DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1903 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 323 — Pošto sam u nekoliko riječi izložio nepravilnost ovoga dijela zakona, preći du na drugo poglavje, koje u kratko nabraja, šta se sve smatra kao kradja, i kako se ova ima kažnjavati. Ko odsjede u šumi neoboreao drvo, ili ukrade iz šume sadnice ili gradju za ma kakvu upotrebu, osudit de se, da plati vrijednost ukradenog drveta po napred izloženoj cijeni i kazniti zatvorom do dvije godine, a ako ukrade oboreno drvo, kazniti de se pored naknade štete, zatvorom do šest mjeseci. Ko ukrade sa drveta sokove, smolu ili mezgru, platiti de polovicu vrjednosti oštećenog drveta po napred izloženoj cijeni, i kaznit de se zatvorom do dva mjeseca. Ko polomi ili odsjede grane sa neoborenog drveta, naknadit će vrijednost grane prama cijeni izloženoj za ogrjevna drva i količini grana, i platit de dvostruku vrijednost ovih na ime kazne. Ko ukrade iz šume suve ogranke lišće suvo ili zeleno, mahovinu, šišarku, žir, i ostalo šumsko sjemenje, rod, vode, zemlju, kamen, žile i travu, naknadit će šteta i bit će kažnjen sa 1—5 dinara. Držim, da je pogrješno, što se jednako kažnjava onaj, koji počini štetu, odnosno kradju u državnoj i u opšte tudjoj šumi, kao i onaj, koji ju čini u seoskoj šumi kao suvlastnik iste. Po mome mišljenju, ne bi se mogao ili ne bi trebalo smatrati kao kradljivca onoga, koji ako i bespravno i samovlastno odsječe drvo u šumi onoga sela, koga je on gradjanin. Na ovu šumu plaća i on zajedno sa ostalima porez, snaša sve terete koje kao suvlastnik toga dobra snašati mora i po tome držim, da u tome dobru može počiniti štetu, a nikako kradju. Da se takovim blažim postupkom, ne bi seoske šume upropastile, mogla bi ostati kazna isto tako velika, kao i za kradljivce u državnim i tudjim šumama, samo što u tome slučaju ne bi dotični nosio na sebi žig lopova, i što ne bi bio osudjivan za kradju, koja povlači i gubitak gradjanskih časti. |