DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
- 354 — I* Kako smo ovdje predočili, predajom stabala odboru i odkazom sječine, ne doznačuju se gradjevna drva kako to §. 15. š. z. propisuje. Isto tako taj postupak nije ni u savezu sa poznatim nam § 17. š. z. koji kaže: »Posjednik od šume, može zalitjevati, da on ili šumarsko njegovo osoblje obiljež i pokupljena drva, prije nego će iz šume odpremati; da se ovlaštenici obskrbe doznačnicami ceduljami (izvoznicami) u ime potvrde, da su izpravno primili, što im je doznačen o bilo. Znamo, da ovlaštenici voze i izvažaju drva na odaljenija mjesta, dapače i na velike udaljenosti, pak je od potrebe, da se drva doznačuju i da se buletanjem istih vlastničtvo dokaže. Kod svih šumskih uprava uvedena je doznaka, zar da samo kod zem. zajednicah bude iznimaka? Mislimo, da tako ne bude, ved da se topogledni propisi i manjkavosti u pravilniku putem naredbe visoke kr. zemalj. vlade — prema našem razlaganju — a istovjetno sa propisima kod imovnih obdina, nadopune. Kada šumari moraju u smislu § 5. zakona od 26. ožujka 1894. sastavljati osnove, programe, ili godišnje drvosječne predloge, sporazumno sa zastupnic i zem. zajednica, sliedi, da mogu i moraju prema svojemu položaju i zvanju i opet sporazumno sa zastupnici raditi, da se odobreni predloži izvedu do u detail t. j . potreba gradje izvidi i propisanim načinom doznači. Gradjevno drvo representira danas silnu novčanu vrijednost, pak je u občem interesu i u interesu svih suovlaštenika zem. zajednica, da se doznaka i premjerba gradje dovede u sklad sa ustanovami šumskoga zakona Zar da to velevažno pitanje, t. j . diobu gradj. drva, prepustimo na milost i nemilost odbora, bez stalnoga pravila? Mislimo da ne! Ugledajmo se u tom pogledu u naše imovne obdine! Ta i one su narodna svojina, kao i naše zem zajednice! Nadajmo se, da de i to velevažno pitanje, samo u interesu našega naroda i u interesu racionalnoga šumarenja čim prije riešeno biti. »Daj Bože!« |