DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 373 — s6 točno označiti, usljed toga, jer nije cjelom površinom harao, nego se na više mjesta lokalizirao. Moralo se posjeći do 25.000 stabala, a naklada (Verlag) za uništavanje jest iznosila 40 000 kruna. Kao sreditvo za uništavanje upotrebilo se obće poznata „lovna stabla". Mnogo tomu, da se je pogibelj od ovog zareznika umanjila, doprinesla je i sama narav, naime jesen je bila kišovita i mrazovite, te već razvijeno treće leglo sasma uništila. S. B. Više šumarsko učilište u Bieli (Weisswasser) u Češkoj biti će, kako „Prager Tagblatt" javlja, carskim odobrenjem preneseno u Reichstadt. Uzgoj običnoga oralia u šumama u Njemačkoj običajan je već od više zadnjih godina. Bili su to većinom samo pokusi, pa kako ih je više dobro uspjelo, izdalo je prusko ministarstvo za poljodjelstvo naredbu, da se u nekim krajevima u Pruskoj imaju ti pokusi u još većoj mjeri nego li dosele nastaviti. Dojakošnje izkustvo pokazalo je, da valja orah saditi samo na dobrom i svježem tlu, a da još najbolje napreduju one kulture izvedene jednogodišnjim sadjenicami, koje dodju u dobro prorahljeno tlo. Niti sama sadnja orahovog sjemena, niti sadnja starijih sadjenica ne vodi pravo k svrsi. Štete od smrekovoga pisara u području imov. občine križevačke. Imovna obćina križevačka ima i nešto starijih šuma smrekovih i arišovili, a potiču iste većinom od nastojanja šumarnika Freunda, koji je još dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća kod bivše c. kr. krajiške šumske uprave u Belovaru služio, a trudio se, da udomi i četinjaču u tomošnjem kraju. Takova se jedna oveća, oko 80 godina stara, smrekova i ariševa šuma nalazi kraj sv. Petra-Gvrsleca, spadajuća k imovno-obćinskoj šumariji Sv. Ivan-Žabno. Već lanjske godine opaženo je u toj sastojini, da su pojedina smrekova stabla u toj mjeri napadnuta po smrekovom pisaru (Bostrychus typographus), da su se počela sušiti. Ta su se stabla stala odmah vaditi, da se daljna zaraza sprieči. Ipak nije ni taj postupak doveo do cilja Ove godine harači taj zareznik u toj mjeri, da su se već mnogobrojna stabla posušila i uginula, te ne ima sumnje, da će doskora ciela sastojina toj zarazi konačno podleći. Ne ima s toga druge, već što prije čitavu sastojinu posjeći, a posječenu površinu — najbolje hrastom — pošumiti. Čudno je, da je ta šuma bez ikakovog osobitog povoda postala žrtvom zaraze, jer: niti je to šuma osobito velika, niti je stradala od vjetra, niti je konačno u savezu s drugim većim smrekovim ili u obće četinjavim šumama, već se nalazi kao omanja oaza u sried kraja u kojem ima samo listnatih šuma. Naše je mnienje, da je toj zarazi može biti uzrokom samo nenaravna stojbina. 26 |