DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 188 — a da nisu mogle biti dokrajčene. Sada su se Združene Države Sjeveroameričke odlučila, da te radnje dovrše. U tu svrhu uzele su one na 100 godina u zakup zemlju oko budućeg prekopa za svotu od 10 milijuna dolara i ^|^ mil. godišnje zakupnine, pa će doskora tim rad njama pristupiti. Bude li se ova prečba prekopala — zaprieke su mnogo veće nego li su bile kod prekopa suečke prečbe — odielit će se sjeverna od južne Amerike, a put od Englezke do San Franciska skratiti za čitavih 9500 kilometara. Za našu trgovinu drvom ne će to biti od koristi, već samo od štete, jer će konkurencija američkoga drva na evropskim tržištima biti još osjetljivija, pošto baš u zapadnim državama sjeverne Amerike, a na obalama tihoga oceana, ima još i silnih šuma, koje se do sele j oš pravo eksploatirati ne mogoše. NoTi surogati za strojbarstvo. Amerika je prava domovina raznih surogata, koji se u novije vrieme za strojenje i bojadisanje koža sve više rabi, pa priete sasvim iztisnuti iz strojbarstva hrastovu koru, koja se je prije toliko rabila. Giena hrastovoj kori s toga od godine do godine sve više pada, pak se mnogo kore ni prodati ne može. Uz „Quebracho" počeli su u novije vrieme iz Amerike u Njemačku sve više izvažati „Gascalote". Taj surogat nije drugo već komuške ploda biljke Cesalpina coriaria, koje sadržavaju mnogo trieslovine. Ovaj surogat poznat je već dulje vremena, nu nije se pi´ije mnogo u Evropu uvozio. Sada je već drugačije. Prošle godine uvezeno je već u samu Njemačku „Gascalote" za 1 miljun maraka. Uz ovaj surogat pojavio se je u najnovije vrieme još jedan novi, poznat pod imenom „Ganagria", a to je biljka koja raste u Meksiku, a sadržaje mnogo tanina pa joj, vele, predstoji veliku budućnost. — Tako se prilike mnienjaju, pa će doći konačno do toga, da za hrastovu koru u velikoj trgovini nitko ni pitao ne bude, već ću ju samo još kupovati mali obrtnici kožari. Prije kojih 20 - 30 godina mislilo se je da predstoji hrastovim šumama guljačama velika budućnost; razni su stručni časopisi zagovarali uredjenje hrastovih šuma guljača, pa je takovih članaka bilo više i u našem listu prvih godina kad je počeo izlaziti. Danas se može svjetovati šumovlastnicima, da takove šume ne osnivaju. Važuo odkrlće o potresima. Poslije strašne katastrofe na otoku ]VIartinique i tragične propasti grada S. Pierre, francezki se učenjaci živo zanimaja izučavanjem potresa i prirodnih pojava, koji su u svezi s potresima. Samo se po sebi razumije, da nema govora o odstranjenju tih užasnih pojava, ni o umanjenju njihova razmjera; zato je preslab čovječji um. Glavno se radi o tome, da se nadje sredstvo, kojim se bi moglo unapried saznati o prietećoj pogibelji potresa, da se tako što više ograniče posljedice njegove. |