DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 374 — Viesti iz kr. šumarske akademije. Vježbe i ekskurzije: Kako već u ovom listu oglasismo — održane su pod vodstvom prof. V. Hlavinke velike geodetske vježbe sa II. tečajem u Podsusedu kraj Zagreba u razdobju od 22.—30. svibnja, dočim se je oveće šumarsko naučno putovanje sa slušači III. tečaja pod vodstvom prof. F. Kesterčaneka poduzelo u Kranjsku, Korušku i Štajersku u vremenu od 1.—8. lipnja. Ovo će putovanje prof. F. Kesterčanek potanje u ovom listu doskora opisati. — S razloga, što ne mogoše slušači II. tečaja — jer su već kod velikih geodetskih vježba bili — još i na oveće šumarsko naučno putovanje poći, upriličena je s njima pod vodstvom prof. I. Partaša dne 8. i 9. lipnja omanja ekskurzija u šume im. obćine gjurgjevačke, s naročitom svrhom, upoznati hrastike Podravine i pošumljivanje živoga pieska kraj Gjurgjevca. 0 toj ekskurziji želimo koju potanje reći. Izletnici su se odvezli ponajprije do Drnja, gdje ih je dočekao g. šumar Wiethe, i odavle krenuli u bližnju šumu „Panje", u kojoj se vodi čista sječa uz predzabranu, u kojoj se niže ležeće čistine pomladjuju mladimi jasenovimi sadjenicami. Sve su te kulture vrlo uspjele. Nakon ručka u šumi odvezoše se izletnici prema Gjurgjevcu, te uz put pregledaše jednu još od riedkih 300—400 godina starih hrastovih sastojina u „Gabajevoj gredi", a iza toga kulture u „Sušinskom beregu". U „Sušinskom beregu" vanredno su uspjele mladje kulture uzgojene šumsko-poljskim gospodarenjem. 0 velikoj narodno-gospodarstvenoj važnosti ovakovoga pomladjivanja šuma opetovano je ovom listu pisano bilo, s toga se u potanje opisivanje istog ne upuštamo. Osobito je hvale vriedno, da se dalje, već nakon sadnje žira, uz mlade hrastove biljke goje žitarice, dok se kulture ne sklope. Nosi to veliku korist samoj irnov. obćini a i samomu narodu, koji zemlje treba, a izcrpljuje se time tečajem vjekova nagomilani humus. Oko 9 sati u večer prvoga dana stigoše izletnici kolima u Gjurgjevac, gdje ih je dočekao sam predsjednik im. obćine g. dr. Peršić, šumarnik upravitelj g. Slapničar i domaći upravitelj im. obć. šumarije pristav g. Milković i šum. vježb. g. Odžić. Sliedećega dana u jutro krenuli su izletnici odmah na zloglasne „Gjurgjevačke pieske", koji već u neposrednoj blizini zadnjih kuća gjurgjevačkih počinju, a ugrožavaju te kuće i susjedna plodna zemljišta — uzvitlani pješak neka je već zemljišta i kuće zatrpao. Pjeskulje u Podravini — to su maleni brežuljci oko 20—30 m. visoki, koji se, na kilometre daleko, od Molva do Gjurgjevca i dalje pružaju — djelomično su obrasle riedkom travom, te služe kao pašnjaci, a dobrim su dielom goli piesak na kojem ni traga kakove vegetacije ne ima, niti biti može, jer se površina tog pieska bez prestanka mienja. Imov. obćina gjurgjevačka kupila je prije par godine od kr. fmancial. erara „Gjurgjevačke |