DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 221 —


Kada je izboj odnosno list dovoljni objam zauzeo, pa
kada je epiderma dovoljno kutikulizovala kad nastane potreba,
da taj izboj i list počinju stvarati hranu sebi i za razvoj
dalnjili organa, tada nastaje potreba listnog zelenila, kojeg je
i od prije bilo u listu, ovo se poene izticati, a pigmenat kao
nepotreban, jer je epiderma ojačala, počne izčezavati — budud
list odoljeva sunčanim zrakama. Prelaz iz crvene ili tmaste
boje biva redovito sa starijeg kraja k mladjemu tako, da i tu
počne list zeleniti sa petlje k vrhu.


Motrismo li takav izboj ili list, opazismo da se nije tu
stvorilo mnogo klorofila dok je on crven ili tmast bio, a to
8 toga što isti nije potreban bio, pošto mladi list u svom početku
vedinom živi i raste na račun podstojnih organa, odakle
si dovadja hranu.


Kerner tvrdi, da crvenu i tamno crvenu boju lista daje
crvenilo, kojem je dao fime anthocyan, a potrebnu stvaranje
anthocjanovih zrnašca, drži u kolanju ugljičnih hydrata iz
mjesta stvorbe i zalihe do mjesta uporabe. On nalazi tu boju
u svim stanicama, gdje biva kolanje uz klorofil — ksantofil
i t. d., a najviše u palisadnom staničju mezofila lista.


Stoji li tvrdnja Kernerova: to 6e prema potrebi kolanja
biti veća ili manja množina anthocjana u stanicama odnosnog
organa. On drži, da je anthocjan poput klorofila diferencovana
protoplazma, a da ukazuje list obično crven ; kada neima kiselina
modar, a u prisutnosti istih ljubičast, a ako pako uz
anthocjan tmade još i žutih zrnaca ukazuje narančastu boju.


I napred spomenuto proučavanje nije oprječno od nalaza
Kernerovog, već nam daje rezultat, da osim vrlo naglog kolanja
materijala imade crvenilo čuvati žive stanice mezofila
nježnih organa od inteziteta svjetla, a pridržanja potrebne
topline.


Ne staje li potreba organa s nutarnjeg kojeg razloga biline
ili iz kojeg vanjskog upliva; nastaje li opasnost stagnacije
vegetativne periode; ćuti li nježni organizam biline, koji
je izvržen direktnom vanjskom uplivu n. pr. list, da stoji na