DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 355 — Uredjenje ponorah. Medju osebujnosti Krasa spadaju i vode ponornice, koje se tekuć njeko vrieme u vidljivom koritu na jedanput gube u zemne šupljine da izbiju kašuje opet bud na površinu zemlje bud da uteku u more a da se više ne pokažu. Korito njihovo na površini zemlje jest obično kamenito, a čovjek se često mora diviti prirodi kad pogleda one strme kamenite stiene, koje si je voda tečajem tisuća godina izkopala ili im je korito mjestimice zemljano a sastoji se od mulja i pieska i krša, što ga je voda sama pred ponorima često na kilometre daleko staložila. U tom kamenitom koritu nadzemnom vidimo često virove, što je znak, da je tamo mali ponor. Podzemno korito nam je ponornice nepoznato. Sam Bog znade kuda takova voda i kroz koje šupljine teče, kuda ona obavija f´ok opet na površinu ili u more izb´je. Ušće ponora može biti iz vana veliko a onamo se kilometar daleko možebit korito tako suzuje, da ne može niti trećinu vode propustiti što u ždrielo uteći može. Odtok vode može se prema tomu samo motrenjem u naravi proučiti. Trebalo bi sve ponore očistiti, zaprečiti da k njima materijal ne može doći što ih zatrpava pa praviti opažanja, koliko treba vremena, da ponori za vrieme povodnje svu vodu progutaju. To je ali prema dosadanjem uredjenju ponora neizvedivo jer svaki povodanj donese toliko kojekakovog materijala kao čamaca, trnja, klada, dasaka, sjena, trave, slame i t. d. da se ako ne svi a ono dobar dio ponora zatrpa i začepi — poplava je gotova. Ako se ponori jako začepe, onda voda ostane po dane i mjesece ležati, a što je pod njom to sagnjije. Možemo si predstaviti štetu, ako uzmemo za primjer Kosinjsko polje, gdje godimice skoro prirod od 3000 kat. jutara uništen bude. Začepljenje ponora nastaje tako, da se klade i grmlje u njima preprieči a onda sieno i slični materijal proći ne može nego se na trnju zaustavi. Nastane time gusto sito na kojem |