DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 229 — motika, ter su nekadanji „li beUi giorni" otišli u nepovrat, nije daleko čas, gdje će vlasti morati doći u položaj, da se pobrinu ne samo o njenom „razvoju" već i o njenom obstanku — na toliko barem, da : ]. domaći kapital, baveći se tom granom naše trgovine, pridrže u zemlji i ´2 da noseć brigu sa svakokralkimi drvotržnimi, a naročito eksportnim odnošaji drvene robe, tom kapitalu omoguće onu i onoliku minimalnu dobit, kolika je potrebna, da se kapital od tog, danas rizičnog posla, u obće ne odvrne. Ova predstavka dokazom je, da je domaća trgovina drvom stupila u takav položaj, e je oćutila živu potrebu da putem posebne svoje organizacijo brani svoje pravedne interese. Hrvatski šumoposjed nici i šum. uprave imati će u buduće s tom organizacijom računati, pa će po mom mnienju poraditi i u vlastitu korist, budu li u granicama pravedne uvidjavnosti i stroge reelnosti, domaću trgovinu drvom susretali onimi napremicami i pogodami, koje su potriebne i nuždne u obostranom dobro shvaćenom interesu. Sama predstavka glasi ovako: „Obća gospodarstvena depresija, koja je nastupila uslied raznih narodno-gospodarstvenih nastojanja i političko-ekonomskih novih ustrojstava (trgovinski ugovori, carine) tečajem prošle godine u austro-ugarskoj monarkiji kao i izvan iste, nije mimoišla sa svojim štetnim uplivom ni hrv.-slav. trgovine drvom. Uplivu gornjih vanjskih momenata pridružuju se kod nas još i takove okolnosti, koje su kadre da hrv. slav. trgovinu drva ne samo oštete, već ju i stalno onesposobe za rad, ako joj se ne pruže za vremena olakšice, koje će ju učiniti u obće sposobnom za utakmicu u poslovnoj borbi. Nije jamačno nuždno potezati statističke podatke za dokaz, da je naša trgovina drva osjetljivo pogodjena padom cienah za hrastovu robu na njemačkom trgu i konkurencijom amerikanske produkcije naročitou hrastovini. Ovim činjenicama, koje domaća drvarska trgovina sama po sebi nije u stanju da predusretne, pridružuju se još dvie suparničke zemlje, ležeće u najbližoj blizini našoj, kojim su obgrlile naše proizvodno područje, te takodjer proizvadjaju hrastovinu, a to su: Rumunjska i Bosna. Konkurencija ovih zemalja novijega je oatuma, ali je veoma sposobna da zadade težke rane našoj domaćoj trgovini drva. Rumunjska uslied jeftinijih ciena svojih sirovina, Bosna povoljnijim odprenuiim prilikama k dalmatinskim lukama, te dozvolom dugih razdoblja za eksploataciju prodanih šumali. U ne maloj mjeri dopriniele su gornje, samo u krupnim potezima ocrtane okolnosti k tome, da su prošle jeseni kod nas ostale neprodane, prodaji izložene drvosječine šumskog erara i imovnih obćina. |