DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 221 — Kada je izboj odnosno list dovoljni objam zauzeo, pa kada je epiderma dovoljno kutikulizovala kad nastane potreba, da taj izboj i list počinju stvarati hranu sebi i za razvoj dalnjili organa, tada nastaje potreba listnog zelenila, kojeg je i od prije bilo u listu, ovo se poene izticati, a pigmenat kao nepotreban, jer je epiderma ojačala, počne izčezavati — budud list odoljeva sunčanim zrakama. Prelaz iz crvene ili tmaste boje biva redovito sa starijeg kraja k mladjemu tako, da i tu počne list zeleniti sa petlje k vrhu. Motrismo li takav izboj ili list, opazismo da se nije tu stvorilo mnogo klorofila dok je on crven ili tmast bio, a to 8 toga što isti nije potreban bio, pošto mladi list u svom početku vedinom živi i raste na račun podstojnih organa, odakle si dovadja hranu. Kerner tvrdi, da crvenu i tamno crvenu boju lista daje crvenilo, kojem je dao fime anthocyan, a potrebnu stvaranje anthocjanovih zrnašca, drži u kolanju ugljičnih hydrata iz mjesta stvorbe i zalihe do mjesta uporabe. On nalazi tu boju u svim stanicama, gdje biva kolanje uz klorofil — ksantofil i t. d., a najviše u palisadnom staničju mezofila lista. Stoji li tvrdnja Kernerova: to 6e prema potrebi kolanja biti veća ili manja množina anthocjana u stanicama odnosnog organa. On drži, da je anthocjan poput klorofila diferencovana protoplazma, a da ukazuje list obično crven ; kada neima kiselina modar, a u prisutnosti istih ljubičast, a ako pako uz anthocjan tmade još i žutih zrnaca ukazuje narančastu boju. I napred spomenuto proučavanje nije oprječno od nalaza Kernerovog, već nam daje rezultat, da osim vrlo naglog kolanja materijala imade crvenilo čuvati žive stanice mezofila nježnih organa od inteziteta svjetla, a pridržanja potrebne topline. Ne staje li potreba organa s nutarnjeg kojeg razloga biline ili iz kojeg vanjskog upliva; nastaje li opasnost stagnacije vegetativne periode; ćuti li nježni organizam biline, koji je izvržen direktnom vanjskom uplivu n. pr. list, da stoji na |