DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 231 — Za razjašnjenje pojedinih točaka uslobodjuje se pokorno podpisani odsjek za trgovinu drvom, navesti i visokoj kr. zemaljskoj vladi na blagohotno uvaženje podastrieti sliedeće obrazloženje: ad 1. Kad je drvotržac sječinu dostao i poradio, pa počme izradjenu robu izvoziti, tad zavisi samo od slučaja hoće h istu odpremati na postojećoj državnoj i zemaljskoj cesti ili na obćinskom putu. U prvom slučaju ostaje dostalac u miru; ali u drugom slučaju povede se proti njemu oblastni postupak, koji po trgovca urodi uviek jednim rezultatom, da mu se naime pod naslovom uzdržanja obćinskih puteva, mostova, za popravke i novogradnje istih propišu na platež svote, o kojima kod kupa dotičnog šumskog objekta nije imao ni pojma, koje svote on dakle nije mogao ni uzeti u kombinaciju kod kalkulacije kupovnine za svoju ponudu. Stavljen je dakle naknadno i nenadno pred takov izdatak, koji kod manjih kupova iznosi gdjekad isto toliko, koliko korist njegova naporna rada. A u mnogim se slučajevima izvoz oblastno sprieči ili dapače posve obustavi, pri čemu drvotržcu ino ne preostaje, nego da plati propisane mu svote bez obzira, da li su iste pravedno odmjerene. Ako se neslobodna i uvjetna poraba obćinskih puteva mora smatrati osjetljivom smetnjom trgovine, kojoj je za njen razvitak naročito potrebna sloboda kretanja; pa ako se ovo samovoljno smetanje slobodne uporabe obćinskih puteva kao javnog dobra, koje svakome stoji na porabu, ne može odobriti, jer obćina posredno vuče svoju korist od izdataka, koje poduzetnik plaća većinom domaćim radnicima i kirijašima, te po tome obćina ne bi smjela imati prava da putem prisilne operacije još jedanput iznudjuje novac: tad je samo zahtjev pravednosti, da visoka kr. zemaljska vlada, kao najviša zemaljska upravna vlast, blagoizvoli riešiti ovo načelno pitanje, te da trgovinu drvom oprosti ovog neopravdanog i u sadanjem obliku posve nepodnosivog tereta. Ova je pokorna molba opravdana za to, što drvotržac mora skoro uviek da iz vlastitih sredstava opravi te, i onako neuporabive, obćinske puteve i mostove još prije nego što izvozom odpočne, pošto su u običnom svojem stanju ti putevi za promet neprikladni, pa i za to, da si time pojeftini izvozne troškove. Mora li se drvotržac proti nametnutom neopravdanom plaćanju braniti molbenim putem, tad te po drvotržcu naknadno uplaćivane svote za uzdržavanje obćinskih puteva, obično ne koriste ni drvotržcu ni dotičnim putevima, već jedino obćinskoj blagajni, koja okolnost istom jasno dokazuje podpunu neopravdanost tih prinosa. Ako li pako visoka kr. zemaljska vlada ne hi izvoljela iz ma kakovih razloga dieliti nazora glede slobodne i od plaćanja proste upo |