DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 184 —


Boulanger, Industries agricole de fermentation: cidzerie, brasserie,
hvdrorael, distillerie.
Gayer, die Forstbenutzung. Od ovoga je dobro poznatoga djela
izašlo netom 9. izdanje dosta popunjeno. Giena 16´8 kruna.
Zolltarif, der neue fiir đas oesterr. ungar. Zollgebiet u. s. w.
Izašlo u Pragu kod Hofera i Kloušeka. Giena 27^ K.


Promet i trgovina.


Kako je zima prošla dovršile su se i prodaje u našim hrasticima;
što nije prodano — a ima toga dosta — iznet će se na prodaju koncem
ljeta, odnosno u jeseni ove godine. Ako se inače sječine u hrasticima
dobro prodavaju, minule campagne i one su se dosta težko prodavale
a najviše s toga, jer su se glavne vrsti hrastove robe, koje se kod nas proizvode,
dosta slabo tražile a i plaćale, naime:"trupci, rezana roba, i dužice.
Ne samo da se je ove robe manje u carinsko inozemstvo izvezlo,
znatno se je manje izvezlo i u susjedne austrijske zemlje- Za ovu godinu
ima nade, da će se hrastovo drvarsko tržište za navedene vrsti robe
nešto popraviti, nu ne valja se podati prekomjernim nadama u tom
pogledu ; s jedne strane što su posliedice obće gospodarske krize, od
koje su zadnje dvie godine gotovo sve evropske države stradale, teže
nego se je mislilo, a s druge strane konkurencija je, naročito Amerike,
u hrastovoj robi sve je osjetljivija.


Nu ako je i zavladao mir na tržištu s hrastovinom, počinju prodaje
u bukovim i četinjavim šumama. Žalibože ne će se moći o tim
prodajama ništa dobroga izvjestiti, i to s toga, što za te šume zadnjih
godina ne ima kupaca. Bukove su se šume uvjek težko prodavale, jer
je bukovina drvo razmjerno malene uporabne vriednosti za svjetsku
trgovinu, a ponuda je silna, pošto ima bukovih šuma na pretek kod
nas a i drugdje. Nu i četinjave šume zadnje se vrieme ne mogu da
prodadu sbog silne bosanske kokurencije. Tu bosansku konkurenciju
osjećaju od nekoliko godina ne samo šume našega Gorskoga kotara i
gor. Krajine, već i sve južne austrijske alpinske zemlje, kojih čamovina
ide na tržišta zemalja kraj sredozemnoga mora, naročito u Italiju.
toj se bosanskoj utakmici baš sada mnogo razpravlja i piše u austrijskim
stručnim časopisima. Kad ne bi te, kako ju šumarski stručnjaci
i trgovci u Austriji zovu, „bosanske pogibelji" bilo, ne bi se ni te šume
zlo prodavale, jer su haš zemlje oko sredozemnoga mora, na čelu ima
Italija, počele sve znatnije množine četinjave robe uvažati, nu svemu
tomu lahko može udovoljiti silna bosanska proizvodnja, koja si sve više