DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 265 — Za ove krajeve, gdje se narod bavi sa stočarstvom, ima šuma veću vrijednost gledom na pašu nego na drva, a 5 hektara pašnjaka je i za najmanje selo toliko, koliko ništa. Za ona pako sela, kojima je glavno zanimanje obradjivanje zemlje, i kojima bi trebalo šuma radi namirenja sa drvima, opet je 5 hektara ništa, jer su to mahom naseljena i velika sela. Nije ovdje trebalo odredjivati nikakov minimum, nego narediti prama veličini pojedinih sela, koliku površinu moraju držati u pošumljenom stanju, koja bi površina odgovala faktičnim potrebama, jer če ovako svako selo pošumiti zakonom odredjeni minimum, gamo da zadovolji zakonsko naredjenje, a od toga ne će imati baš nikakove koristi. Osim toga je izgubljeno iz vida, odakle, kako i na koji način će se doći do te zemlje, ako selo nema svoje utrine (pašnjaka bez šume). Oče li i ona sela, koja leže u ravnim, plodnim krajevima morati odvojiti pet hektara od svojih plodnih oranica, i na kojih umjesto senice sijati hrast i time odstupiti od glavnog načela šumarske nauke, da se šume imadu gojiti samo na apsolutno-šumskom tlu. Sad da predjemo na odredbe, koje govore o izdavanju drveta za domaću potrebu. Ovdje bi prosto trebalo svakome gradjaniuu dati stanoviti kvantum svako godine, jer nema toga, kome nije drvo potrebno za njegove domaće namirice. Zakonsko naredjenje, o plaćanju takse, svakako je moglo izostati i prepustiti općinskom odboru, da on riješi, hoće li se i kolika taksa plaćati. Ima sela raznih, bogatih i siromošnih; ima ih i takovih, koja i pored toga, što zakon daje pravo bezplatno drvarenje onima, koji neplaćaju više od 15 dinara neposrednog poreza, moraju naplaćivati i odista naplaćuju taksu i najsiromašnijima, jer inače nemaju odakle da plate porez na šumu. Ima sela bogatih, koja nemaju potrebe naplaćivati ove takse ni od najimućnijih, jer imadu druga vrela prihoda, iz kojih namiruju svoje potrebe. 18 |