DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 355 — Uredjenje ponorah. Medju osebujnosti Krasa spadaju i vode ponornice, koje se tekuć njeko vrieme u vidljivom koritu na jedanput gube u zemne šupljine da izbiju kašuje opet bud na površinu zemlje bud da uteku u more a da se više ne pokažu. Korito njihovo na površini zemlje jest obično kamenito, a čovjek se često mora diviti prirodi kad pogleda one strme kamenite stiene, koje si je voda tečajem tisuća godina izkopala ili im je korito mjestimice zemljano a sastoji se od mulja i pieska i krša, što ga je voda sama pred ponorima često na kilometre daleko staložila. U tom kamenitom koritu nadzemnom vidimo često virove, što je znak, da je tamo mali ponor. Podzemno korito nam je ponornice nepoznato. Sam Bog znade kuda takova voda i kroz koje šupljine teče, kuda ona obavija f´ok opet na površinu ili u more izb´je. Ušće ponora može biti iz vana veliko a onamo se kilometar daleko možebit korito tako suzuje, da ne može niti trećinu vode propustiti što u ždrielo uteći može. Odtok vode može se prema tomu samo motrenjem u naravi proučiti. Trebalo bi sve ponore očistiti, zaprečiti da k njima materijal ne može doći što ih zatrpava pa praviti opažanja, koliko treba vremena, da ponori za vrieme povodnje svu vodu progutaju. To je ali prema dosadanjem uredjenju ponora neizvedivo jer svaki povodanj donese toliko kojekakovog materijala kao čamaca, trnja, klada, dasaka, sjena, trave, slame i t. d. da se ako ne svi a ono dobar dio ponora zatrpa i začepi — poplava je gotova. Ako se ponori jako začepe, onda voda ostane po dane i mjesece ležati, a što je pod njom to sagnjije. Možemo si predstaviti štetu, ako uzmemo za primjer Kosinjsko polje, gdje godimice skoro prirod od 3000 kat. jutara uništen bude. Začepljenje ponora nastaje tako, da se klade i grmlje u njima preprieči a onda sieno i slični materijal proći ne može nego se na trnju zaustavi. Nastane time gusto sito na kojem |
ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 356 — se i mulj, što ga u vodi za vrieme poplave imade staloži, pa onda niti voda proticati ne može sve dotle dok sieno ne sagajije. Čovjek 86 mora i nehotice nasmijati kad pogleda na pr. Kosinjske ponore — na koji naČin su tehničari problem uredjenja ponora riešili. Njekoji ponori su na ulazu razšireni i velikim troškom obzidani i potaracani. Ta nije valjda voda u kulturi napredovala da mora imati kamenom obzidanu sobu umjesto naravne kamenite sobe, a čemu je tarac? neka Bog znade; valjda da bude ljepše za oko. Eazširenjem ždriela postiglo se je samo to, da se materijal sada nesustavlja toliko na samom ždrielu, koliko u nutrašnjosti pak je sada i čiščenje mnogo teže nego je prije bilo. Poznato mi je, da se preporučiva ogradjivanje ponora gvozdenimi i drvenimi rešetkami Gdje su poplave velike i dolazi mnogo materiala ne ima gorega načina zagradjivanja nego što je taj. Prva voda donese velikom brzinom sieno i trnje te s njime začepi rešetku, ostala voda ne može odticati ili tek polagano: nakupi se vode u kotlini visoko nad rešetkom, a onda se rešetka očistiti ne može, nego se mora čekati dok sieno sagniije i voda si sama opet put prokrči. Djelovanje rešetke bilo bi od koristi jedino onda kada bi rešetka tako velika bila, da ju ne bi svu material začepiti mogao. Takova rešetka morala bi se dakle dalje od ponora i na vedu širinu izvesti. Jedni bi se dielovi začepili ali kroz ostale djelove voda bi proticala i brzo spala. Eešetka ta morala bi biti iz čvrstog materiala i visoka kojih 8—10 metara a dugačka do jedan kim. Troškovi za pravljenje iste bili bi upravo ogromni. Moj je predlog da se umjesto umjetne vremenite rešetke načini trajna živa rešetka od onih vrsti drveća, koje vlagu podnašaju. Svakomu je upalo u oči koliko se siena, slame i trnja sustavi za vrieme poplava na živicama a koliko bi se tek sustavilo, kad bi te živice gušće i šire bile. Pokus sa živom rešetkom imao bi se načiniti za sada u Kosinjskom polju pred ponorima rieke Like. To polje proteže |
ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 357 — se od Krša do ponora na duljinu od 10 kim. a širina mu je riedko gdje veća od 2 kim. tako, da mu je površina 16 nklm. ili 2800 jutara. Sa svih strana zatvoreno je to polje brdima iz kamena vapnenca, samo kod Krša (zaselak pod Dol. Kosinjem) ima otvor za rieku Liku. To polje izvrženo je u cieloj svojoj površini poplavi kao i 200 jutara zemljišta oko gornjeg Kosinja, koje se pred ulazom kraj Krša postrano proteže prema Sv. Vidu. Lika teče kroz sredinu toga polja, pak kad dodje na dvie trećine duljine istoga, pocrne đieliti svoju vodu ponorima, koji se sjeverno i južno nahode. Glavni ponori su ali na kraju polja. U ljetu ne ima u Liki vode nego samo toliko, koliko može jedan mali ponor progutati a ostalo korito je suho, ponori miruju. Jedan kilometar daleko od ponora suzuje se polje na 1 kim. i tu bi po mom mnienju trebalo zasaditi rešetku na sliedeći način: ponajprije zasadi se 10 redova jablana na 1 metar razdaleko u trokutnom vezu, zatim sa svake strane po 10 metara široko, 10 redova jagnjeda, onda 10 redova bielih vrba, pa 10 redova žutih vrba a na koncu 10 redova rakite, a sve skupa se s kraja ogradi živicom od gloga ili graba. Krošnje tog drveća trebalo bi tako prirezati da jedne u drugu hvataju, te u prorezu im adu oblik ležeće prizme. Nasade te imale bi se izvesti i u samom koritu, a osim toga cielo korito postrance vrbovimi šibami zasaditi. Kada bi nahrupila velika voda,, onda bi prvi materijal zaustavile rakite u obali i rešetka u koritu; a kada bi se voda razlila, onda bi se ostali materijal ulovio na ostalim dielovima rešetke. Rešetka bi zauzimala oko 18 jutara polja a čuvala bi 3000 jutara. Ako bi se s vremenom vidilo, da ne treba tako velika rešetka, mogla bi se ona na onima mjestima, gdje se ne hvata razni materijal; odstraniti i opet u polje pretvoriti. Svakako bi ali bilo nuždno cielu rešetku na jedanput izvesti, jer bi kašnje, ako bi se ona povećavati morala bilo sporova sa zemljovlastnici. 25 |
ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 358 — Onih 28 jutara ne bi trebalo odmah izvlastiti nego samo proračunati čisti prihod, kojega bi bih interesenti dužni odštetiti vlastnikom zemljišta. Pokaže li se s vremenom djelovanje rešetke shodnim, trebalo bi zemljište izvlastiti i odkupiti u korist svih interesenta ili cielo polje komasirati. Ne pokaže li se djelovanje rešetke shodnim, imala bi se rešetka izkrčiti i zemljište povratiti dotičnim vlastnikom. Troškovi rešetke bili bi neznatni. Njekoliko kola jablanovih šiba i šiba ostalog drveća obilo bi se bud zabadava, bud uz odštetu od 4 —6 K. po vozu a sadnju bi mogli izvesti interesenti odradnjom u nadravi. Jagnjedi i vrbe primaju se lahko, pa bi i djeca lahko sadnju obavila. Uspjeh bi bio vidljiv već za 5, a najdulje za 10 godina, jer spomenute vrsti drveća brzo rastu. Ako bi uspjeh bio povoljan trebalo bi takove rešetke izvesti i u Udbinskom polju, capračkom, gackom, gračačkom i t. d. gdje god ponornica imade. B. Kosović. Osobne viesti. Imenovaiija. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalriiacije, obnašao je imenovati blagaj. oficiala imov. obć. križevačke, Šandora pl. Laj era, u Belovaru kr. računarskim revidentom u IX. činov. razredu kod računarskog ureda kr. zem.. vlade u Zagrebu, nadalje kr. kot. šumara II. razreda kr. kot. oblasti križevačke sa sjedištem u Vrbovcu, Rafaela Dvoržaka, kr. kot. šumarom I. razreda oba sa sustavnim berivima, ostaviv potonjega u službovanju na istom mjestu. Družtvene viesti. Zapisnik o sjednici upravljajudeg odbora hrv.-slav. šumarskoga đrnžtva, obdržavanoj 7. travnja 1903. u družtvenim prostorijama pod predsjedanjem I. družt. podpredsjednika velem. g. kr. odsječ. savjetnika Ferde Zikmundovsky-a, te u prisutnosti II. podpredsjednika velem. g. kr. šum. ravnatelja J. Havaša i p. n. gg. odbornika: R Fischbacha, A. Borošića, V. Benaka, M. de Bone, S. Frkića, J. Partaša S. Slapničara i druž. tajnika A. Kerna. Prije prelaza na dnevni red priobćuje g. predsjedatelj, daje umro dražtveni član i ujedno družtveni blagajnik kr. računarski savjetnik |