DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 303 — De se ublaži´i poboljša loš položaj domaće trgovine sa drvom trebalo bi u prvom redu, u koliko je ikako moguće, ograničiti prodaj e šuma , i to barem za jednu godinu dok se razpoložive znatne zalihe drva ne razpačaju. Kraj toga se ukazuje nužda, da se uzmu u obzir i još neke neprilike, koje tište našu drvarsku trgovinu. Kako je komora već imala prilike da iztakne, tuže se trvotržci neprestano na previsok e procien e koliko erarskih toliko imovno-obćinskih šuma, jer da izklične ciene nisu u skladu sa medjunarodnim položajem drvarskog tržišta. S toga se dogadja, da se mnoge šumske sastojine ne samo ne prodadu, nego da u obće ne bude podnesena nikakva ponuda. Tomu bi svakako trebalo predusresti, i to tako, da se kod ponovnog razpisa dražbe osobito kod starih hrastovih sastojina, koje su sposobne za dužicu, uzme obzir na najveću u obće ponudu ne obziruć se na izkličnu cienu. Bosanska konkurencija djeluje vrlo nepovoljno za našu trgovinu sa čamovinom, i to s toga, što se u Bosni prodaju veliki kompleksi šuma bez javnog natjecanja, a na dugi niz godina Ova okolnost uvjetuje već sama po sebi veoma nizke ciene šumske, koje širom otvaraju vrata investiciji velekapitala i špekulaciji, dakle jakoj utakmici, koju naša trgovina kraj prodaje šuma na kratke rokove, a bez znatnog popusta jediničnih ciena, težko uzdržati može. Bilo bi s toga u obćem interesu trgovine sa drvom, u našoj monarkiji ne samo poželjno, nego i vrlo shodno, da nadležni čimbenici porade, kako se bar na domaćem tržištu ne bi stvarale toli osjetljive potežkoće u razvoju drvarske trgovine, koja je napose za našu zemlju jedno od onih riedkih vrela izdašne privrede. Trgovina sa sirovim štapovima, koji su na medjunarodnom tržištu poznati pod imenom „Congo", kretala se je u prošlogodišnjim granicama u koliko se tiče količine (oko 6 milijuna komada), dočim se je ciena nešto oporavila. Glavna su proizvodna mjesta Karlovac, Krapina i Zagreb, a izvoz je strujao u Englozku, Ameriku, Francezku i nešto u Austriji. Različite viesti Viesti iz kr. šiimarsjie akademije zagrebačko. Od dojduće godine povjereno je predavanje „o zagradjivanju bujica" već prokušanom stručnjaku na tom polju kr. šumarskom povjereniku g. D. Pe tro vi ću iz bujičarskog odieljenja šumarskog odsjeka kr. zemalj. vlade. — Velike geodetske vježbe održane su pod vodstvom g. prof. V. Hlavink ei pridieljenog mu nsistenta g. tleisinger a počam od 22. do uključivo |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— r304 — 31. pr. mj. u Podsusedu, gdje su se, jer je teren zato vrlo zgodan već i prošle godine obdržavalc. Kod ovih geodetskih vježba sudjelovali su svi slušači II. tečaja, u kojem se guodesija i prodaje. Oveću šumarska ekskursiju poduzet će ove godine i to odmah početkom lipnja slu ači III. tečaja pod vodstvom g. prof. F. Kesterčank a u Štajersku, Kranjsku i Korušku a još će se i s ostalim tečajevima neke manje ekskursije tečajem ovoga ljetnoga semestra poduzeti. Umanjivanje šumskili nacrta pomoćju fotografije. U br. 5 Farstovog ,,ForstwissenschaIlliches Centralblatl" ima članak šumar, asistenta Aueroelisa o umanjivanja šumsko-gospođarstvenih nacrta pomoćju fotografije. Postupak oko toga jeftin je, brz i vrlo točon, pa bi se preporučiti mogao šumskim veleposjednicima Auerochs konstruirao je posebni stol, pomoćju kojega je čitavi postupak oko fotografskog umanjivanja u izvjestnom mjerilu vanredno olakšan. Takove stolove izi-adjuje tvrdka „Georg Diirr, tvornica fotografskih aparata u Ansbachu (Bavarska)" uz cienu od 40 maraka, a prodaje i k tomu potrebne fotografske aparate uz cienu od 8G—100 maraka a tako i objektive, koji za svaki slučaj odgovaraju, uz cienu od 100 maraka. Tinauiu. Svojedobno pisali smo o pokusima, koji se naročito u Francuskoj čine oko udomaćerija ove divljači. Polag pisanja onih, koji s ovom divljači pokuse učiniše, moglo bi se uztvrditi, da će „tinamu" za mnoga lovišta više vriediti od fazana ; vriedi to navlas za prostrane li. ade i polja, a šuma je malo, pa se gnjetlovi rado izsele. Tinamu se seli, ali u manjoj mjeri nego li gnjetlovi, a opetovano je opaženo, da se tinaum najednoč na rodnu grudu vrati — zajedno sa brojnim potomstvom, šLo se kod gnjetlova još primjetilo nije. Kako je tinamu gotovo još i veći od fazana a divljač mu jednako tečna, ne ima sumnje, da se mogu nastojanja oko ndomaćcnja tinaum-a u srednjoevropskim lovištima sma:iaLi jiodpuiioma uspjelima, a u svakom pogledu zahvalnima. — Da li već u kojem od naših domaćih lovnih revira tinamu-a ima, nije nam poznalo. Naredba i naputak ZA sastavak gospodarstvenih osnova. U prošlom smo broju n.-išega lisfa naviestili, da će doskora izaći u krugovili naših šumara, namještenih kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, željno očekivana naredba glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa, te godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga po zakonu od 2(5. ožujka 18´.J4., kojoin se uredjujo stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Ta je naredba datirana od 23. travnja pod br. 23152 doista izašla a u savezu s njom i obsežan „naputak za sastavak gospodarstvenih osnova i programa". U ovomu broju našega lista donosimo ovu velevažnu |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 305 — naredbu-lu cielosti, sam. naputak;— jer je preobsežan — ne^ćemo dometi, ali čim ga proučimo obazrieti ćemo se na isti potanje, Jednp. inQ-., žemo već sada reći, da je naime u njem uzet obzir i na najnovije,ste1^, čevine šumarske znanosti: na polju uredjenja šuma. — Sad će moći početi pravi i jedinstveni šumarsko-tehnički rad u šumama stojećim, pod osobitim javnim nadzorom, naročito u šumama naših zemljištnib. zajednica, koji je do. sele zbog pomanjkanja ove naredbe,i naputka dosta zapinjao. K nakanjenoj ovosodišnjoj ekskurziji hrv.-slav. šumarskpga^ družtva. Da se omogući i većem broju naših članova, šumarskih stručnjaka .službujućih kod političke uprave u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, udioničtvovati u nakanjenoj ovogodišnjoj ekskurziji u Bosnu zbog proučenja tamošnjih šumsko-gospodarskih prilika, dozvolio je Preuzvišeni gospodin ban na predlog I. družtv predsjednika, kr. odsječnog savjetnika velem. g. F. Zikmundovskoga, iz zemaljskih sredstava svotu od 1500 K. u tu svrhu. Na primjerenu podporu iz ove svote imadu pravo dakako samo članovi stručnjaci naše političke uprave, jer je kod naših krajiških imovnih obćina već od prije običajno bilo, da one svojim šumarskim činovnicima u te svrhe podpore podieljuju. I za buduće stavljene su u izgled ovakove podpore iz zemaljskih sredstava za šumarsko činovničtvo naše političke uprave. Time će dakle i u buduće omogućeno biti većem broju ovih naših članova prisustvovati družtvenim skupštinama i s njime spojenim naučnim šumarskim ekskurzijama, U smislu zaključka stvorenog na prošlogodišnjoj skupštini našega hrv.-slav. šumarskoga družtva glede izleta u Bosnu, već je družtveni upravni odbor shodna zaključio, te se je predradnjami za taj izlet započelo, 0 čem ćemo kasnije u našem listu potanje izviestiti. Nova naredba za šumarske državne izpite u, Austriji. G. kr. ministarstvo za poljodjelstvo u Beču izdalo je nedavno novu naredbu glede izpita za samostalno vodjenje šumskoga{gospodarstva i za šumarsko tehničku pomoćnu (lugarsku) službu. Viši državni izpit i to ustmeni dio dieli se na izpit u izpitnoj dvorani i u šumi, kako je to već dulje vremena propisano kod onog državnog izpita, koji imaju kod ministarstva polagati oni kandidati, koji službuju kod državne šumske uprave. I kod nas je već opetovano bilo u našem listu govora o tom, da bi trebalo od prilike u istom smjeru i naš državni za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva preudesiti, pa kako nam je poznato, radi se sad i kod nas na tomu, da se, uzev obzir na naše nastavne prilike, dosadanja izkustva, pak izkustva stečena u tom pogledu u susjednim nam zemljama i državama, izda u što skorije vrieme nova naredba za polaganje tog državnog izpita. 21 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 306 — Šumarstvo u Americi, i to u Združenim državama sjeverne Amerilce, naglo se razvija. Dok su se još do nedavno, žiteljstvo i vlade, malo zanimali za racijonalnije šumarstvo, upravo se je rapidno počelo utirali puteve racijonalnom šumarstvu zadnjih godina. Tekar prije pet godina ustrojena je šumarska nastava na prvom sveučilištu, a sad se šumarstvo već na tri visoke škole u Združenim državama predaje. Sve ide kod Američana brzo; od namisli do izvedbe predje u Americi jedva nekoliko mjeseci — u Evropi od prilike toliko godina, koliko tamo mjeseci. Kolike se eiene polucuju kod prodaje lirastovili trupaca u Njemačkoj. Polag viesti Fiirstovog Centralblatta prodano je u Spesartu kod šumarije Rothenbuch dražbom 850 m^ hrastovih trupaca uz cienu od 77802 marke; osobito su skupi oni debeli trupci prve vrste; za 149 trupaca s ukupnom sadržinom od 350 m^ polučeno je 4.5738 maraka ili po m^ oko 130 maraka popriečno. Najveća ciena polučena je za jedan trupac 9´2 m. dugačak 81 cm. debel, koji ima kubnu sadržinu od 4-74 m^; taj je trupac prodan za ogromnu svotu od 1050 marka, dolazi dakle na 1 m^ oko 221´/g marke. Doista liepa ciena! Spomenuti nam valja, da je obzirom na kvalitetu velikih razlika, jer se trupcima diele na 8 razreda kakvoće. U zadnjem razredu (VIII.) polučena je za 1 m^ ciena samo od 15 maraka. Državni erar kupuje šume u Ugarskoj. Spomenuli smo već opetovano u ovom našem listu, da držav. šumski erar u Ugarskoj parcelira i prodaje šume, gdje to narodno-gospodarstveni obziri zahtjevajuj da daje priliku onim gospodarskim radnicima, koji sami zemlje ne imaju, da kupom takovih parcela do vlastitoga ognjišta dodju. Nu s druge strane taj erar i kupuje šume, gdje to isto tako narodno-gospodarstveni obziri zahtjevaju, tako je, kako „Pester Llovd" javlja, nedavno od urbarialista kupio za pol milijuna kruna 2832 rali šume u Tatrama kod Folse Erdefalve, a vele da će i dalje kupovati. Štete od tvorničkoga dima ii ugarskim šumama. Kako u listu „Oesterreichische Forst-u Jagdzeitung" čitamo, u obćini Kotterbach u Ugarskoj nastradalo je do sele već do 3000 rali šume od tvorničkoga dima i u njem sadržanih ubitačnih plinova Najviše stradaju jelici. Iglice jela ponajprije pocrvene, tada se osuše a drvo ugine. Sad sile tvornice, da namjeste kakove udesbe, da se slično u buduće ne dogodi. Povećanje šuma građa Zagreba. Grad Zagreb, koji posjeduje u zagrebačkoj gori liepu šumu, kupio je nedavno za svotu od 15.000 K. 75 rali šume od gosp. grofa M. Kulmera. |