DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 302 — ćili, a kako su naA^ođi iste, po našem mnienju, gotovo u cielosti skroz osnovani, nadamo se, da će se mjerodavni faktori na nju ozbiljno obazrieti. Trgovina drvom n godini 1903. polag izvještaja trgov.-olbrt. liomorc u Zagrebu. U prvo j polovici god. 1902. tekla je trgovina sa drvom svake vrsti, osim slabog prometa kod rezanog drva, vrlo živahno i gladko. Nu već u mjesecu lipnju nastupio je obćeniti zasto j s jedne stane radi preobilnih zaliha u tuzemstvu i inostranstvu, a [s druge radi neizvjestnih položaja obzirom na obnovu trgovačkocarinskih ugovora. Depresija tržišta traje još i sada, ali je sreća za poslovni sviet, što se roba nalazi u čvrstim rukama, te su prodaje iz nužde izključene, jer bi inače depresija prouzročila težkih posljedica kod naših drvotržaca. Trgovina sa hrastovim trupcima bila je tečajem ciele godine povoljna ; u rezanom drvu, osim glede friza, koje se nisu mogle prodati, i parižke robe, koja je bila slabo tražena, poboljšale su se konjunkture naprama prediđućoj godini, dočim je u bačvarskoj gradji posao bio čitave godine mlitav. Sa dužicama pako prestao je od lipnja svaki promet i izvoz u obće, zalihe su još danas silno nagomilane, naročito jer je francezko tržište, naš glavni kupac, preobilno obskrbljeno Nepovoljna konjunktura u našoj trgovmi drva pogoršava se još i s toga, što naš a rob a gotovo na svim inostranim tržištima, osim u Austriji, nailazi na jaku utakmicu američku. Giene drva su, osim kod dužica, bile dosta povoljne, te je pro sječno notirano ovako: Hrastovi stupci za eksport K. 50—70 po m^; dužice u prvom poljeću K. 520—560 sa postaje po 1000 komada monte; bačvarska gradja K. 2-20—^2-50 po akovu netto; rezano drvo, i to bouls K. 90—110 po m^ douelles - stupci K. 76 po m´* sa Rieke, Quartier roba K. 110—130 po m^, stupci za gradju vagona K. 84—92 po m^ Kod gradjevnog drva bijaše ciena normalna i to prema duljini od K 50—80 po m^ sa postaja, a kod podvala za domaće željeznice bile su ciene vrlo potištene, dočim je izvoz slab, nu za buduću su godinu izgledi povoljniji. Jasenovo i brestovo drvo, ponajviše u okruglom stanju, našlo je lahko prodje te se prodavalo po K. 22—36 po m´´ sa postaja. Sa gorivim drvom bio je promet vrlo živahan i zamašan te je u znatnim količinama i izvoženo, a ciena je varirala prema vr.sti i položaju od K. 8—14 po hvatu. Trženo je takodjer bukovo, kruškovo, topolovo i lipovo drvo, ali u manjim količinama. Izvoz strujao je u dojakošnjem pravcu, naime u Njemačku, Francezku, Austriju, Belgiju, Holandiju, Italiju, Grčku, Alžir, a ponešto u Ugarsku. |