DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 301 — ove godine tamo znatno bolje izpađale nego li godine 1901. i 1902. Ipak se neki tuže, daje mjestimično znatno živahnije gibanje na drvarskom tržištu baš prošloga mjeseca opet nešto popustilo. Da je položaj ipak bolji nego je bio, najbolje to zasvjedočavaju brojke šumsko-trgovačke bilance, koje su već za prvu četvrt ove godine objelodanjene. Iz tih brojka proizlazi, da je porasao uvoz, ali u još mnogo znatnijoj mjeri izvoz, a to je povoljan znak. Vriedi to za čitavo naše carinsko područje, dakle za cieli austro-ugarski drvarski trg. Što se pako specialno tiče našeg hrvatsko-slavonskog drvarskog tržišta, no participira taj trg na poboljšanim prilikama u jednakoj mjeri i to s toga, jer neke glavne vrsti robe, koje se u našim šumama proizvode, ne imaju prave prodje ni ciene. Tiče se to u prvom redu francuzke dužice, naše gotovo najvažnije hrastove robe. Za francuzku dužicu danas se ni ne pita. Razlog je tomu taj, što su u Francuzkoj skadišta još puna, što je tamo strana naročito američka konkurencija u toj robi velika i što su već rano u proljeće nevremena, snieg i studen, počinili u vinogradima štete; uz to još nije prošlo vriome pogibeljnih svibanjskih mrazova. Tekar tada, kad ta pogibelj sretno prodje, može se istom nešto sigurnije računali sa budućim prirodom. Dok to kritično vrieme ne prodje, kupci su francuzke dužico vrlo suzdržljivi, te u toj robi za to vrieme većega prometa ne ima. Bit će, da ti svibanjski mrazovi nisu nanieli veće štete u francuzkim vinogradima, pa je nade, da će i kupci doskora izstupiti iz svoje reserve, pa da će napokon promet i s tom robom živahni]i postati. Za sada ne ima još u tom pogledu pouzdanih glasova, naime kakove ima štete u francuzkim vinogradima, ma da je već svibanj na izmaku, to i dužica ne ima citne, a tko bi ju svakako prodati htio, morao bi ju vrlo jeftino prodati. Bolji je promet u hrastovoj njemačkoj bačvarskoj gradji i ti´upcima ; a u obćo može se reći, da ima nade, da će promet u hrastovoj robi kasnije biti sve živahniji a po tom valjda i ciene porasti. I jasenovina i brestovina dobro prolazi; slabije dakako bukovina; nu glede mehke četinjave jelove i smrekove robe prodja je vrlo slaba a ciene padaju; bosanska se utakmica sve žešće osjeća a ne ima nade da bi te utakmice skoro nestalo, pače ona od dana u dan biva za naše šume gor. Krajine i Gorskoga kotara sve pogibeljnija. Uz to ima tu i drugih net^rilika o kojili smo već opetovano u našim izvještajima progovorili, od kojih je za gornju Krajinu najgora, što ne ima baš nikake željezničke sveze, te još tamo uvjek vladaju gotovo sredovječni odnošaji. Što pako treba trgovini s drvom, da se ona digne i osnaži u toliko, da će moći što bolje podnieti borbu sa svojimi pogibeljnimi takmaci, najbolje se vidi iz predstavke trgovačkoga doma, odsjeka za trgovinu drvom, koju smo u prošlom broju u cielosti priob |