DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 365 — Sve do god. 1874. bile su ciene gradji i gorivnog drva bukovog vrlo nizke, te su n pr. trgovci u drvosjecima kirijašima tako rekuć bukovo drvo poklanjali, čim je isto nešto dalje od obale dravske ili savske stojalo; ali poslie 1874. vidimo da se već u nutrioji požežke, osječke i belovarske županije unovčuje vrlo cjepka bukovina po 1 m´ sa 2—3 for. a ostala još za rezanje i tesanje sposobna sa 1—2 for. pa je takociena gorivu rasla n. pr. ciepanicama bukovim u Osieku do 25 kruna po met. livatu. Vukovaru „ 24 „ ,, „ Požegi „ 20 „ „ ^ Brodu „ 21 „ N. gradiški „ 21 „ Našicama „ 18 „ , „ Pleternici ,, 18 „ ., ,, Te ciene rasti će i dalje, ako ne predju bukove šume u kosmopolitske ruke poput hrastovih, jer će šumovlastnici, u svom interesu, proizvodnje udešavati naproti potražbi. Izkustva stečena kod hrastovine morali bi naši šumovlastnici bolje izcrpiti, već je to kod hrastovine slučaj bio. Bukovih šuma ne ima mnogo te je oxport sadašnji na gorivu spram Pešti, niz Dravu, Savu i Dunav pa proizvodnja uglja za inozemstvo veća, već to potrajno šume dati mogu — za to se ne treba sječama žuriti. Tko što treba platili će i stoji, da će onda biti hrvatsko šumarstvo u bukovim šumama najsavršenije, kada ponarastu ciene gore označene za 507g, a za tim putem valja razvita k slav. šumske trgovine nastaviti! Da se čuju i drugi glasovi o stanju naše trgovine s francuskim dužicama donosimo u cielosLi i članak koji je izašao u br. 16. novog hrvatskog trgovačkoga lista, koji je 0. g. počeo izlaziti u Trstu „Tršćanskom Llovdu", koji glasi: „Da uzmognemo prikazati vriednima čitaocima današnje stanje tržišta s tak"b zvanom „francezkom dužicom" valja nam, da se osvrnemo i na prošle campagne. Dobre jematve u Francezkoj u godini 1899. i 1900. utjecaše vrlo povoljno na razvoj trgovine dužicom, tako, da su se skladišta ovih, a i prošlih campagna tekom god. 1900. podpuno razprodala. Postignute ciene bile su upravo sjajne i ako ne absolutno a to svakako relativno . Absolutno ne za to, jer je producente stajala gotova roba od prijašnjih campagna mnogo na kamatama i na gubitku vriednosti same robe, a naša roba bila je skupa, jer se je ciena surovini upravo bezrazložno s neko, zlo slivaćene situacije, ili ako smijemo kazati, s pogrješne predpostavke, vrlo povisivala, u neku ruku i pretjerivala. |