DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 185 —


krči put do mora i time do svjetskoga tržišta. Još je jedna velika neprilika
za jedan veliki dio naših bukovih i četinjavih šuma i to ta, što u
području istih ne ima željeznica, a to su šume naše gor. Krajine u
kojima bi se mnogo starog stabalja moral o sjeći, ali se ne može.
Straga donosimo oglase trih velikih dražba a brdskim šumama erara i
i imov. obćine oguhnske od kojih je potanja već jednoć — prošloga
mjeseca — bezuspješnom ostala.


Izvoz i uvoz drva iz Ugarske i Hrvatske-Slavonij e u
god. 1902. Spomenuli srao već u našem zadnjem izvještaju, da se je
tečajem god. 1902 znatno umanjio izvoz drva iz čitavoga našega carinskoga
područja t. j . iz ciele Austro-Ugarske, a sada donosimo podatke
glede izvoza i uvoza drva Ugarske i Hrvatske za prošlu godinu,
iz kojega se vidi, da je uzev u prispodobu god. 1901, znatni manjak u
izvozu a donekle i uvozu.


Izvoz Uvoz


1901. 1902. 1901. 1902.


u vagonima po 100 metr. centi
Gradjevno i tvorivno drvo mekano. 7.826 7.547 9.037 5.241


„ tvrdo . 7.167 5.385 467 484
Drvo za rudokopja 7.832 5.568 1.000 825
Željezničke podvlake 10.087 7.573 295 424
Dužice 14.743 11.558 2.970 4.137
Piljeno i tesano drvo mekano . . 32.711 31.338 17.311 18.362


„ tvrdo . . . 21.889 20.602 1.035 1 293
Šinđra za krovove 3 50 963 962
Kolje za vinograde i hmeljnika . . 199 204 656 496
Ugljen od drva . . __^ . . . . 7.814 7.637 31 25


Ukupno . 110.501 97.462 33.765 32.249


Različite viesti


Tečajevi za praktične šumare a Beču. Opet ove godine a
koncem prošl. mj. obdržavani su na bečkoj visokoj školi za zemljotcžtvo
tečajevi za praktične šumare, koji su se zadnji puta predlanjske godine
držali. Lane držali su se takovi tečajevi za praktične gospodare. Kako
je poznato, svrha je tim tečajevima upoznati praktične gospodare i šumare,
koji se ne mogu toliko čitanjem novih djela i raznih stručnih
časopisa baviti, upoznati sa novimi nastojanji i tečevinama na polju
gospodarstva i šumarstva.


Šume i šumarstvo u Englezkoj. Da je u Englezkoj šumarstvo
na slabim nogama i da gotovo šuma ni ne ima, poznato je u šumar




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 186 —


skim krugovima, nu riedko tko, da zna o tom što više. Potanje opisao
je te prilike nedavno u listu pokoj. Danckelaianna Dr. Schwappach,
koji je veli u nekoliko navrata zadnjih godina posjetio Englezku i tom
se prilikom za englezke šume i šumarstvo više zanimao. Da šumarstvo
ne može biti od kakove veće važnosti najbolje svjedoči činjenica, da u
Vel Britaniji i Irskoj šume zapremaju samo S/S^/o od ciele površine tih
zemalja. Država posjeduje u svem samo oko 50 tisuća rali šume a obćinskih
šuma ni ne ima. Nu za to zapremaju silna tresetišta i čretišta
pak druge puste površine ´db°/f, od svekolike površine. Nekada bilo je
liepih šuma u Englezkoj, naročito Škotskoj, nu u medjusobnim ratovima
Englezke i Škotske šume su skroz poharane, ponajviše popaljene, da se
neuzmogne u njima neprijatelj skrivati. Kasnije nisu se one više podigle
sve do danas. Gretišta se i danas sve više šire. Šumski posjed, u koliko
ga ima, malom je iznimkom u rukama veleposjednika, a ti ga kraj
obilnih drugih vrela prihoda ne njeguju, izim djelomično kao parkove,
a ne dozvoljavaju to ni lovne prilike. Ti bogati posjednici goje toli silne
množine divljači, da je uz nju gotovo ne moguće podići šumu. Još najviše
štete čine silni kunići. Lovišta donose upravo ogromne svote, jer
lovni zakupi iznose po hektaru po 5 — 14 kruna. Već su i samim Englezima
ta lovišta preskupa, pa su ih počeli u novije vrieme uzimati u
zakup mnogi bogati Amerikanci, koji vele da lagodnije mogu živjeti u
Englezkoj nego li kod kuće. Racionalnoga šumogojstva u Englezkoj ne
ima, prem se drvo, koje te šume ipak donose, vrlo dobro plaća. Sada
su neki prijatelji prirode i šumarstva počeli nastojati, da bi se i u Englezkoj
počelo šumarstvo racionalnije njegovati, pak bi rado učiniti i
nešto za šumarsku nastavu. Ustrojili su sada i jedno šumarsko družtvo,
koje je već poduzelo naučnu ekskurziju u Njemačku i Francezku. Samo
za šumarstvo u Indiji Englezi se više zanimaju, pa su počeli izobrazivati
posebno šumarsko osoblje, koje tad polazi u Indiju da s tamošnjim
državnimi šumami gospodari. Sada je to novo šumarsko družtvo izradilo
predstavku na vladu, da ona posveti u buduće veću skrb šumama
i boljem šumarenju.


Bukva i jela u fraucuzkim šumama. U listu „Revuedes Eaus"
piše Jolly de Saillv da je na temelju mnogobrojnih opažanja u francuzkim
šumama došao do osvjedočenja, da i bez uticaja čovjeka sve
više jela potiskuje bukvu i otimlje joj tlo, te da će po vremenu izčeznuti
mnogi bukvici a njihovo će mjesto zauzeti jelici; ujedno da će se
mnoge do sele mješovite bukove i jelove šume pretvoriti u čiste jelike.
Svakako je to bolje, jer će šumsko gospodarstvo unosnije postati. Kod
nas — koliko nam je znano — baš se protivno opaža, naime, da bukva
potiskuje jelu, a naši se šumari trude, da tomu na put stanu, jer već
ne znadu kuda će bukovinom a ne treba im još i novih bukvika.




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 45     <-- 45 -->        PDF

.-- 187 —


Željezuičke podvlake od željeza, s kojimi su pravile naročito
pruske željeznice pokuse, nisu se pokazale dobrima, s toga se sada
mnogo u Njemačkoj traže drvene podvlake, jer će se opet na izključivu
uporabu drvenih podvlaka preći.


Austrijski šuinai-ski kongres imao se je održati dne 27., 28. i


29. ožujka ove godine u Beču. Pristup je svakomu slobodan. Oglašene
su bile sliedeće teme o kojima će se razpravljati: 0 obskrbi namještenika
u gospodarstvu i šumarstvu za slučaj starosti (Referat dolj austrijskoga
šumarskoga družtva); 2. 0 gospodarenju sa šumskim malim posjedom
; 3. 0 ustrojstvu šumsko-gospodarskih udruga. (Referat austrij.
držav. šumar, družtva); 4. Razprave i zaključci, kako da se unapriedi
naš izvoz drva u obće, naročito u Njemačku i Italiju, i kako da se
obrani domaća šumska proizvodnja, s osobitim obzirom na novi njemački
carinski cienik. (Referat austrij. gosp. družtva) ; 5. Nužda, da se
izdadu posebni zemaljski zakoni u svrhu da se osjegura pošumljenje
golih strmina i porečja (Referat predsjedničtva zemalj. kulturnog vieća
za Češku).
Na ove ćemo se razprave i zaključke u budućem broju našega
lista osvrnuti čim nam poznati budu.


Šumski požari. U drugoj polovici prošloga mjeseca bilo je nekoliko
šumskih požara, koji su medjutim prošli dosta dobro, tako te
ne ima osjetljivije štete. Dne 24. pr. mj. porodila se vatra u šumama
„Gaj" i „Previj" vlastelinstva voćinskog u kotaru slatinskom. Vatra se
je razširila na velikom prostoru, ali štete ima samo nešto preko
1000 K. — Dne 23. pr. mj. porodila se vatra u šumi „Žervanjska"
vlastelina Schullera u Feričancima u kotaru našičkom i razširila se na
trideset jutara. Štete ima oko 700 K. — Dne 23. pr. mj. nastala je
vatra u mladoj jelovoj šumi „Polojskoj kosi" imovne obćine slunjske
ali je za kratko vrieme ograničena, tako te je šteta nestatna. U svim
ovim slučajevima priskočili su odmah u pomoć oružnici i okolištni seljaci,
te su vatru ugasili.


U susjednoj Ugarskoj bilo je ove godioe takodjer već više šumskih
požara. Opetovano se je tako u jednoj tamošnjoj šumi zbio požar, nu
svaki put je bio ugušen. Kad je opet jedan takov požar opažen, krenuli
su vatrogasci s načelnikom da ga uguže. Kad su počeli požar gušiti
čuli sa brda glasove, koji su im dovikivali, da neka se gašenja
kane, jer da će biti zla; i doista počelo je po vatrogascima, koji su
gašenjem požara zabavljeni bili, doskora padali kamenje. Tako su htjeli
zlikovci da se osvete vatrogascima, jer su spriečili da im njihovo mrzko
djelo nije za rukom pošto.


Panamska preŽba. Obće je poznata sudbina radnja oko prekopa
panamske prečbe, koje su se radnje uz silne sablazni prekinuti morale




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 188 —


a da nisu mogle biti dokrajčene. Sada su se Združene Države Sjeveroameričke
odlučila, da te radnje dovrše. U tu svrhu uzele su one na
100 godina u zakup zemlju oko budućeg prekopa za svotu od 10 milijuna
dolara i ^|^ mil. godišnje zakupnine, pa će doskora tim rad
njama pristupiti. Bude li se ova prečba prekopala — zaprieke su
mnogo veće nego li su bile kod prekopa suečke prečbe — odielit će
se sjeverna od južne Amerike, a put od Englezke do San Franciska
skratiti za čitavih 9500 kilometara. Za našu trgovinu drvom ne će to
biti od koristi, već samo od štete, jer će konkurencija američkoga drva na
evropskim tržištima biti još osjetljivija, pošto baš u zapadnim državama
sjeverne Amerike, a na obalama tihoga oceana, ima još i silnih šuma,
koje se do sele j oš pravo eksploatirati ne mogoše.


NoTi surogati za strojbarstvo. Amerika je prava domovina
raznih surogata, koji se u novije vrieme za strojenje i bojadisanje koža
sve više rabi, pa priete sasvim iztisnuti iz strojbarstva hrastovu koru,
koja se je prije toliko rabila. Giena hrastovoj kori s toga od godine do
godine sve više pada, pak se mnogo kore ni prodati ne može. Uz
„Quebracho" počeli su u novije vrieme iz Amerike u Njemačku sve
više izvažati „Gascalote". Taj surogat nije drugo već komuške ploda
biljke Cesalpina coriaria, koje sadržavaju mnogo trieslovine.


Ovaj surogat poznat je već dulje vremena, nu nije se pi´ije mnogo
u Evropu uvozio. Sada je već drugačije. Prošle godine uvezeno je već
u samu Njemačku „Gascalote" za 1 miljun maraka. Uz ovaj surogat
pojavio se je u najnovije vrieme još jedan novi, poznat pod imenom
„Ganagria", a to je biljka koja raste u Meksiku, a sadržaje mnogo tanina
pa joj, vele, predstoji veliku budućnost. — Tako se prilike mnienjaju,
pa će doći konačno do toga, da za hrastovu koru u velikoj trgovini
nitko ni pitao ne bude, već ću ju samo još kupovati mali obrtnici
kožari. Prije kojih 20 - 30 godina mislilo se je da predstoji hrastovim
šumama guljačama velika budućnost; razni su stručni časopisi zagovarali
uredjenje hrastovih šuma guljača, pa je takovih članaka bilo više
i u našem listu prvih godina kad je počeo izlaziti. Danas se može svjetovati
šumovlastnicima, da takove šume ne osnivaju.


Važuo odkrlće o potresima. Poslije strašne katastrofe na otoku
]VIartinique i tragične propasti grada S. Pierre, francezki se učenjaci živo
zanimaja izučavanjem potresa i prirodnih pojava, koji su u svezi s potresima.
Samo se po sebi razumije, da nema govora o odstranjenju tih
užasnih pojava, ni o umanjenju njihova razmjera; zato je preslab čovječji
um. Glavno se radi o tome, da se nadje sredstvo, kojim se bi
moglo unapried saznati o prietećoj pogibelji potresa, da se tako što više
ograniče posljedice njegove.




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 189 —


Francezki geolog Lipman priobćio je francezkoj akademiji znanosti
ovo odkriće: Potres nije nikad pojedinačan pojav. Uslied elastičnosti
zemaljske kore, kad se tlo počne na kojem god mjestu kolebati, osjeti
se to vrlo daleko, pa ako je jači potres, potresni val prodje četvrtinu^
pače i polovinu zemaljske kruglje, a desi se, da prodje od jednoga
kraja svieta do drugoga. Ako je i brzina toga vala velika, ipak je neko
vrieme potrebno, da ga prevali od ishodne do krajne točke. To opažanje
navelo je spomenutog geologa, da predloži, neka se svi seismoložki
observatoriji na svietu sjedine brzojavnom žicom, namještenom tako,
ako jedan seismograf zazvoni, to bi u isti čas svi drugi seismografi
elektricitetom dali isti znak.


Elektricitet provaljuje 300.000 kilometara u sekundi i po tom leti
puno brže od potresnog vala. Time bi se dobilo vrieme, da ljudi uteku
iz onih točnka, gdje su vulkani. Ako se u Lisabonu osjeti udarac, stanovnici
Nizze, Napulja, Tirola imat će dosta vremena, da se udalje od
svojih vulkana, da spasu svoj imetak, dokumente i dr. na sigurno mjesto.
Takvim će so načinom potresi objavljivati napried kao danas orkani i
oluje. Ovo je vrlo jednostavno odkriće, koje bi moglo na veliku uslugu
biti žiteljima vulkanskih krajeva. „Ofe^´o-r".


Nova metoda Impregnacije uz pripomoć elektriciteta. Pokusi
oko novih načina impregnacije drva neprestano se nastavljaju Do danas
ima već tih načina mnogo, nu samo neki prokrčili su si put u praksu,
dočim se drugi u praksi ne mogoše udomiti, jer su preskupi ili u obće
nezgodni, da se pomoćju njih drvo u veliko impregnira. Sada je pošlo
za rukom dvojici francuzkih inžinira, Notonu i Bredonneau´u, izumiti
novi način impregnacije, kojemu, vele stručnjaci, predstoji velika budućnost.
Osebina je toga načina, da veliku ulogu kod samoga impregniranja
igra elektricitet, koji kod dojakošnjih načina nije ni u obzir dolazio
Sama impregnacija provadja se u velikim badnjima od cementa u koji
dolazi drvo i ostaje u njima 7—14 sati izvržene uticaju električne struje
od 110 Volta uz temperaturu od 40 C . Za taj način impregnacije mnogo
se zanimaju željezničke uprave, jer je i čitava impregnacija najvažnija
za ono drvo, koje se kao željeznička podvlaka rabi; željeznička se podvlake
danas većinom impregniraju, te ih je malo u porabi, koje ne bi
impregnirane bile.


Izvoz žive divljači u razplodne svrlie iz čitave naše monarkije
poprima sve veće dimenzije; naročito mnogo se izvažaju: jeleni
zečevi i trčke. Uzrok je tomu taj, što je po sudu vještih lovačkih stručnjaka
ova divljač liepo razvita, a dobro odolieva nepogodam vremena
došla ona u sjevernije ili južnije evropske predjele. Osobito velike množine
spomenute vrsti divljači izvoze se u Englezku, tako da je ta činje