DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 230 — Osim ovih jakih suparnika imađe naša trgovina drva da se bori još i s domaćim odnošajima i prilikama, koje su kao tradicionalni ostatci iz dobrih starih vremena preuzete u novo stanje stvari, pa pošto ovom ne odgovaraju, jer nisu prema načelom trgovačke uzance točno opređie- Ijene i fiksirane, danas samo smetaju kod izradbe sječina, prave neprilika, daju povod veksacijama i kaznama, a veoma često vode do gubitaka, koje trgovac kod sklapanja stanovitog posla nije mogao predvidjeti, pa kad je već ljetos njima oštećen, tad se dojduće godine kloni takova posla i radije se laća drugog zanimanja. Nema dvojbe, da domaći đrvotržci ne smiju, ako hoće da postanu gospodari nove situacije, istu susretati skrštenih ruku. U zametnutoj borbi proti prilikam, koje dielom prieče, a dielom otegoćuju ovu granu domaće trgovine, te koje se bez štete za posjednike šuma oblastnoadministrativnim putem mogu odstraniti, usudjuje se odsjek trgovačkog doma u Zagrebu za trgovinu drvom, a u provedenje zaključaka stvorenih na dne 13. rujna 1902. održanoj konferenciji drvotržaca u kojoj su koli ugarski toli domaći đrvotržci odlično zastupani bili, podastrieti visokoj kr. zemaljskoj vladi zaključke konferencije znanja radi te ujedno moliti: da bi visoka kr. zemaljska vlada nakon milostivog izpitanja zaključnih točaka, blagoizvoljela iste udostojiti svoje dobrostive podpore, uvaženja i riešenja, koji bi, spadajući u autonomni djelokrug visokoiste, imali za posljedicu ozdravljenje pomenutih prilika, te bi trgovini drvom ujamčili onu okretnost i gibkost, koje su joj potrebite za život i vlastiti razvoj. Ponajprije bi valjalo prema promjenjenim poslovnim prilikama popraviti i preinačiti dražbene uvjete kao i pojedine dielove istih, pod kojima investicionalna zaklada, imovne obćine i ine oblastnom nadzoru podčinjene korporacije svoje godišnje sječine razpisuju na ponudbenu razpravu i prodaju. Naročito interesuju trgovački sviet: 1. plaćanje prinosa za uzdržavanje obćinskih puteva kod izvoza proizvedene drvene robe iz sječinah; 2. plaćanje, a osobito odmjerivanje globa za radnikovo ogrievno drvo uzeto od odpađaka u sječinama, gdje se izradjuje taninsko drvo ; 3. slobodna i nespriečena proizvodnja tehničkog drva svake vrsti, bez obzira na gornji promjer stabla; 4. neizdavanje jamčevine nakon posve izplaćene kupovnine; 5. uporaba previsokih šumskih pristojba za kubični metar hrastovine kod procjene godišnjih sječina; kao i ustanovljenje novčane vriednosti i izklične ciene procienjenog objekta, preduzete često puta na dugo prije samoga razpisa dražbe. |