DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 234 — laži i u krošnji i u gornjem dielu debla, koje uslied gornje odredbe ostaje u leževini i tako smanjuje prodavčevu rentu. S druge pako strane pripravan je drvotržac da plati ovo drvo, te stoji samo do šumskog procjenitelja, da procjeni čitavi dio debla, bez obzira na debljinu u svrhu, koja se i onako od oka veoma ležko ustanovljuje, kao i gradljiku nalazeću se u granama i vršiki. Ne može se nadalje zalitjevati od naših radnika, da prije zadnjeg reza u vršiki, promjerkom istom iztražuju mjeru gornje rezotine debla, jer se tim prieči brzo odmjerivanje (Einlegen) kod proizvodnje stanovite vrsti robe kao i brza izradba sječine. Osim toga je veoma nesnosna, a s troškom, gubitkom vremena i inim izdatcima skopčana obveza naknadne premjerbe eiele sječine, osobito onda, kad ista broji nekoliko tisuća vršika, što bi samo po sebi odpalo, kad bi se postupak, kojemu prigovorismo, u okorist obijuh stranaka napustio Molimo daklj visoku kr. zemaljsku vladu, neka bi blagoizvoljela odrediti, da se u buduće takove ustanove, koje smetaju slobodno razpolaganje sa skupljenim hrastovim stablom, iz dražbenih uvjeta izpuste, te da se naredi, da se drvotržcu prepušta slobodna poraba kupljenog stabla za neograničenu izradu tehničkog drva, (osim kolaca, kojih po radnja uvjetuje potrošak gorivog drva). A sve to može se tim lakše provesti, što drvotržac ove partije stabla plaća i što ih kod prociene sječine uzima u kalkulaciju svoje ponude. Ova težnja za neograničenom izradbom kupljenih stabala leži takodjer i u interesu posjednika šume, jer se time podiže utakmica nudilaca; s druge je strane to naše nastojanje tim opravdanije, što se kod njekih razpisah dražbe pokazuje oblastna težnja, da se drvotržcu propišu dapače i vrsti robe, koje da iz stabla izradi, koj je postupak u stanju da natjecanje konkurenatah jako reducira, što ne može ležati u interesu dotične zemljištne zajednice. Ad 4. Kod dražbah drva mogu žaobina i jamčevina imati samo tu svrhu, da kupca prisile na točno održanje obveze, preuzete podnesenom ponudom. Jedna od najvažnijih je izplata kupovnine. Jasno je, da je jamčevina svoju glavnu svrhu izvršila kad kupovnina bude sasvim izplaćena, jer posjednik šume imade za eventualno izpunenje ostalih dražbenih uvjeta dovoljan regres na izradjenoj robi, koja vriednost sirovine mnogokratno nadmašuje. Bilo bi dakle posve dosljedno, da se kupcu stanovite sječine, nakon što je izplatio kupovninu i podmirio možebitne ine obveze, na pr. gojitbene troškove kod šumskog erara i imovnih obćina, vrati s mjesta njegova jamčevina, koja često puta iznosi mnogo tisuća kruna. Drvotržac bi s tim, često puta na duge mjesece pa i godine vezanim dielom |