DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 285 —


ležom šuma, podbieljivanjem stabala, a sve radi paše. Pošto
žalibog mi u Hrvatskoj i danas još imamo krajeva, gdje narod
sa šumom baš tako barata, kao po Bosni, ne će po nas biti
s gorega, ako se uputimo o tom, kako bosanska uprava tomu
odolieva.


Mogao bi još puno razloga navezati, koji govore za to, da
idemo na poučni izlet u Herceg-Bosnu, ali ne ću da otežem
ove redke, pa s toga sjedam štov. drugove na zadnji Šumarski
list (ožujak), pa će u njemu naći najbolju pobudu za to; ako
Bosna danas upliva na ciene svjetskog trga u šumskoj trgovini,
zaista je za nas Hrvate vriedno, da vidimo i učimo na
mjestu tamošnje šumske prilike!


Sve ovo spomenuto nije rečeno, da ne idemo u Istru, već
je rečeno u to ime, da se iztaknu prednosti naučnog izleta u
Bosnu pred onim u Istru. U Istri ćemo viditi samo uzgoj
šume na Krasu. Nije mi nakana taj posao omalovažiti, ali
ne mislim, da je za sve šumare u Hrvatskoj tako važan, kao
proučavanja šumskih prilika u Herceg-Bosni. Osim toga težko
da danas ima šumara u Hrvatskoj, koji nije vidio Kras i tamošnje
pošumljivanje, dočim ih je opet vrlo malo, koji su t
zavirili u Bosnu.


Ovom prilikom sjećam posebice na to, da se žalibog mi
Hrvati ne možemo posvetiti pošumljivanju cieloga našega Krasa,
jer to sve nije bas u našim rukama; ono što može učiniti autonomna
vlada, jedva je spomena vriedno; ono što učine zemlj.
zajednice i privatnici jedva će ikada odlučno biti u tom prevažnom
pitanju, pa zašto da se tim pitanjem bavimo preko
potrebe, a zapuštamo ono, što nam je već »do grla došlo«.


Nisam stalan, ali mi se čini, da do danas još nije riešeno
pitanje, čije su one kraške goljeti u Hrvatskoj, pa se s toga
bojim da ni pošumljenje istih možda ne će napredovati po
našoj želji. U svoje doba čitao sam, da je u Francezkoj krenulo
pošumljivanje goljeti istom onda napred, kada je zakonom
uredjeno bilo i vlastničtvo i pošumljivanje i kada je vlada sama
u to ime svake godine davala nekoliko milijuna franaka i posao
strogo nadzirala.