DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 355 —


Uredjenje ponorah.


Medju osebujnosti Krasa spadaju i vode ponornice, koje
se tekuć njeko vrieme u vidljivom koritu na jedanput gube u
zemne šupljine da izbiju kašuje opet bud na površinu zemlje
bud da uteku u more a da se više ne pokažu.


Korito njihovo na površini zemlje jest obično kamenito,
a čovjek se često mora diviti prirodi kad pogleda one strme
kamenite stiene, koje si je voda tečajem tisuća godina izkopala
ili im je korito mjestimice zemljano a sastoji se od mulja i
pieska i krša, što ga je voda sama pred ponorima često na
kilometre daleko staložila. U tom kamenitom koritu nadzemnom
vidimo često virove, što je znak, da je tamo mali ponor.


Podzemno korito nam je ponornice nepoznato. Sam Bog
znade kuda takova voda i kroz koje šupljine teče, kuda ona
obavija f´ok opet na površinu ili u more izb´je. Ušće ponora
može biti iz vana veliko a onamo se kilometar daleko možebit
korito tako suzuje, da ne može niti trećinu vode propustiti
što u ždrielo uteći može.


Odtok vode može se prema tomu samo motrenjem u naravi
proučiti. Trebalo bi sve ponore očistiti, zaprečiti da k njima
materijal ne može doći što ih zatrpava pa praviti opažanja,
koliko treba vremena, da ponori za vrieme povodnje svu vodu
progutaju. To je ali prema dosadanjem uredjenju ponora neizvedivo
jer svaki povodanj donese toliko kojekakovog materijala
kao čamaca, trnja, klada, dasaka, sjena, trave, slame i t. d.
da se ako ne svi a ono dobar dio ponora zatrpa i začepi —
poplava je gotova. Ako se ponori jako začepe, onda voda
ostane po dane i mjesece ležati, a što je pod njom to sagnjije.
Možemo si predstaviti štetu, ako uzmemo za primjer Kosinjsko
polje, gdje godimice skoro prirod od 3000 kat. jutara uništen
bude.


Začepljenje ponora nastaje tako, da se klade i grmlje u
njima preprieči a onda sieno i slični materijal proći ne može
nego se na trnju zaustavi. Nastane time gusto sito na kojem




ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 356 —


se i mulj, što ga u vodi za vrieme poplave imade staloži, pa
onda niti voda proticati ne može sve dotle dok sieno ne
sagajije.


Čovjek 86 mora i nehotice nasmijati kad pogleda na pr.
Kosinjske ponore — na koji naČin su tehničari problem uredjenja
ponora riešili. Njekoji ponori su na ulazu razšireni i velikim
troškom obzidani i potaracani. Ta nije valjda voda u kulturi
napredovala da mora imati kamenom obzidanu sobu umjesto
naravne kamenite sobe, a čemu je tarac? neka Bog znade;
valjda da bude ljepše za oko.


Eazširenjem ždriela postiglo se je samo to, da se materijal
sada nesustavlja toliko na samom ždrielu, koliko u nutrašnjosti
pak je sada i čiščenje mnogo teže nego je prije bilo.


Poznato mi je, da se preporučiva ogradjivanje ponora
gvozdenimi i drvenimi rešetkami Gdje su poplave velike i dolazi
mnogo materiala ne ima gorega načina zagradjivanja nego
što je taj. Prva voda donese velikom brzinom sieno i trnje te
s njime začepi rešetku, ostala voda ne može odticati ili tek
polagano: nakupi se vode u kotlini visoko nad rešetkom, a
onda se rešetka očistiti ne može, nego se mora čekati dok
sieno sagniije i voda si sama opet put prokrči.


Djelovanje rešetke bilo bi od koristi jedino onda kada bi
rešetka tako velika bila, da ju ne bi svu material začepiti
mogao. Takova rešetka morala bi se dakle dalje od ponora i
na vedu širinu izvesti. Jedni bi se dielovi začepili ali kroz ostale
djelove voda bi proticala i brzo spala. Eešetka ta morala bi
biti iz čvrstog materiala i visoka kojih 8—10 metara a dugačka
do jedan kim. Troškovi za pravljenje iste bili bi upravo
ogromni.


Moj je predlog da se umjesto umjetne vremenite rešetke
načini trajna živa rešetka od onih vrsti drveća, koje vlagu podnašaju.
Svakomu je upalo u oči koliko se siena, slame i trnja
sustavi za vrieme poplava na živicama a koliko bi se tek sustavilo,
kad bi te živice gušće i šire bile.


Pokus sa živom rešetkom imao bi se načiniti za sada u
Kosinjskom polju pred ponorima rieke Like. To polje proteže




ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 357 —


se od Krša do ponora na duljinu od 10 kim. a širina mu je
riedko gdje veća od 2 kim. tako, da mu je površina 16 nklm.
ili 2800 jutara. Sa svih strana zatvoreno je to polje brdima
iz kamena vapnenca, samo kod Krša (zaselak pod Dol. Kosinjem)
ima otvor za rieku Liku. To polje izvrženo je u cieloj svojoj
površini poplavi kao i 200 jutara zemljišta oko gornjeg Kosinja,
koje se pred ulazom kraj Krša postrano proteže prema
Sv. Vidu.


Lika teče kroz sredinu toga polja, pak kad dodje na dvie
trećine duljine istoga, pocrne đieliti svoju vodu ponorima, koji
se sjeverno i južno nahode. Glavni ponori su ali na kraju polja.


U ljetu ne ima u Liki vode nego samo toliko, koliko može
jedan mali ponor progutati a ostalo korito je suho, ponori
miruju.


Jedan kilometar daleko od ponora suzuje se polje na 1 kim.
i tu bi po mom mnienju trebalo zasaditi rešetku na sliedeći
način: ponajprije zasadi se 10 redova jablana na 1 metar razdaleko
u trokutnom vezu, zatim sa svake strane po 10 metara
široko, 10 redova jagnjeda, onda 10 redova bielih vrba, pa
10 redova žutih vrba a na koncu 10 redova rakite, a sve skupa
se s kraja ogradi živicom od gloga ili graba. Krošnje tog drveća
trebalo bi tako prirezati da jedne u drugu hvataju, te u
prorezu im adu oblik ležeće prizme. Nasade te imale bi se izvesti
i u samom koritu, a osim toga cielo korito postrance
vrbovimi šibami zasaditi.


Kada bi nahrupila velika voda,, onda bi prvi materijal
zaustavile rakite u obali i rešetka u koritu; a kada bi se voda
razlila, onda bi se ostali materijal ulovio na ostalim dielovima
rešetke.


Rešetka bi zauzimala oko 18 jutara polja a čuvala bi
3000 jutara. Ako bi se s vremenom vidilo, da ne treba tako
velika rešetka, mogla bi se ona na onima mjestima, gdje se ne
hvata razni materijal; odstraniti i opet u polje pretvoriti. Svakako
bi ali bilo nuždno cielu rešetku na jedanput izvesti, jer
bi kašnje, ako bi se ona povećavati morala bilo sporova sa
zemljovlastnici. 25




ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 358 —


Onih 28 jutara ne bi trebalo odmah izvlastiti nego samo
proračunati čisti prihod, kojega bi bih interesenti dužni odštetiti
vlastnikom zemljišta. Pokaže li se s vremenom djelovanje
rešetke shodnim, trebalo bi zemljište izvlastiti i odkupiti u
korist svih interesenta ili cielo polje komasirati. Ne pokaže li
se djelovanje rešetke shodnim, imala bi se rešetka izkrčiti i
zemljište povratiti dotičnim vlastnikom. Troškovi rešetke bili
bi neznatni. Njekoliko kola jablanovih šiba i šiba ostalog drveća
obilo bi se bud zabadava, bud uz odštetu od 4 —6 K.
po vozu a sadnju bi mogli izvesti interesenti odradnjom u nadravi.
Jagnjedi i vrbe primaju se lahko, pa bi i djeca lahko sadnju
obavila. Uspjeh bi bio vidljiv već za 5, a najdulje za 10 godina,
jer spomenute vrsti drveća brzo rastu.


Ako bi uspjeh bio povoljan trebalo bi takove rešetke izvesti
i u Udbinskom polju, capračkom, gackom, gračačkom
i t. d. gdje god ponornica imade. B. Kosović.


Osobne viesti.


Imenovaiija. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalriiacije, obnašao
je imenovati blagaj. oficiala imov. obć. križevačke, Šandora pl.
Laj era, u Belovaru kr. računarskim revidentom u IX. činov. razredu
kod računarskog ureda kr. zem.. vlade u Zagrebu, nadalje kr. kot. šumara
II. razreda kr. kot. oblasti križevačke sa sjedištem u Vrbovcu,
Rafaela Dvoržaka, kr. kot. šumarom I. razreda oba sa sustavnim berivima,
ostaviv potonjega u službovanju na istom mjestu.


Družtvene viesti.


Zapisnik o sjednici upravljajudeg odbora hrv.-slav. šumarskoga
đrnžtva, obdržavanoj 7. travnja 1903. u družtvenim prostorijama
pod predsjedanjem I. družt. podpredsjednika velem. g. kr. odsječ. savjetnika
Ferde Zikmundovsky-a, te u prisutnosti II. podpredsjednika
velem. g. kr. šum. ravnatelja J. Havaša i p. n. gg. odbornika: R Fischbacha,
A. Borošića, V. Benaka, M. de Bone, S. Frkića, J. Partaša S.
Slapničara i druž. tajnika A. Kerna.


Prije prelaza na dnevni red priobćuje g. predsjedatelj, daje umro
dražtveni član i ujedno družtveni blagajnik kr. računarski savjetnik