DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 231 —


Za razjašnjenje pojedinih točaka uslobodjuje se pokorno podpisani
odsjek za trgovinu drvom, navesti i visokoj kr. zemaljskoj vladi na blagohotno
uvaženje podastrieti sliedeće obrazloženje:


ad 1. Kad je drvotržac sječinu dostao i poradio, pa počme izradjenu
robu izvoziti, tad zavisi samo od slučaja hoće h istu odpremati
na postojećoj državnoj i zemaljskoj cesti ili na obćinskom putu. U
prvom slučaju ostaje dostalac u miru; ali u drugom slučaju povede se
proti njemu oblastni postupak, koji po trgovca urodi uviek jednim rezultatom,
da mu se naime pod naslovom uzdržanja obćinskih puteva,
mostova, za popravke i novogradnje istih propišu na platež svote, o
kojima kod kupa dotičnog šumskog objekta nije imao ni pojma, koje
svote on dakle nije mogao ni uzeti u kombinaciju kod kalkulacije kupovnine
za svoju ponudu. Stavljen je dakle naknadno i nenadno pred
takov izdatak, koji kod manjih kupova iznosi gdjekad isto toliko, koliko
korist njegova naporna rada. A u mnogim se slučajevima izvoz
oblastno sprieči ili dapače posve obustavi, pri čemu drvotržcu ino ne
preostaje, nego da plati propisane mu svote bez obzira, da li su iste
pravedno odmjerene.


Ako se neslobodna i uvjetna poraba obćinskih puteva mora smatrati
osjetljivom smetnjom trgovine, kojoj je za njen razvitak naročito
potrebna sloboda kretanja; pa ako se ovo samovoljno smetanje slobodne
uporabe obćinskih puteva kao javnog dobra, koje svakome stoji
na porabu, ne može odobriti, jer obćina posredno vuče svoju korist od
izdataka, koje poduzetnik plaća većinom domaćim radnicima i kirijašima,
te po tome obćina ne bi smjela imati prava da putem prisilne
operacije još jedanput iznudjuje novac: tad je samo zahtjev pravednosti,
da visoka kr. zemaljska vlada, kao najviša zemaljska upravna
vlast, blagoizvoli riešiti ovo načelno pitanje, te da trgovinu drvom oprosti
ovog neopravdanog i u sadanjem obliku posve nepodnosivog tereta.
Ova je pokorna molba opravdana za to, što drvotržac mora skoro uviek
da iz vlastitih sredstava opravi te, i onako neuporabive, obćinske puteve
i mostove još prije nego što izvozom odpočne, pošto su u običnom
svojem stanju ti putevi za promet neprikladni, pa i za to, da si time
pojeftini izvozne troškove.


Mora li se drvotržac proti nametnutom neopravdanom plaćanju
braniti molbenim putem, tad te po drvotržcu naknadno uplaćivane
svote za uzdržavanje obćinskih puteva, obično ne koriste ni drvotržcu
ni dotičnim putevima, već jedino obćinskoj blagajni, koja okolnost
istom jasno dokazuje podpunu neopravdanost tih prinosa.


Ako li pako visoka kr. zemaljska vlada ne hi izvoljela iz ma kakovih
razloga dieliti nazora glede slobodne i od plaćanja proste upo