeo malu dvodnevnu eksurziju prof. Kesterčanek sa II. tečajem u kraške šume im. obćine ogulinske, o kojim ćemo ekskurzijama u idućem broju koju potanje reći. , * Vidi „gumarski list" br. IX., X. i XII. od god. 1902. |