DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 185 — krči put do mora i time do svjetskoga tržišta. Još je jedna velika neprilika za jedan veliki dio naših bukovih i četinjavih šuma i to ta, što u području istih ne ima željeznica, a to su šume naše gor. Krajine u kojima bi se mnogo starog stabalja moral o sjeći, ali se ne može. Straga donosimo oglase trih velikih dražba a brdskim šumama erara i i imov. obćine oguhnske od kojih je potanja već jednoć — prošloga mjeseca — bezuspješnom ostala. Izvoz i uvoz drva iz Ugarske i Hrvatske-Slavonij e u god. 1902. Spomenuli srao već u našem zadnjem izvještaju, da se je tečajem god. 1902 znatno umanjio izvoz drva iz čitavoga našega carinskoga područja t. j . iz ciele Austro-Ugarske, a sada donosimo podatke glede izvoza i uvoza drva Ugarske i Hrvatske za prošlu godinu, iz kojega se vidi, da je uzev u prispodobu god. 1901, znatni manjak u izvozu a donekle i uvozu. Izvoz Uvoz 1901. 1902. 1901. 1902. u vagonima po 100 metr. centi Gradjevno i tvorivno drvo mekano. 7.826 7.547 9.037 5.241 „ tvrdo . 7.167 5.385 467 484 Drvo za rudokopja 7.832 5.568 1.000 825 Željezničke podvlake 10.087 7.573 295 424 Dužice 14.743 11.558 2.970 4.137 Piljeno i tesano drvo mekano . . 32.711 31.338 17.311 18.362 „ tvrdo . . . 21.889 20.602 1.035 1 293 Šinđra za krovove 3 50 963 962 Kolje za vinograde i hmeljnika . . 199 204 656 496 Ugljen od drva . . __^ . . . . 7.814 7.637 31 25 Ukupno . 110.501 97.462 33.765 32.249 Različite viesti Tečajevi za praktične šumare a Beču. Opet ove godine a koncem prošl. mj. obdržavani su na bečkoj visokoj školi za zemljotcžtvo tečajevi za praktične šumare, koji su se zadnji puta predlanjske godine držali. Lane držali su se takovi tečajevi za praktične gospodare. Kako je poznato, svrha je tim tečajevima upoznati praktične gospodare i šumare, koji se ne mogu toliko čitanjem novih djela i raznih stručnih časopisa baviti, upoznati sa novimi nastojanji i tečevinama na polju gospodarstva i šumarstva. Šume i šumarstvo u Englezkoj. Da je u Englezkoj šumarstvo na slabim nogama i da gotovo šuma ni ne ima, poznato je u šumar |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 186 — skim krugovima, nu riedko tko, da zna o tom što više. Potanje opisao je te prilike nedavno u listu pokoj. Danckelaianna Dr. Schwappach, koji je veli u nekoliko navrata zadnjih godina posjetio Englezku i tom se prilikom za englezke šume i šumarstvo više zanimao. Da šumarstvo ne može biti od kakove veće važnosti najbolje svjedoči činjenica, da u Vel Britaniji i Irskoj šume zapremaju samo S/S^/o od ciele površine tih zemalja. Država posjeduje u svem samo oko 50 tisuća rali šume a obćinskih šuma ni ne ima. Nu za to zapremaju silna tresetišta i čretišta pak druge puste površine ´db°/f, od svekolike površine. Nekada bilo je liepih šuma u Englezkoj, naročito Škotskoj, nu u medjusobnim ratovima Englezke i Škotske šume su skroz poharane, ponajviše popaljene, da se neuzmogne u njima neprijatelj skrivati. Kasnije nisu se one više podigle sve do danas. Gretišta se i danas sve više šire. Šumski posjed, u koliko ga ima, malom je iznimkom u rukama veleposjednika, a ti ga kraj obilnih drugih vrela prihoda ne njeguju, izim djelomično kao parkove, a ne dozvoljavaju to ni lovne prilike. Ti bogati posjednici goje toli silne množine divljači, da je uz nju gotovo ne moguće podići šumu. Još najviše štete čine silni kunići. Lovišta donose upravo ogromne svote, jer lovni zakupi iznose po hektaru po 5 — 14 kruna. Već su i samim Englezima ta lovišta preskupa, pa su ih počeli u novije vrieme uzimati u zakup mnogi bogati Amerikanci, koji vele da lagodnije mogu živjeti u Englezkoj nego li kod kuće. Racionalnoga šumogojstva u Englezkoj ne ima, prem se drvo, koje te šume ipak donose, vrlo dobro plaća. Sada su neki prijatelji prirode i šumarstva počeli nastojati, da bi se i u Englezkoj počelo šumarstvo racionalnije njegovati, pak bi rado učiniti i nešto za šumarsku nastavu. Ustrojili su sada i jedno šumarsko družtvo, koje je već poduzelo naučnu ekskurziju u Njemačku i Francezku. Samo za šumarstvo u Indiji Englezi se više zanimaju, pa su počeli izobrazivati posebno šumarsko osoblje, koje tad polazi u Indiju da s tamošnjim državnimi šumami gospodari. Sada je to novo šumarsko družtvo izradilo predstavku na vladu, da ona posveti u buduće veću skrb šumama i boljem šumarenju. Bukva i jela u fraucuzkim šumama. U listu „Revuedes Eaus" piše Jolly de Saillv da je na temelju mnogobrojnih opažanja u francuzkim šumama došao do osvjedočenja, da i bez uticaja čovjeka sve više jela potiskuje bukvu i otimlje joj tlo, te da će po vremenu izčeznuti mnogi bukvici a njihovo će mjesto zauzeti jelici; ujedno da će se mnoge do sele mješovite bukove i jelove šume pretvoriti u čiste jelike. Svakako je to bolje, jer će šumsko gospodarstvo unosnije postati. Kod nas — koliko nam je znano — baš se protivno opaža, naime, da bukva potiskuje jelu, a naši se šumari trude, da tomu na put stanu, jer već ne znadu kuda će bukovinom a ne treba im još i novih bukvika. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 45 <-- 45 --> PDF |
.-- 187 — Željezuičke podvlake od željeza, s kojimi su pravile naročito pruske željeznice pokuse, nisu se pokazale dobrima, s toga se sada mnogo u Njemačkoj traže drvene podvlake, jer će se opet na izključivu uporabu drvenih podvlaka preći. Austrijski šuinai-ski kongres imao se je održati dne 27., 28. i 29. ožujka ove godine u Beču. Pristup je svakomu slobodan. Oglašene su bile sliedeće teme o kojima će se razpravljati: 0 obskrbi namještenika u gospodarstvu i šumarstvu za slučaj starosti (Referat dolj austrijskoga šumarskoga družtva); 2. 0 gospodarenju sa šumskim malim posjedom ; 3. 0 ustrojstvu šumsko-gospodarskih udruga. (Referat austrij. držav. šumar, družtva); 4. Razprave i zaključci, kako da se unapriedi naš izvoz drva u obće, naročito u Njemačku i Italiju, i kako da se obrani domaća šumska proizvodnja, s osobitim obzirom na novi njemački carinski cienik. (Referat austrij. gosp. družtva) ; 5. Nužda, da se izdadu posebni zemaljski zakoni u svrhu da se osjegura pošumljenje golih strmina i porečja (Referat predsjedničtva zemalj. kulturnog vieća za Češku). Na ove ćemo se razprave i zaključke u budućem broju našega lista osvrnuti čim nam poznati budu. Šumski požari. U drugoj polovici prošloga mjeseca bilo je nekoliko šumskih požara, koji su medjutim prošli dosta dobro, tako te ne ima osjetljivije štete. Dne 24. pr. mj. porodila se vatra u šumama „Gaj" i „Previj" vlastelinstva voćinskog u kotaru slatinskom. Vatra se je razširila na velikom prostoru, ali štete ima samo nešto preko 1000 K. — Dne 23. pr. mj. porodila se vatra u šumi „Žervanjska" vlastelina Schullera u Feričancima u kotaru našičkom i razširila se na trideset jutara. Štete ima oko 700 K. — Dne 23. pr. mj. nastala je vatra u mladoj jelovoj šumi „Polojskoj kosi" imovne obćine slunjske ali je za kratko vrieme ograničena, tako te je šteta nestatna. U svim ovim slučajevima priskočili su odmah u pomoć oružnici i okolištni seljaci, te su vatru ugasili. U susjednoj Ugarskoj bilo je ove godioe takodjer već više šumskih požara. Opetovano se je tako u jednoj tamošnjoj šumi zbio požar, nu svaki put je bio ugušen. Kad je opet jedan takov požar opažen, krenuli su vatrogasci s načelnikom da ga uguže. Kad su počeli požar gušiti čuli sa brda glasove, koji su im dovikivali, da neka se gašenja kane, jer da će biti zla; i doista počelo je po vatrogascima, koji su gašenjem požara zabavljeni bili, doskora padali kamenje. Tako su htjeli zlikovci da se osvete vatrogascima, jer su spriečili da im njihovo mrzko djelo nije za rukom pošto. Panamska preŽba. Obće je poznata sudbina radnja oko prekopa panamske prečbe, koje su se radnje uz silne sablazni prekinuti morale |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 188 — a da nisu mogle biti dokrajčene. Sada su se Združene Države Sjeveroameričke odlučila, da te radnje dovrše. U tu svrhu uzele su one na 100 godina u zakup zemlju oko budućeg prekopa za svotu od 10 milijuna dolara i ^|^ mil. godišnje zakupnine, pa će doskora tim rad njama pristupiti. Bude li se ova prečba prekopala — zaprieke su mnogo veće nego li su bile kod prekopa suečke prečbe — odielit će se sjeverna od južne Amerike, a put od Englezke do San Franciska skratiti za čitavih 9500 kilometara. Za našu trgovinu drvom ne će to biti od koristi, već samo od štete, jer će konkurencija američkoga drva na evropskim tržištima biti još osjetljivija, pošto baš u zapadnim državama sjeverne Amerike, a na obalama tihoga oceana, ima još i silnih šuma, koje se do sele j oš pravo eksploatirati ne mogoše. NoTi surogati za strojbarstvo. Amerika je prava domovina raznih surogata, koji se u novije vrieme za strojenje i bojadisanje koža sve više rabi, pa priete sasvim iztisnuti iz strojbarstva hrastovu koru, koja se je prije toliko rabila. Giena hrastovoj kori s toga od godine do godine sve više pada, pak se mnogo kore ni prodati ne može. Uz „Quebracho" počeli su u novije vrieme iz Amerike u Njemačku sve više izvažati „Gascalote". Taj surogat nije drugo već komuške ploda biljke Cesalpina coriaria, koje sadržavaju mnogo trieslovine. Ovaj surogat poznat je već dulje vremena, nu nije se pi´ije mnogo u Evropu uvozio. Sada je već drugačije. Prošle godine uvezeno je već u samu Njemačku „Gascalote" za 1 miljun maraka. Uz ovaj surogat pojavio se je u najnovije vrieme još jedan novi, poznat pod imenom „Ganagria", a to je biljka koja raste u Meksiku, a sadržaje mnogo tanina pa joj, vele, predstoji veliku budućnost. — Tako se prilike mnienjaju, pa će doći konačno do toga, da za hrastovu koru u velikoj trgovini nitko ni pitao ne bude, već ću ju samo još kupovati mali obrtnici kožari. Prije kojih 20 - 30 godina mislilo se je da predstoji hrastovim šumama guljačama velika budućnost; razni su stručni časopisi zagovarali uredjenje hrastovih šuma guljača, pa je takovih članaka bilo više i u našem listu prvih godina kad je počeo izlaziti. Danas se može svjetovati šumovlastnicima, da takove šume ne osnivaju. Važuo odkrlće o potresima. Poslije strašne katastrofe na otoku ]VIartinique i tragične propasti grada S. Pierre, francezki se učenjaci živo zanimaja izučavanjem potresa i prirodnih pojava, koji su u svezi s potresima. Samo se po sebi razumije, da nema govora o odstranjenju tih užasnih pojava, ni o umanjenju njihova razmjera; zato je preslab čovječji um. Glavno se radi o tome, da se nadje sredstvo, kojim se bi moglo unapried saznati o prietećoj pogibelji potresa, da se tako što više ograniče posljedice njegove. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 189 — Francezki geolog Lipman priobćio je francezkoj akademiji znanosti ovo odkriće: Potres nije nikad pojedinačan pojav. Uslied elastičnosti zemaljske kore, kad se tlo počne na kojem god mjestu kolebati, osjeti se to vrlo daleko, pa ako je jači potres, potresni val prodje četvrtinu^ pače i polovinu zemaljske kruglje, a desi se, da prodje od jednoga kraja svieta do drugoga. Ako je i brzina toga vala velika, ipak je neko vrieme potrebno, da ga prevali od ishodne do krajne točke. To opažanje navelo je spomenutog geologa, da predloži, neka se svi seismoložki observatoriji na svietu sjedine brzojavnom žicom, namještenom tako, ako jedan seismograf zazvoni, to bi u isti čas svi drugi seismografi elektricitetom dali isti znak. Elektricitet provaljuje 300.000 kilometara u sekundi i po tom leti puno brže od potresnog vala. Time bi se dobilo vrieme, da ljudi uteku iz onih točnka, gdje su vulkani. Ako se u Lisabonu osjeti udarac, stanovnici Nizze, Napulja, Tirola imat će dosta vremena, da se udalje od svojih vulkana, da spasu svoj imetak, dokumente i dr. na sigurno mjesto. Takvim će so načinom potresi objavljivati napried kao danas orkani i oluje. Ovo je vrlo jednostavno odkriće, koje bi moglo na veliku uslugu biti žiteljima vulkanskih krajeva. „Ofe^´o-r". Nova metoda Impregnacije uz pripomoć elektriciteta. Pokusi oko novih načina impregnacije drva neprestano se nastavljaju Do danas ima već tih načina mnogo, nu samo neki prokrčili su si put u praksu, dočim se drugi u praksi ne mogoše udomiti, jer su preskupi ili u obće nezgodni, da se pomoćju njih drvo u veliko impregnira. Sada je pošlo za rukom dvojici francuzkih inžinira, Notonu i Bredonneau´u, izumiti novi način impregnacije, kojemu, vele stručnjaci, predstoji velika budućnost. Osebina je toga načina, da veliku ulogu kod samoga impregniranja igra elektricitet, koji kod dojakošnjih načina nije ni u obzir dolazio Sama impregnacija provadja se u velikim badnjima od cementa u koji dolazi drvo i ostaje u njima 7—14 sati izvržene uticaju električne struje od 110 Volta uz temperaturu od 40 C . Za taj način impregnacije mnogo se zanimaju željezničke uprave, jer je i čitava impregnacija najvažnija za ono drvo, koje se kao željeznička podvlaka rabi; željeznička se podvlake danas većinom impregniraju, te ih je malo u porabi, koje ne bi impregnirane bile. Izvoz žive divljači u razplodne svrlie iz čitave naše monarkije poprima sve veće dimenzije; naročito mnogo se izvažaju: jeleni zečevi i trčke. Uzrok je tomu taj, što je po sudu vještih lovačkih stručnjaka ova divljač liepo razvita, a dobro odolieva nepogodam vremena došla ona u sjevernije ili južnije evropske predjele. Osobito velike množine spomenute vrsti divljači izvoze se u Englezku, tako da je ta činje |