DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1903 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 200 — vežemo, i tamo ga preko zime razastrtog ostavimo. Najbolji gnoj jest ovčji, — svinjskog djubra ne navažaj u biljevište, jer si time silni drač i travurine u nj dopremio, kojih se niti Čestim (i skupim!) pljevljenjem rješiti ne ćeš. Ne ima li ni jednog niti drugog djubra, pa ni komposta niti pepela, tad valja posegnuti za umjetnim gnojivom. Shodno je, da se prije uporabe istoga, malom analizom tla ustanovi što dotičnom tlu od gnojivili sastavina treba. Rastu li na dotičnom tlu leptirnjače, tad je to znakom, da u njem imade dosta dušika ; pojavljuju li se kisele trave, tad tlo traži vapna, sadre. Ako li je tlo težko, navezi mu mu drvociepine, nakvackanog šibja, da se isto prorahli. Slame i nezrelog djubra neuvažaj, jer će se u to naseliti miševi i vrlci, i druge grčice. Težka tla obično ne traže kalia. Podade li im se 150—180 klgrm. kainita, 260—300 klgrm- Thomasovog brašna ili 187o superfosfata na jedno jutro, biti će dostatno ognojena. Ako je tlo jako travom obraslo ili je puno pirike, koja i sjeme i mlade biljke duši, a novac za pljevljenje upravo ti otimlje, tad valja ponajprije na takove slogove posijati na gusto grahoricu, koja će piriku i ostali drač sasma potamaniti tlo razrahliti i osvježiti. Moći je istu u težko tlo zelenu podorati, da ga podjubri i raztvori. S neproduktivnim prostorom valja u biljevištu štediti, za to putevi, koji razdjeljuju biljevište u pojedina polja, neka nisu širji od 60 centimetara. Sama polja valja visoko nakopati tako, da se iz njih voda stajaćica uvjek može odciedjati na nižje ležeće puteve, koji ju odvadjaju u sabirne jarke, na kraju puteva za zastav vode naročito izkopane. Polja valja razdieliti na slogove, koji neka nisu od 1 metra širji, da budu od svih strana pristupačni kod zaljevanja, pljevljenja, tamanjenja gamadi. Da se ovoj što laglje doskoči, napusti ili lugare vu perad u razsadnjak, ili pomeći u slogove duboke lonce, osobito u lipnju za vrieme parenja vrlaca; na puteve naslazi male hrpice mašine, slame, nezrelog djubra, koje valja često prevrtati i tamo sakrivene dangube tamaniti. Širina brazdice u koju se sjeme sije neka iznosi 15 cm. pa je valja potegnuti poprieko preko sloga, a od kraja jedne |