DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 272 -- Prije izlaska sunca, ne može se stoka na popašu puštati, niti se smije u šumi posije zalaska sunca zadržavati. Okružni šumar, odrediti će po broju i vrsti stoke mjesta, u koju će se stoka puštati na popašu i žirovinu. Bliža nare djenja o uživanju popaše i žirovine, propisati će ministar narodne privrede. (Nastavit če se). Osvrt na članak: „Revizija gospodarstvenih osnova". u br. 4. »Šumarskog lista« od 1. travnja o. g. čitam pod gornjim naslovom članak, preko kojega na dnevni red preći ne mogu. Ne mogu zato : jer refleksivni dio tog članka iziskuje potanku analizu tamo razvijenih načela, koja kao da ne stoje u skladu niti sa postojećim zakonima niti sa kod nas udomljenom šumsko-upravnom praksom. Odgovaram, jer držim, da provedba tamo sadržanih načela, ne bi bila prikladna, da naše stručne i stališke probitke promakne, pošto šablonsko poslovanje na uhar našim šumama služilo ne bi. Glede materialnog diela samoga članka (str. 145—157), moram čitatelja uputiti na postojeću stručnu literaturu. Propisi 0 reviziji osnova u obće sadržani su u skoro svim djelima, koja govore o uredjenju šuma, a kao specialni propisi nalaze se u naputcima izdanim k provedbi odnosnih zakona, koji sam sastavak gospodarstvenih osnova propisuju*. I provedbena naredba, koja će se imati da izdade o uredjenju šuma naših * Die Forsteinrichtung. Dr. F. Juđeioh. Dresden 1874. str. 374. .S98. Die ForstbetriebseinrichtuDg. Dr. F. Graner. Tiibjngen 1889. str. 301. 313. Die Forstabachiitzung. Dr. Bernh. Borggreve. Berlin 1888. str. 160—216. Die Betriebs- unđ Ertragsregulirung đer Forste. Dr. C. Grebe. Wien 1879. str. 432-451. 466-461. Die Forstbetriebseinrichtung nach ihren gegenwartigen Aufgaben unđ Zielen von Adolf Rttr. v. Guttenberg. Wien 1876. str. 107. Die Forsteinrichtung der Zukunft. Dr. M. Neumeister. Dresđen 1900. str. 87. 93. Die Taxation der Privat- und Gemeindeforsten. W. Weise. Berlin 1883. str. 193. |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 273 — zemljištn. zajednica, morati 6e sadržavati potaniii propis, koj će imati da iz cjelokupne strukovne literature i duha dotičnog organizacionog zakona izvadi sve ono, što se bude za naše odnošaje kao najshodnije smatralo. To će tada biti naš »vjeruju«, kojeg će se svaki pojedini uredjivac imati držati pri izradku i nadopunjenju gospod. osnova. Potreban je pako takav propis tim više, jer se samo na njegovom temelju dadu u sklad dovesti : a) poslovanje oko uredjivanja šuma, b) nadziranje i c) izpitanje dotičnih sastavaka. Nedržim za suvišno, što sam ovom sgodom čitatelja malo obširnije upozorio na odnosnu literaturu. Ako je i u ovom obsegu onaj, koj de imati samo da izvadja pojedine redove radove, od kojih se sam sastavak gospodarstvene osnove i njena revizija sastoje, ne će trebati, to će biti njeno svestrano poznavanje ipak potrebno onomu, koj će imati te naše poslenike u same radove uvadjati i poslovanje nadzirati, a po gotovo i onome, koj de imati gotove izradke izpitivati. Vriedno je, da se u materialnom dielu članka osvrnemo na primjer prištednjah i njihove uporabe kod II. banske imovne obdine. Da je meni bilo odlučivati o razpoložbi tih prištednja — ja ih nepotrošivoj glavnici pripojio ne bi, ili ih barem ne bi sam o pripojio. , Znamo da su etati imovnih obdina prema potrebi pučanstva pasivni. Odatle šumske štete. Prištednje su pako mogude ili samo u onim srezovima, koji su veliki i daleko od ovlaštenika- trošača, ili pako u onim srezovima, gdje je ovlaštenika Die Betriebseinriohtung iii kleinen Wlildern, insbesondere in Geimeinde- imd Genossenschaft3walđern. L. Hufnagl. Prag 1897. Das n´iirttembergische Gemeindewaldgesetz. L. Jiiger. Stuttgart 1884 str. 25—27. i str. 71. Die Privatforstwirt8chaft in Preussen. E. Andt. Berliu 1889. str. 25—51. Die Schablonenwirt8chaft im Walđe. 0. E. Nej. Wien 1886. str. 48-56. Instruktion fiir die Anfertigung der forstwirtschaftl. Betriebspliine. J. Binder. Hermanstadt 1881. str. 36. 57. Vorschriften fiir die Ausfiihrung der Forstvermessung unđ Abschiitzimgsarbeiten. Berlin 1899. Šumarski list br. 8. str. 466. |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 274 — nestalo, ili ih je malo te ne mogu da potroše razpoloživi etat. Nikako pako nisu te prištednje nastale odanle, što bi se iste sumirale iz preostataka, koji bi* resultirali nakon podpune podmirbe ovlaštenickih potreba — potreba nestegnutih! Samo u ovom posljednjem slučaju smjele bi se po našem mnienju prištednje pripajati nepotrošnoj glavnici. Dok ali znamo, da bivši krajišnik dovoljno drva ne ima i da ga tišti breme propisanih šumsko-odštetnih plaćanja, tad bi bilo možda shodnije, da se pri takovim odlukama stavimo na stanovište narodno-gospodarstveno. Sa tog gledišta bilo bi možda ovlaštenikom bolje posluženo, da su te prištednje shodnimi i koristnimi investicijami privedene na razpoložbu sadanjoj generaciji, ili ako to već ne : da su njima u razmjernim iznosima odpisani šumskoodštetni platežni propisi a svakako u onoj visini, koliko unovčena vriednost tih prištednja iznosi. Kako velju, to je moj skromni, osobni nazor. Taj se je u meni razvio odatle, što danomice motrim težke prilike našeg seljaka i što držim, da se uživa samo jednostavna šumska renta, pošto je postupnost u šumskim užitcima ovlaštenikom imovne obćine potrajnim uredjenjem šuma već jedanput osjegurana, to se tad kapitalizovanju te rente (ili tekućih elata) ne bi smjelo pristupati, već bi valjalo nje kao potrošive i potrošku privesti. Medjutim imade kod ovakovih prigoda i sam vlastnik šuma da svoju reče, pa kako je njemu drago, mora i meni da bude pravo. U osvrtu na drugi dio članka, u kom se odrazuje tenor ciele razprave, moram da želju za »posebnim taxacionalnim uredom kod naše kr. zem. vlade« suzbijem onom starom: bene docet qui bene distinguit! Podjedno neokljevam niti časa jja izjavim: kako, po mojem mnienju, ta kopija tudjih odnošaja ne može da bude prikladnom, da se š njom postigne brzo i jeftino uredjenje šuma naših zemljištnih zajednica, jer se tomu načinu uredjenja opire njihova pravna, uprava i posjedovna oeebina. O tome ćemo biti brzo na čistu ako promotrimo, kako i gdje su ponajprije nastali ti taksacionalni uredi. Vrhovna uprava državni h šuma trebala je da u stotinu administra |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 275 — tivnili slučajeva i brzo odgovori na razna pitanja nastala o uporabi državnih šuma. Odluke glede veleprodaja državnih šuma, državne proračunske potrebe pa i same odluke o organizaciji državne šumarske službe iziskivale su brz, jasan i obsežan odgovor. Odluke 0 gospodarstvenim načelima, o ustanovljenju obhodnja i uporabnih doba, o njihovom sniženju ili povišenju, koje je u konkretnim slučajevima imao da vrhovni upravitelj državnih šuma stvori, nukale su ga, da sebi o bok prisloni organ stojeći pod njegovim neposrednim utjecajem. 1 tako je nastao centralni taksacionalni ured, jer je samo tako tom vrhovnom upravniku državnih šuma bilo omogućeno da tehnički i upravni dio dovede u harmonički spoj, da predusretne odnošajima, koji bi bili morali bezuvjetno onda nastati, kad bi bilo došlo do sukoba starih gospodarskih tradicija sa modernim šumskotehničkim udesbami. To isto, što je učinila državna vrhovna šumska uprava kao predstavnik vlastnika tih šuma, mogao je i učinio je i drugi privatni veleposjednik šuma. Odlučio se je na takovu organizaciju u svojoj vrhovnoj šumskoj upravi tim pripravnije, što je uvidio, da će si putem tog taksatornog ureda moći u pitanjima razpoložbe sa svojim šumskim vlastničtvom iahko, brzo i temeljito odgovoriti; što će preko tog ureda moći da u mnogim svojim šumskim upravama, poslujućima pod najraznoličitijim okolnostima, jedinstveno provede ona glavna načela, koja je od slučaja do slučaja držao kao po se i po uporabu svojih šuma najshodnijimi. Iz tih predpostavaka sijedi jasno, da bi mi u Hrvatskoj, kad bi imali zemaljskih šuma, već odavna imali u šumarskom odsjeku i taksacionalni ured, ter o toj instituciji ne bi trebalo tek preko »Šum. hsta«razpravljati. Sasma naravno, jer bi u tom slučaju bio šumarski odsjek kr. zemaljske vlade i gospodarstveni faktor, kojemu bi prinadležalo vodjenje recimo ekonomske uprave i uporabe tih zemaljskih šuma Ovako ali, kako stvari danas stoje, gdje je postojeći šumarski odsjek po glasu §. 4. zakona od 22. siečnja 1894. ustrojen »za šumarsko tehničku službu«, gdje po glasu §. 4. |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 276 — zakona od 26. ožujka 1894. »imadu gospodarstvene osnoveprograme sastavljati šumarski stručnjaci usposobljeni za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva (§. 6. i li.) sporazumno sa zastupnici odnosnih posjednika šuma« i gdje »izpitane gospodarstvene osnove odobrava kr. zemaljska vlada« (§. 6. i 7.) ne može biti govora o ustrojstvu taksacionalnih ureda u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade, barem tako dugo ne, dok se postojedi zakonski propisi, novimi zamienili ne bi. Gornjemu naumu protivi ^e za sada i §. 55. nap. C o uredjenju imovno obćinskih šuma. Sve je ovo pako sasma naravno, uvažili se, da je šumarski odsjek u prvom redu i poglavito organ kr. zemaljske vlade osnovan samo u nadzorne svrhe, da je to organ kojim se kr. zem. vlada služi, da putem njega vrši svoj vrhovni nadzo r nad šumama u zemlji. Pošto si pako visoka kr. zem. vlada jošte niti jednim zakonom nije arogirala pravo da utječe i u gospodarstvena pitanja, na nadzor joj podvrženih šumsko-posjedovnih kategorijah, jer gospodarstvena pitanja ima da riešava predstavnik dotičnog šumovlastnika, to je jasno da ona ne može na sastava k gospodarstvenih osnova vršiti upliva, ved da to imade činiti sam vlastnik. Medjutim niti ne postoji po mojem mnienju potreba takovog ostvarenja. Ona ne postoji za to: jer su kod imovnih obćina osnovani organi koji o uredjenju šumskog gospodarstva i 0 vodjenju njegove evidencije brigu voditi imadu. Nepostoji takova potreba niti za šume zem. zajednica, jer se je tamo već sam zakon pobrinuo i taksativno odredio, tko za iste gospodarsvene osnove sastavljati imade. Tko se je pako bavio pitanjem o uredjenju šuma, tko znade iz kojih se sve pojedinih radnih dielova i izradaka sam uredjajni elaborat sastoji i koje faze isti prelazi dok gotov i zaokružen dodje na stol izpitatelja, taj našem u zemlji služećem i državno- izpitanom šumarsko-upravnom osoblju, za pojedine radove potrebne kvalifikacije odreći ne smije. Imao sam prilike, da sam u četiri županije u taksacionalnouredjajne poslove uvadjao za upravu obćinskih šuma dodjeljene |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 277 — mi kot. šumare, pa moram potvrditi, da su se dotični stručari tim poslovom podavali osobitim zanimanjem, svom ljubavi, ter da je mnogi i mnogi upravo tim povodom opeta se ladao knjige i u njoj pabirčio one detaile, koji su se već poodavno otresenom školskom prašinom, u pojmove sama bili razplinuli. Uz valjano izradjeni uredjajni naputak i shodno uvedenje n sam rad, biti će tim organom obava tekućih predradnja za sastavak gospod. osnova sasvim lahka. No ideja o ustrojenju taksacionalnog ureda niti s praktične strane provediva nije. Već i za to ne, što mi imamo u zemlji oko 1100 zem. zajednica, kojih objekte urediti valja, neračunajuć ovamo jošte i ogromnu šumsku ploštinu imovnih obćina. Sto će na taj ogromni zadatak »jedan ili najviše dvojica viših urednika?« Živo je u nas svijuh zanimanje oko pitanja kako će se imati urediti naše zem zajedničke šume. Zanimaju nas znati: i načela po kojima će se same detailne radnje obavljati i principi, koji će se ža buduće gospodarenje udariti. Naravno je, da će to sve imati riešiti provedbena naredba, koju željno očekujemo. I neželeć istoj prejudicirati moram ipak sada, kad sam se izjavio proti ustrojenju taksacionalnog ureda, da se izjavim o načinu, kojeg držim da bi za uredjenje zem. zajedničkih šuma bio najprikladniji. Po mom mnienju, a obzirom na zakon od 26. ožujka 1894. valjalo bi uredjajne radnje ovako organizovati: 1. Sve predradnje za gospodarstvene osnove i gospodarstvene programe imade za šume svog uredovnog područja, izraditi dotični kr. kot. šumar, kojemu se po potrebi imadu pridati privr. pomoćni organi. 2. Na koliko se kr. kot. šumar sa timi poslovi ma skog razloga ne bi htio ili mogao baviti, imao bi se za dotični kotar prelazno imenovati šumsko-uredjajni povjerenik. 3. Te organe uvodi u smislu propisali uredjajuo-provedbeue naredbe, u laksacionalno i šumsko-uredjajno poslovanje dotični kr. žup. šumarski nadzornik i nadzire ih. U županijah gdje tom zadatku sam žup. nadzornik udovoljiti mogao ne bi, |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 278 — dodjeljuju se istomu prelazao, ali sa samostalnim djelokrugom providjeni shodno eksponirani, stariji i izkusniji kr. kot. šumari ; eventualno od umirovljenih kr. šumarskih zvaničnika takovi, koji se timi poslovi zanimahu i za njih volju imadu. Kr, žup. šumarski nadzornik sa tim osobljem izradjujeredigira konačno uredjajne elaborate. 4. Izaslanici kr. zem. vlade imadu žup. šum. nadzornike uvesti u te radnje, nakon konferencionalnog pretresanja samih ustanova naredbe izradbom -primjera u praksi, e da se tako zajamči jedinstveno shvaćanje i jedinstvena provedba dotičnih propisa. Ti izaslanici mogu od slučaja do slučaja, a osobito onda i ondje, gdje se to obzirom na osobitu gospodarstvenu važnost uredjajnog objekta potrebnim ukazuje (veći šumski posjed, više uredjajnih razreeda, preborno gospodarenje, opredjeljenje užitka samo po drvnoj gromadi i prirastu i t. d.), izradjene elaborate, preizpitati i na licu mjesta. 5. Svagda i svagdje imade se privatnoj strukovnoj konkurenciji prepustiti uredjenje šuma onda, ako to zem. zajednica naročito zahtjeva. Nu dotični stručnjak, koji se timi poslovi baviti kani, imade si za obavu istih izhoditi posebno ovlaštenje od kr. zem. vlade. To ovlaštenje, izdano i ovršavano u okviru gornjih točaka 1 i 3, osjeguralo bi zem. zajednici i tehnički izpravni izradak osnove, a shodnimi ustanovami u poslovnom ugovoru, moglo bi se iste očuvati i od svake materijalne štete, dočim bi se ovim načinom što ranije dovršenje uredjajnih elaborata omogućilo. Ne ima dvojbe, da bi se takovom organizacijom uredjajnog rada do uredjajnih elaborata došlo: a) prije i brže, jerbo će 8 žup. šumarskih nadzornika pojačanih možda na broj 14—16 krstimo ih »uredjajnika« brže i laglje moći odpočeti radom, no bi to »jedan ili recimo najviše dva viša urednika« šumarskog odsjeka činiti moglo; a najednom i u cieloj zemlji, b) jeftinije, jerbo bi odpali svi redoviti troškovi spojeni već izašiljanjem uredjajnika iz Zagreba do same županije. |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 279 — c) Sami pako elaborati dobili bi pri ovakovom načinu razdiobe rada i u tehničkom pogledu, jer bi se u njima odsjevale sve one činjenice koje uplivišu na raznolikost gospodarstvenih odnošaja, ter se u iste ne bi moglo ušuljati onoliko šablone, koliko onda kad bi na sastavak istih utjecali samo »jedan ili recimo najviše dva viša urednika« šumarskog odsjeka. Čudno mi zvuči u tako ozbiljnoj razpravi stavak: »Posjednici šuma žacaju se (!) predati takove radnje privatnom poduzetniku, jer uz često znatnu odštetu, što ju poduzetnici traže, ipak ne imaju sjegurnosti, da će gospod. osnove doista i prema propisima zakona izvedene i po oblastima odobrene biti« (str. 160); pa je na isti težko mirno odgovoriti, posto bi isti mogao izazvati sve ostale stručare u zemlji osim »onog jednog ili najviše dvojicu viših urednika«. U točki petoj pokazao sam put, kojim se svoj toj bojazni dade predusresti; a ne dvojim niti časa, da oblasti moraju odobriti svaki izradak kad je on prema propisima zakona izveden. A u sistemu, »preizpitanja « osnove ter »odobrenja« njena, sagradjena su dva stepena koji jamče, da će se privatnom poduzetniku osnova na prerađuju tako dugo vraćati dok korektno izradjena ne bude; dočim se s druge strane lahko dade učiniti odredba, da se zaslužbina poduzetnikova izplaćuje samo prema likvidiranim djelovom samog izvađka. U koga je idealne ljubavi k struci i kolegialne snošljivosti, taj će takove izjave koje je g. pisac članka »Revizija gosp. osnova« u tom svom članku objelodanio odkloniti, očekujuć, da će se samo slavno uredničtvo pobrinuti za to, da se tim riečima oduzme sva izazivna oštrina. Ako se i nekanim pridružiti mnienju, da se je onom stavkom možda htjelo radnje oko sastavka osnova monopolizovati, to moram izjaviti, da centraliziranje i neliberalno stezanje ter ograničivanje topoglednog poslovanja, kao u postojećenom zakonu neosnovano, zagovarati mogao ne bi. (Držimo, da uredniČtvo svoje objektivno stanovište najbolje čuva, kad je priobćilo mnienje koje zagovara ustrojstvo taksacijonalnog ureda, a sada priobćuje mienje koje na protivnom stanovištu stoji. Ured.) |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 280 — Da ali ne budem zlo shvaćen prigodom ovdje razvijenih mislih, to naglašujera, da držim potrebnim, da se u šumarskom odsjeku potrebno osoblje namjesti već i zato, da se pomoćju brojnijeg osoblja i obava posala specialisirati uzmogne. Svakako će ta potreba postati akutnom — na koliko već ne obstoji — onda: kad će uredjajnici iz 8 županijah i stodobno svoje izradke na odobrenje predlagati. Pa tada će pitanje i o trošku morati ustupiti prednost potrebi. Pitanje o zavedenju šumarskih pokušališta u zemlji, neka se ne spoji sa pitanjem šumsko-uredjajnim zato: što ono prvo iziskujuć strogo znanstven u podlogu, spada obzirom na rukovodjenje i provedbu lih u ruke kr. šumarske akademije. Biti će naravno stvar same organizacije pokušališta, na koliko će isto reflektirati, da mu se stave na razpoložbu vanjske sile. Ondje ali, gdje se imade poraditi o ustanovljenju posljedaka znanstvenim putem, koj često puta iziskuje poslovno vrieme od više godina i sistematski rad*, ne valja uzporedjivati resultate postignute administrativnim putem lih pozivom na autoritet. Jer dok nam abstraktna znanost na temelju saobćenih podataka pomaže, da njezine zaključke vlastitim razborom kontroliramo i tad da ih kao dogme primamo, ter ih se u našem strukovnom radu držimo, to odredbe primljene pod trhom autoriteta obično samo tako dugo obdržavamo, dok nas administrativni pritisak tomu prinudjuje. A ako su takove odredbe u nesuglasju sa teorijom, koju smo prije o predmetu učili, tad nam takove odredbe nikako ne prelaze u krv. Po hrvatske šumarske odnošaje i po našu strukovnu literaturu bilo bi stoga po mom mnenju pogubno, da u cienu taksatorskog ureda pitanje 0 šumarskih pokušalištih pokopamo u administrativnom autoritetu; pače nam i za buduće valja svakom zgodom osnuće šum. pokxišališta reklamirati. Znanost i znanstveno iztraživanje * Vidi: Die Kothbiiolie in Bezug aiif Ertrag, Zuwacha und Form. Dr. F. Baur. Berlin 1881. Wachstum und Ertrag normaler Kothbuchenbestilude. Dr. Adam Sohwappach. Berlin 1893. |
ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 281 — ne smije nikada postati pepeljugom. Ona je sama po sebi autoritet i to najvišji i neosporivi autoritet, kojega administracija u nijednu ruku priklještriti ne smije, već se posljedkom njenog iztraživanja savjestno služiti mora. I okolnost, što su kod njekih imovnih obdina podugo sastavljane gospod. osnove i ne prebrzo obavljene revizije, ne govori u prilog osnutku posebnog taksacionalnog ureda. U §§. 65. i 56. nap. C. sadržana su sva sredstva, koja su potrebna bila, da se ti poslovi čas prije ovrše, stajalo je samo do nadzorne vlasti, da ih provesti dade; odnosno da za jedinstveno postupanje nadopuni naputak C. onako, kako to za postignute cilja nuždnim drži. Nije li pako nadzorna vlast razpolagala sa dovoljnim brojem i shodno spremljenim za te poslove osobljem, tad se je imala o tome shodno pobrinuti. Veliko zanimanje za šumsko-uredjajne radnje kao i živa želja, da se šume naših zeraljištn. zajednica što prije urede s jedne strane, a nastojanje: da se kr. kot. šumari privedu pravom svojem zadatku i naravnom svom djelokrugu s druge strane, ponukali su me, ter sam k aktuelnom tom pitanju progovorio. Pa i zato, jer me je izkustvo uvjerilo, da bi se opisanim načinom po mom mnienju svrha prije, bolje i uharnije postigla, no da recipiramo način u tudjim krajevima i pod drugima okolnostima možda sasma shodan, ali za nas neprikladan. Prema početnom kulturnom razvoju našem primorani smo često, da importiramo i recipiramo puno toga iz vana. Grieh je, kad to činimo onda, kad smo vlastitim izkustvom nješto boljeg kod kude stvorili i pribrali. Nakanjeni rad oko uredjenja naših zem. zajedničkih šuma uspjeti će nam ali istom onda, ako k tim poslovom pristupimo stručno-tehnički sasma spremni a svom prostodušnošču i bez predsuda, pri čemu neka nas vodi stari zakon glaseći; »Die Forsteinrichtungsregeln haben sich dem Walde und nicht dieser der Forsteinrichtung anzupassen «. Vilim Dojković, Icr. sup. šum. nadzornik u miru. 19 |