DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 363 — , položaj, tim je više primiešan ovdje grab, a što strmije, tim više pridolazi bukovina, tako da po svim strminama i negdanjim udaljenim planinskim oranicama rastu čisti bukvici. Nepobitno stoji (? Ur.), da su Rimljani umjetno nasadili sve naše šume, a sastojale se iz lužnjaka, gradjena, cera ili kestena pitoma. Za ovu tvrdnju služi nam glavni dokaz, što svagdje izpod šumskog drveća gore izkazanih vrsti, nalazimo tragova oranja etc. Najveće prostore pokriva u Slavoniji čist ili miešan lužnjak duž Save i Drave, a medju ovima po Fruškoj gori, Dilju, Babjim gorama, Krndiji, Papuku, Psunju i dalje opet kitnjak i bukva čisto ili miešano, kako je napred izkazano. Već iz toga vidimo, da položaj tla, uvjetuje ovu ili onu vrst drva, ali da je i kultura rimska naša negdašnju prašumu, bukovu, odlučno promienila. Već Rimljani zatekli su silne prostore u Slavoniji izkrčene za ratarstvo. Površine sadašnjeg ratarstva bile su većinom i onda rabljene bile za to, a tomu valja dodati još i sve površine, gdje se danas čisti hra-, stici dižu. — Tako bilo je: po Ugarskoj (Panoniji) i dalje, dokle je rimsko carstvo dopiralo. Za rimskog vladanja u Slavoniji i susjedstvu bilo je s toga malo šuma — današnjih bukvika. — Zemlja slabo napučena i trošila malo šume. Tek kada su se po Rimljanima za žirenje podigli umjetno gojeni hrastici, a pučanstvo uz unosnije prilike svinogojstvom ponaraslo, bivale su i potrebe drva voće. Sve do izgradnje ceste lujzinske k moru (1803.) nije bilo veće trgovine drvom u Slavoniji radi toga, što je do te dobe imala još Francezka brastovine, po gotovo Italija kestenika, pa i naše Primorje liepih hrastovih šuma. Spram jugu obilne su bosanske šume a Njemačka i t.d. nisu za prekomorski export toliko piva proizvadjalc, dok parobrodarstvo izvoz daleki no pojeftini. Preko Drave nije niti vinarstvo Magjara prije izgradnje željeznica moglo napred doći, dakle nije ni dužica za njemačko pivo, ni za magjarsko vino trebalo. Sva je trgovina drvom, ma da nam nije manjkalo napred izkazanih vrsti drva, bila lokalne naravi. Po prilikama prometnim potrebe i t. d. možemo sjegurno tvrditi, da se je naša johova kora, dok je naš narod i u susjedstvu opanke nosio, najvećma izvažala u najstarijoj dobi; gorivo bukovo, grabovo, jasenovo, brestovo drvo opet duž Save i Drave izlazilo. Brestovinu,, to- X)olu izvažao je seljak naš u daleke krajeve kao posudje. Sve su to malenkosti bile. Tek izgradnjom Karolinške i Lujzinske ceste posije g. 1803. počeli su se naši ljudi razvijati u trgovini crnogoricom te hrastovinom od Pri |