DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 229 —


motika, ter su nekadanji „li beUi giorni" otišli u nepovrat, nije daleko
čas, gdje će vlasti morati doći u položaj, da se pobrinu ne samo o
njenom „razvoju" već i o njenom obstanku — na toliko barem, da :
]. domaći kapital, baveći se tom granom naše trgovine, pridrže u zemlji
i ´2 da noseć brigu sa svakokralkimi drvotržnimi, a naročito eksportnim
odnošaji drvene robe, tom kapitalu omoguće onu i onoliku minimalnu
dobit, kolika je potrebna, da se kapital od tog, danas rizičnog posla, u
obće ne odvrne.


Ova predstavka dokazom je, da je domaća trgovina drvom stupila
u takav položaj, e je oćutila živu potrebu da putem posebne
svoje organizacijo brani svoje pravedne interese. Hrvatski šumoposjed
nici i šum. uprave imati će u buduće s tom organizacijom računati, pa
će po mom mnienju poraditi i u vlastitu korist, budu li u granicama
pravedne uvidjavnosti i stroge reelnosti, domaću trgovinu drvom susretali
onimi napremicami i pogodami, koje su potriebne i nuždne u
obostranom dobro shvaćenom interesu.


Sama predstavka glasi ovako:


„Obća gospodarstvena depresija, koja je nastupila uslied raznih
narodno-gospodarstvenih nastojanja i političko-ekonomskih novih ustrojstava
(trgovinski ugovori, carine) tečajem prošle godine u austro-ugarskoj
monarkiji kao i izvan iste, nije mimoišla sa svojim štetnim uplivom ni
hrv.-slav. trgovine drvom.


Uplivu gornjih vanjskih momenata pridružuju se kod nas još i
takove okolnosti, koje su kadre da hrv. slav. trgovinu drva ne samo
oštete, već ju i stalno onesposobe za rad, ako joj se ne pruže za vremena
olakšice, koje će ju učiniti u obće sposobnom za utakmicu u poslovnoj
borbi.


Nije jamačno nuždno potezati statističke podatke za dokaz, da je
naša trgovina drva osjetljivo pogodjena padom cienah za hrastovu robu
na njemačkom trgu i konkurencijom amerikanske produkcije naročitou
hrastovini. Ovim činjenicama, koje domaća drvarska trgovina sama po
sebi nije u stanju da predusretne, pridružuju se još dvie suparničke
zemlje, ležeće u najbližoj blizini našoj, kojim su obgrlile naše proizvodno
područje, te takodjer proizvadjaju hrastovinu, a to su: Rumunjska i
Bosna. Konkurencija ovih zemalja novijega je oatuma, ali je veoma
sposobna da zadade težke rane našoj domaćoj trgovini drva. Rumunjska
uslied jeftinijih ciena svojih sirovina, Bosna povoljnijim odprenuiim
prilikama k dalmatinskim lukama, te dozvolom dugih razdoblja za eksploataciju
prodanih šumali.


U ne maloj mjeri dopriniele su gornje, samo u krupnim potezima
ocrtane okolnosti k tome, da su prošle jeseni kod nas ostale neprodane,
prodaji izložene drvosječine šumskog erara i imovnih obćina.