DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 364 — morja s pram Zagrebu, a godine 1822.—1866. bilo je već naših uglednih trgovaca za hrastovu brodarsku, bačvarsku i francezku dugu i izobiljno, — pak se u to vrieme kako gdje i po Slavoniji počele hrastove šume izradjivati — osobito oko g. 1850. — kada su na sjeveru počeli željeznički i parobrodarski jeftiniji prevozi. Ciene francuzkoj dugi bile su na Rieci: g. 1820.—1866. = 146 fr. pr. 1000 kom. monte „ 1866.—1874. = 198 „ „ , „ 1874.-1883. = 213 „ „ „ „ 1882.-1890. == 222 „ „ „ Tako kako su ciene hrastovini rasle, prisiljeni su bili i trgovci sve to bolje izrabljivati tehnički dio drva u stablu, pak se je izrabljivalo od ukupne tehničke sposobnosti stabla u razdoblju: g. 1820.—1866 = 277„ „ 1866.—1874. = 46% „ 1874.—1882. = 68´´/„ „ 1882.—1890. = lOOVo Vidimo iz toga, da se ciene robi od 1866.—1890. nisu mnogo digle: 199 na 222 for. ali vidimo, da je skok izrabljivosti drva daleko veći to jest od 46—100% Vrhunac ciene hrastovini postignut je oko g. 1890. —1900. a sada ići će to sve što dalje, sve to niže. Uzpored sa cienom hrastovine dizale su se ciene, osobito kroz pilane, jasenovini, brestovini za tehničke svrhe, te će ciene brestovini, osobito jasenovini i dalje rasti tako, da posljedaju u šumarstvu osobito gojiti valja. A što je bilo sa ostalim vrstim drva pretežno za gorivo sposobnim t. j . sa bukvom, grabom, cerom i t. d. ? Već smo prije izkazali, da se je johovina najprije za prodaju izvan Slavonije trošila radi kore, onda briest za posudje, pak je plovilo i naše gorivo bukovo i t. d. niz Dravu i Savu na razne krajeve. Osobit trošioc goriva bila je Ugarska od najstarije dobe, jer je tu još od dobe Rimljana manjkalo šuma. Naravno, da su se u starije doba trošile slavonske šume samo tik obala Save i Drave i pritoka im — od obale udaljenije šume dolazile su na uporabu za gorivo tek iza gradnje dobrih slavonskih cesta. Bilo je to poslie 1820. sve to zamašnije, a osobito se pridigao export poslie 1850., kada su i parobrodi počeli Dunavom ploviti. Poslie izgradnje krajiške željeznice od Osieka na Brod, te od Zemuna na Sisak i t. d. dakle po.slie 1874, a vrhunac exporta bukove gradje, goriva i ugljena razvio se poslie izgradnje željeznice iz Belovara, Daruvara i Požege na Dravu, te možemo označiti, da kulminaciju postizava uporaba bukovine u doba kako su podignute tvornice za suhu destilaciju ugljena u Cerniku, Belišću. Orljavcu |