DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1903 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 258 —


Ijeni tamnim, linealnim pojasima, pa nam slojevi odavaju i starost
pluta; oni su u pluta ono isto, što su u drveta »godovi«. Pa
Mohlu, Saniu, de Candollu imaju mlade stanice u slojevima
oblik kocke, u starijima oblik prizme, dočim su u pojasima
pločaste, sbite, a stiene im debele odkuda i potiče njihova
tamnija boja.


U svojoj nutrinji ima pluto zagasito obojene kanale, koji
se šire radialno k deblu i k površini kore. Oni su složeni od
takozvanih »kamenih« stanica (Steinzellen), koje su veoma
krhke, a kad se razpadnu, napune kanale prašinom zagasite
boje. Oni se potežu cielim plutom i izlaze na nutarnjoj strani
u veče ili manje otvore, koji se očituju na kori kao ledi nalični
izrastci; to su lentieelle, koje da davaju jedan dio grad je
za kanale.


Osim ovih od kamenih stanica složenih kanala, nadju se
u plutu, ako i riedko, još i takove stanice u kojima ima
oxalno-kisela vapna. Pletivo pluto tako je gusto, da u njem
ne ima nikakovih prostora a složeno je od plutovih stanica,
koje su tanahne, a oblikom peto- ili šestostrane prizme, kojima
je visina razna, ali nikada dva puta veća od premjera.


Stiena ovih stanica složena je od tri sloja pločica ili
plojka (Lamelle). Vanjski je sloj složen od drvenih pločica^
srednji od pločica suberina (plutovine), dolnji od pločica celuloze.
Osnov ovih lamela složen je od celuloze, samo je u prvima
glavna sastojina lignin, u drugima suberin, a u trećima
celuloza.


Prije se mislilo, da je u stanicama pluta samo zrak, nu
Hohne l je u njima našao i iglastih kristala, koji sastoje od
cerina; osim toga ima u mnogim stanicama i ostanaka od protoplazne
a često i ostanaka od staničujaka


Kao što u genetičkom, i anatomijsko-histiologijskom pogledu,
tako bijaše pluto i u kemijskom pogledu dugo nepoznato.
Ste strane prvi ga proučavao g. 1787. Brugnatelli,
a g. 1815. odkrio je Chevreul tvar, koja se ne topi ni u
vodi, ni u alkoholu i nazvao ju »Suberine«, nu Hohnel bijaše