DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 357 —


se od Krša do ponora na duljinu od 10 kim. a širina mu je
riedko gdje veća od 2 kim. tako, da mu je površina 16 nklm.
ili 2800 jutara. Sa svih strana zatvoreno je to polje brdima
iz kamena vapnenca, samo kod Krša (zaselak pod Dol. Kosinjem)
ima otvor za rieku Liku. To polje izvrženo je u cieloj svojoj
površini poplavi kao i 200 jutara zemljišta oko gornjeg Kosinja,
koje se pred ulazom kraj Krša postrano proteže prema
Sv. Vidu.


Lika teče kroz sredinu toga polja, pak kad dodje na dvie
trećine duljine istoga, pocrne đieliti svoju vodu ponorima, koji
se sjeverno i južno nahode. Glavni ponori su ali na kraju polja.


U ljetu ne ima u Liki vode nego samo toliko, koliko može
jedan mali ponor progutati a ostalo korito je suho, ponori
miruju.


Jedan kilometar daleko od ponora suzuje se polje na 1 kim.
i tu bi po mom mnienju trebalo zasaditi rešetku na sliedeći
način: ponajprije zasadi se 10 redova jablana na 1 metar razdaleko
u trokutnom vezu, zatim sa svake strane po 10 metara
široko, 10 redova jagnjeda, onda 10 redova bielih vrba, pa
10 redova žutih vrba a na koncu 10 redova rakite, a sve skupa
se s kraja ogradi živicom od gloga ili graba. Krošnje tog drveća
trebalo bi tako prirezati da jedne u drugu hvataju, te u
prorezu im adu oblik ležeće prizme. Nasade te imale bi se izvesti
i u samom koritu, a osim toga cielo korito postrance
vrbovimi šibami zasaditi.


Kada bi nahrupila velika voda,, onda bi prvi materijal
zaustavile rakite u obali i rešetka u koritu; a kada bi se voda
razlila, onda bi se ostali materijal ulovio na ostalim dielovima
rešetke.


Rešetka bi zauzimala oko 18 jutara polja a čuvala bi
3000 jutara. Ako bi se s vremenom vidilo, da ne treba tako
velika rešetka, mogla bi se ona na onima mjestima, gdje se ne
hvata razni materijal; odstraniti i opet u polje pretvoriti. Svakako
bi ali bilo nuždno cielu rešetku na jedanput izvesti, jer
bi kašnje, ako bi se ona povećavati morala bilo sporova sa
zemljovlastnici. 25