DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 300 — ničaru kr. kotarske oblasti) za taj posao ne pripada posebno naknadjenje putnili troškova od strano posjednika. § 26. Odobreni godišnji predloži mjerodavni su za šumsko gospodarenje u dotičnoj gospodarstvenoj godini. Ova počima 1. listopada tekuće, a svršava koncem rujna sliedeće godiue, kad se sječa obavlja jeseni ili zimi; obavlja li se ista u proljeću ili u ljetu, tada se gospodarstvena godina sudara sa kolendarskom godinom. §. 27. Ako šu gospodarske prilike šume takove, da se kroz njeko vrieme neće crpiti prihod na drvu i da neće biti potrebito izvadjanje nikakovih gojitbenih radnja, tad se može za to vrieme privolom nadležnezorne oblasti odustati od sastavljanja godišnjih predloga. nadsu §. 28. Posjednici šuma, navedenih u §. 14. slovo b.—h. zakona, predlagati godišnje drvosječne i ogojne predloge (§§. 19. i 20 dužni o. n) samo tada, kada to zatraži politička oblast ili kad posjednici kane odstupiti od odobrene gospodarstvene osnnove odnosno programa. §. 29. Naputak za sastavak gospodarstvenih osnova odnosno programa sliedi u prigibu pod C. U Zagrebu, 23. travnja 1903. Draijutin grof Khuen-Heđervary v. r. Promet i trgovina. Poznato je, da je već u drugoj polovici god. 1900. nastupio obći gospodarski zastoj na evropskom kontinentu, a naročito osjetio se isti u srednjo-evropskim državama. Prođja drva i drvne robe počela je zapinjati; opazilo se je to odmah na šumsko-trgovačkoj bilanci naše monarkife, jer je dosele silni izvoz drva počeo padati. Godina 1901. bila je crna godina u obće, a nešto bolja od nje već je bila prošla godina 1902. jer se je te godine počelo opažati opet nešto veće gibanje i na drvarskom tržištu. Ove godine kan da se počinju razpršivati težke oblačine na obćem gospodarskom obzorju, a opaža se to i na cienama surovoga drva, kao i na cienama već izradjene šumske robe. Naročito iz Njemačke .stižu povoljniji glasovi, pa su navlas dražbe šumskih čestica |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 301 — ove godine tamo znatno bolje izpađale nego li godine 1901. i 1902. Ipak se neki tuže, daje mjestimično znatno živahnije gibanje na drvarskom tržištu baš prošloga mjeseca opet nešto popustilo. Da je položaj ipak bolji nego je bio, najbolje to zasvjedočavaju brojke šumsko-trgovačke bilance, koje su već za prvu četvrt ove godine objelodanjene. Iz tih brojka proizlazi, da je porasao uvoz, ali u još mnogo znatnijoj mjeri izvoz, a to je povoljan znak. Vriedi to za čitavo naše carinsko područje, dakle za cieli austro-ugarski drvarski trg. Što se pako specialno tiče našeg hrvatsko-slavonskog drvarskog tržišta, no participira taj trg na poboljšanim prilikama u jednakoj mjeri i to s toga, jer neke glavne vrsti robe, koje se u našim šumama proizvode, ne imaju prave prodje ni ciene. Tiče se to u prvom redu francuzke dužice, naše gotovo najvažnije hrastove robe. Za francuzku dužicu danas se ni ne pita. Razlog je tomu taj, što su u Francuzkoj skadišta još puna, što je tamo strana naročito američka konkurencija u toj robi velika i što su već rano u proljeće nevremena, snieg i studen, počinili u vinogradima štete; uz to još nije prošlo vriome pogibeljnih svibanjskih mrazova. Tekar tada, kad ta pogibelj sretno prodje, može se istom nešto sigurnije računali sa budućim prirodom. Dok to kritično vrieme ne prodje, kupci su francuzke dužico vrlo suzdržljivi, te u toj robi za to vrieme većega prometa ne ima. Bit će, da ti svibanjski mrazovi nisu nanieli veće štete u francuzkim vinogradima, pa je nade, da će i kupci doskora izstupiti iz svoje reserve, pa da će napokon promet i s tom robom živahni]i postati. Za sada ne ima još u tom pogledu pouzdanih glasova, naime kakove ima štete u francuzkim vinogradima, ma da je već svibanj na izmaku, to i dužica ne ima citne, a tko bi ju svakako prodati htio, morao bi ju vrlo jeftino prodati. Bolji je promet u hrastovoj njemačkoj bačvarskoj gradji i ti´upcima ; a u obćo može se reći, da ima nade, da će promet u hrastovoj robi kasnije biti sve živahniji a po tom valjda i ciene porasti. I jasenovina i brestovina dobro prolazi; slabije dakako bukovina; nu glede mehke četinjave jelove i smrekove robe prodja je vrlo slaba a ciene padaju; bosanska se utakmica sve žešće osjeća a ne ima nade da bi te utakmice skoro nestalo, pače ona od dana u dan biva za naše šume gor. Krajine i Gorskoga kotara sve pogibeljnija. Uz to ima tu i drugih net^rilika o kojili smo već opetovano u našim izvještajima progovorili, od kojih je za gornju Krajinu najgora, što ne ima baš nikake željezničke sveze, te još tamo uvjek vladaju gotovo sredovječni odnošaji. Što pako treba trgovini s drvom, da se ona digne i osnaži u toliko, da će moći što bolje podnieti borbu sa svojimi pogibeljnimi takmaci, najbolje se vidi iz predstavke trgovačkoga doma, odsjeka za trgovinu drvom, koju smo u prošlom broju u cielosti priob |
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 302 — ćili, a kako su naA^ođi iste, po našem mnienju, gotovo u cielosti skroz osnovani, nadamo se, da će se mjerodavni faktori na nju ozbiljno obazrieti. Trgovina drvom n godini 1903. polag izvještaja trgov.-olbrt. liomorc u Zagrebu. U prvo j polovici god. 1902. tekla je trgovina sa drvom svake vrsti, osim slabog prometa kod rezanog drva, vrlo živahno i gladko. Nu već u mjesecu lipnju nastupio je obćeniti zasto j s jedne stane radi preobilnih zaliha u tuzemstvu i inostranstvu, a [s druge radi neizvjestnih položaja obzirom na obnovu trgovačkocarinskih ugovora. Depresija tržišta traje još i sada, ali je sreća za poslovni sviet, što se roba nalazi u čvrstim rukama, te su prodaje iz nužde izključene, jer bi inače depresija prouzročila težkih posljedica kod naših drvotržaca. Trgovina sa hrastovim trupcima bila je tečajem ciele godine povoljna ; u rezanom drvu, osim glede friza, koje se nisu mogle prodati, i parižke robe, koja je bila slabo tražena, poboljšale su se konjunkture naprama prediđućoj godini, dočim je u bačvarskoj gradji posao bio čitave godine mlitav. Sa dužicama pako prestao je od lipnja svaki promet i izvoz u obće, zalihe su još danas silno nagomilane, naročito jer je francezko tržište, naš glavni kupac, preobilno obskrbljeno Nepovoljna konjunktura u našoj trgovmi drva pogoršava se još i s toga, što naš a rob a gotovo na svim inostranim tržištima, osim u Austriji, nailazi na jaku utakmicu američku. Giene drva su, osim kod dužica, bile dosta povoljne, te je pro sječno notirano ovako: Hrastovi stupci za eksport K. 50—70 po m^; dužice u prvom poljeću K. 520—560 sa postaje po 1000 komada monte; bačvarska gradja K. 2-20—^2-50 po akovu netto; rezano drvo, i to bouls K. 90—110 po m^ douelles - stupci K. 76 po m´* sa Rieke, Quartier roba K. 110—130 po m^, stupci za gradju vagona K. 84—92 po m^ Kod gradjevnog drva bijaše ciena normalna i to prema duljini od K 50—80 po m^ sa postaja, a kod podvala za domaće željeznice bile su ciene vrlo potištene, dočim je izvoz slab, nu za buduću su godinu izgledi povoljniji. Jasenovo i brestovo drvo, ponajviše u okruglom stanju, našlo je lahko prodje te se prodavalo po K. 22—36 po m´´ sa postaja. Sa gorivim drvom bio je promet vrlo živahan i zamašan te je u znatnim količinama i izvoženo, a ciena je varirala prema vr.sti i položaju od K. 8—14 po hvatu. Trženo je takodjer bukovo, kruškovo, topolovo i lipovo drvo, ali u manjim količinama. Izvoz strujao je u dojakošnjem pravcu, naime u Njemačku, Francezku, Austriju, Belgiju, Holandiju, Italiju, Grčku, Alžir, a ponešto u Ugarsku. |