DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 310 —


Kuhanjem gubi pluto na težini za 20—307o, koji gubitak
biva kod dalnjib žetava sve to manji. Ciste plohe dolaze sada
u ruke radnika, koji ih »sortira«, poslije se one »nakladaju«
jedna na driugu u »bale« od 70—80 klgr., prešaju hidrauličkim
tieskom i svezu željeznim obručima.


Ciena je ovako preparirana pluta razna, pa se prodava
pluto prve vrste po 120- 150 franaka, dočim je druga i treća
vrsta znatno jeftinija, a loša po 15 — 20 franaka (200 funta).


Treslovina vadi se iz kore, sto leži pod plutom, koja bude
u starih stabala do 5 cm. debela, a ima treslo vine do 197oKora
se guli sa starih stabala ili takovih, kojima je pluto lošo.
Kako je kora čvrsto prirasla, skida se sjekirom, prosuši 3—5
dana, mede u vreće i pošilja u trgovinu. U Alžiru prodavaju
200 funta po 17 franaka.


Koru od plutnjaka počeli su najprije rabiti na Siciliji,
poslije na Sardiniji i Corsici, odkuda se njezina uporaba razširila
i dalje Italijom, Alžirom, Tunisom i Marokom. U Spaniji
i Portugalskoj guli se kora riedko, dočim u Francezkoj to
ne rade, a od g. 1885. u Alžiru i Tunisu ta je stvar zakonitim
putem uredjena. Ovo bijaše od prieke nužde, jer se n. pr,


g. 1876. iz departementa Constantine izvezlo u Italiju i Englezku
1,100.000 kg. kore. Iz luka Bone, Phihppeville i Collo
izvezlo se od g, 1870.—1877. 54,451.000 kg. kore, a uništilo
time 1,200.000 hrastova plutnjaka.
Pluto ima osobita svojstva i ta su mu svojstva prokrčila
put zemljama cieloga svieta. Ono je lahko, pruživo, a pruživost
se očituje, kada ga stisnemo; plutu ne škode obične kiseline,
zrak ga ne troši niti ne raztvara, ne propušta tekućine,
do stanovite mjere ni plinove a osim toga slab je vodić topline
i zraka. Sva ova svojstva pluta upotrebljuju se danas u
prometu i trgovini. Od svih stvari, što se grade od pluta najpoznatiji
su čepovi i ne mine dan ni u danu sat, da nam
ne bi čep bio u rukama, jer je njime začepljena staklenka bilo
octa, bilo ulja ili petroleja. U ljekarnama i pivovarama, u tvornicama
šampanjca, u vinarama, a u našem Primorju, Istriji i