DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 186 — skim krugovima, nu riedko tko, da zna o tom što više. Potanje opisao je te prilike nedavno u listu pokoj. Danckelaianna Dr. Schwappach, koji je veli u nekoliko navrata zadnjih godina posjetio Englezku i tom se prilikom za englezke šume i šumarstvo više zanimao. Da šumarstvo ne može biti od kakove veće važnosti najbolje svjedoči činjenica, da u Vel Britaniji i Irskoj šume zapremaju samo S/S^/o od ciele površine tih zemalja. Država posjeduje u svem samo oko 50 tisuća rali šume a obćinskih šuma ni ne ima. Nu za to zapremaju silna tresetišta i čretišta pak druge puste površine ´db°/f, od svekolike površine. Nekada bilo je liepih šuma u Englezkoj, naročito Škotskoj, nu u medjusobnim ratovima Englezke i Škotske šume su skroz poharane, ponajviše popaljene, da se neuzmogne u njima neprijatelj skrivati. Kasnije nisu se one više podigle sve do danas. Gretišta se i danas sve više šire. Šumski posjed, u koliko ga ima, malom je iznimkom u rukama veleposjednika, a ti ga kraj obilnih drugih vrela prihoda ne njeguju, izim djelomično kao parkove, a ne dozvoljavaju to ni lovne prilike. Ti bogati posjednici goje toli silne množine divljači, da je uz nju gotovo ne moguće podići šumu. Još najviše štete čine silni kunići. Lovišta donose upravo ogromne svote, jer lovni zakupi iznose po hektaru po 5 — 14 kruna. Već su i samim Englezima ta lovišta preskupa, pa su ih počeli u novije vrieme uzimati u zakup mnogi bogati Amerikanci, koji vele da lagodnije mogu živjeti u Englezkoj nego li kod kuće. Racionalnoga šumogojstva u Englezkoj ne ima, prem se drvo, koje te šume ipak donose, vrlo dobro plaća. Sada su neki prijatelji prirode i šumarstva počeli nastojati, da bi se i u Englezkoj počelo šumarstvo racionalnije njegovati, pak bi rado učiniti i nešto za šumarsku nastavu. Ustrojili su sada i jedno šumarsko družtvo, koje je već poduzelo naučnu ekskurziju u Njemačku i Francezku. Samo za šumarstvo u Indiji Englezi se više zanimaju, pa su počeli izobrazivati posebno šumarsko osoblje, koje tad polazi u Indiju da s tamošnjim državnimi šumami gospodari. Sada je to novo šumarsko družtvo izradilo predstavku na vladu, da ona posveti u buduće veću skrb šumama i boljem šumarenju. Bukva i jela u fraucuzkim šumama. U listu „Revuedes Eaus" piše Jolly de Saillv da je na temelju mnogobrojnih opažanja u francuzkim šumama došao do osvjedočenja, da i bez uticaja čovjeka sve više jela potiskuje bukvu i otimlje joj tlo, te da će po vremenu izčeznuti mnogi bukvici a njihovo će mjesto zauzeti jelici; ujedno da će se mnoge do sele mješovite bukove i jelove šume pretvoriti u čiste jelike. Svakako je to bolje, jer će šumsko gospodarstvo unosnije postati. Kod nas — koliko nam je znano — baš se protivno opaža, naime, da bukva potiskuje jelu, a naši se šumari trude, da tomu na put stanu, jer već ne znadu kuda će bukovinom a ne treba im još i novih bukvika. |