DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 285 — ležom šuma, podbieljivanjem stabala, a sve radi paše. Pošto žalibog mi u Hrvatskoj i danas još imamo krajeva, gdje narod sa šumom baš tako barata, kao po Bosni, ne će po nas biti s gorega, ako se uputimo o tom, kako bosanska uprava tomu odolieva. Mogao bi još puno razloga navezati, koji govore za to, da idemo na poučni izlet u Herceg-Bosnu, ali ne ću da otežem ove redke, pa s toga sjedam štov. drugove na zadnji Šumarski list (ožujak), pa će u njemu naći najbolju pobudu za to; ako Bosna danas upliva na ciene svjetskog trga u šumskoj trgovini, zaista je za nas Hrvate vriedno, da vidimo i učimo na mjestu tamošnje šumske prilike! Sve ovo spomenuto nije rečeno, da ne idemo u Istru, već je rečeno u to ime, da se iztaknu prednosti naučnog izleta u Bosnu pred onim u Istru. U Istri ćemo viditi samo uzgoj šume na Krasu. Nije mi nakana taj posao omalovažiti, ali ne mislim, da je za sve šumare u Hrvatskoj tako važan, kao proučavanja šumskih prilika u Herceg-Bosni. Osim toga težko da danas ima šumara u Hrvatskoj, koji nije vidio Kras i tamošnje pošumljivanje, dočim ih je opet vrlo malo, koji su t zavirili u Bosnu. Ovom prilikom sjećam posebice na to, da se žalibog mi Hrvati ne možemo posvetiti pošumljivanju cieloga našega Krasa, jer to sve nije bas u našim rukama; ono što može učiniti autonomna vlada, jedva je spomena vriedno; ono što učine zemlj. zajednice i privatnici jedva će ikada odlučno biti u tom prevažnom pitanju, pa zašto da se tim pitanjem bavimo preko potrebe, a zapuštamo ono, što nam je već »do grla došlo«. Nisam stalan, ali mi se čini, da do danas još nije riešeno pitanje, čije su one kraške goljeti u Hrvatskoj, pa se s toga bojim da ni pošumljenje istih možda ne će napredovati po našoj želji. U svoje doba čitao sam, da je u Francezkoj krenulo pošumljivanje goljeti istom onda napred, kada je zakonom uredjeno bilo i vlastničtvo i pošumljivanje i kada je vlada sama u to ime svake godine davala nekoliko milijuna franaka i posao strogo nadzirala. |