DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 179 — Telefon u službi šumske uprave. Piše J. pl. Aue. Duh vremena, kojim se mnogobrojni novovjeki izumi sve to više usavršuju i razširuju, tako je napredan, da se svaki čudom čudi, stoje sve u stanju čovječji um na polju izuma stvarati. Medju najmodernije izume, a od neizmjerno velike koristi, spada: ^>telefon«, koji si je u zadnjim decenijama sve to više i više usavršio i dak u zabitna mjesta naše otačbine put prokrčio. Da je sjev. Amerika prva zemlja, u kojoj je tako rekud sve što poslovno obdi telefonskom žicom spojeno, poznata je činjenica. Druge u kulturi i industriji napredne države, kao Englezka, Njemačka i t. d. današnjim su danom takodjer ved gustom telefonskom mrežom prepletene. Telefonska mreža osnovana je kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji većinom u svim ovećim, a dapače i u njekim manjim gradovima. Takav telefon spaja obično u gradovima, sve državne, zemaljske i t. d. uredbe, kao i druge javne i privatne udesbe, a i pojedini imućniji privatnici imaju svoju telefonsku svezu, a komu to opet moguće nije, tomu se pruža prilika, da se uz malu odštetu ili taxu na javnim telefonskom postajama u gradovima takovim poslužiti može. Telefonom sveden je današnji moderni birokratizam svake uprave, u gradovima na minimum (? Ur.) Zašto toliko pisati? Zašto zlatno i skupo vrieme, papir, tintu i t. d. na metar dugačke koncepte i čistopise trošiti, — gdje to bezuvjetno od potrebe nije?! U Hrvatskoj i Slavoniji spojene su danas ved kod ovećih gospoštijah, sve šumske toli gospodarske centralne uprave sa odnosnim expositurama, naime kotarskim ili srezkim šumarijama ili gospodarskim upravama, pa se je ta udesba kod ovih privatnika u gospodarskoj toli šumskoj uporabi od velike koristi pokazala; osim toga spojena su nam i nekoja zemaljska |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 180 — dobra sa telefonom, te se je važnost i korist telefonskog spoja već u kratko vrieme uvidila. Zlatna je rieč, koja veli: »Manje pisati a više raditi"; telefon omoguduje u velikoj mjeri, da se ona u praktičnom životu i izpuniti može, pa je za to i opravdano, da se telefonskoj svezi i u provinciji, uz pođporu mjerodavnih faktora, široko i daleko polje otvori. Uočimo li u prvom redu na hiljade i hiljade ralih krasno uzraslih mladih 25 do 40 godina starih hrastovih sastojina, imovnih obdinah obdinah u bivšoj Vojnoj Krajini, nadi demo vrelo, od kuda bi uz neznatni trošak, putem prorede, nabavili stupove potrebite za uzpostavu telefonske mreže kod pojedine imovne obćine. Na čelu je svake imovne obdine centrala ili šumsko-gospodarstveni ured, koji, kako znamo, po zakonu karakter javnog ureda nosi, a tom gospodarstvenom uredu podredjene su, kako kada, po 2—4 i više kotarskih šumarija. Sjedište gospodarstvenih ureda, nalazi se obično u onom gradu gdje kr. županijska oblast postoji, ili gdje se sjedište vladinog povjerenika za dotičnu imov. obdinu nalazi, dočim su kotarske šnmarije obično u takovim mjestima, gdje se kr. kotarska oblast ili barem obdinsko poglavarstvo nalazi. Kakva bi nam to daklem neopisiva korist bila, da su nam u Hrvatskoj i Slavoniji svi ti šumsko gospodarstveni uredi, sa dotičnim kotarskim šumarijama telefonskom žicom spojeni. Pokušajmo to njekojim primjerima razjasniti. Nema jeseni i zime, da pravoužitnici tužbama, često i skroz neosnovanima n. p. radi prikračivanja pripadnosti, prevelike udaljenosti doznačenih gorivih drva, zločestih puteva, radi preuzetih zapljenah nezakonitim putem stečene gradje i t. d. koli u procesijama skupno toli pojedince dotičnom vladinom povjereniku ne dosadjivaju. Telefonom tražit de povjerenik razjašnjenje i odmah de biti na čistu u koliko su im zahtjevi opravdani, ili ne, i po tom shodna odrediti modi Tu daklem u prvom redu odpadaju sada običajni po 5—6 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 181 — strana dugi zapisnici, a do 10 i više strana dugačka izvješća očitovanja. A koli istom veliki efekt za same stranke? I one de uviditi, da se u mutnom loviti ne može, pa de naročito neosnovanih pritužba ne stati. Pošto sve imovne obdine u bivšoj Vojnoj Krajini; izuzam male iznimke, velikim koli negibivim toli gibivim imetkom razpolažu, bila bi uzpostava telefonske mreže kod svake imovne obdine, doista s razmjerno malim troškom skopčana Na stotine tisuda telefonskih hrastovih stupova stoje nam u pripravi, te jedva čekaju koristonosnu uporabu. Najglavnije i najskuplje za uzpostavu telefonske mreže, a to su hrastovi stupovi, bilo bi daklem tu, i to nota bene, duž telefonske trače ili u manje više neposrednoj blizini. Aparati, žice i t. d. su danas uslied konkurencije tvornicah, ved na tako nizku cienu pale, da taj izdatak jedva polovicu troška potrebitih i postavljenih na mjesto hrastovih stupova nadmašuje. Uzmemo li u obzir lahko moguću kontrolu šumske uprave brzo ustmeno riešenje pojedinih agenda, pn´štednju vremena, poštarine, papira i stot´nu drugih faktora, evo nam velike koristi od telefonske sveze po samu šumsku upravu. Poznate su nam i omanje gospoštije okolo Daruvara i t. d. i drugdje, koje su na križ telefonskom žicom ved kroz više godina spojene, pa zašto ne bi i imovne obćine, koje ved po lovicu potrebnog materijala, naime stupove, posjeduju, telefonskom svezom sa pojedinim kotarskim šumarijama spojene bile. Čim nam u obsegu jedne imovne obdine telefonska mreža uzpostavljena bude, priključak je pojedinih kotarskih oblastih, toli obćinskih poglavarstvah naravna i neizbježiva posljedica Nema te obdine, odnosno tog obdinskog poglavarstva, koje se ne bi uz neznatnu godišnju taxu, rado dalo ovimi im. obćinskimi telefonskim mrežama svezati s kotarskim oblastima. Time još ne bi sve polučeno bilo, pa je naravna stvar, da bi u stanovitom obsegu jedne imovne obćine i na stotinu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 182 — privatnika posjednika, advokata i t. d, ovu telefonsku mrežu rabiti hotilo — dakako uz neku naknadu. Tim načinom bio bi naročito veći dio županijskih oblastih sa kot. oblastima, šumsko-gospodarstvenim uredima, obdinskim poglavarstvima, kot. šumarijama, telefonskom žicom spojeno, a to je potreba i bila bi blagodat sama po sebi neizmjerno koristonosna. Dao dragi Bog da bi ovi redci kod mjerodavnih faktora uvaženja našli, pa da naskoro ugledamo u gradovima i okolici Belovara, Nove Gradiške, Vinkovcima, Petrinje i t. d. telefonske mreže, kojima bi šumskoj upravi posao olahkočen bio. Opazkauredničtva. U velikoj vriednosti telefona, toga najsavršenijega modernoga obćila. podpunoma smo osvjedočeni ; osvjedočeni smo da bi i u šumskoj upravi bio posao mnogo olahkoćen, kad bi joj na razpoložbu stojala shodna telefonska mreža, ali ipak držimo, da su nazori g. pisca previše optimistični i dvojimo, da bi korist bila u skladu s troškovima, I pisarnički se posao ne bi baš u velikoj mjeri reducirati mo gao, jer se kod moderne javn e uprave ipak sve na papir staviti mora i to s razloga, da se uredovanje što laglje kontrolirati može, :: , i; LISTJ^K:. Osobne viesti. t Leo Sipek. Dne 1. pr. mj. preminuo je u Zagrebu nakon duge i težke bolesti član upravnoga odbora hrv.-slav. šumarskoga družtva i družtveni blagajnik, kr. računarski savjetnik Leo Šipak. Vriedni pokojnik bio je u obće poznat i poštovan kao vrlo savjestan i marljiv činovnik ne samo medju činovničtvom računarskoga ureda kr. zemalj. vlade, kod kojega je službovao, već i medju našim šumarskim stručnjacima, jer je i sam bio šumarskim stručnjakom. Leo Šipek posvetio si je naime nakon položenog izpita zrelosti šumarskoj struci, svršio šumarske nauke na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču, a kasnije |