DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 174 Ovo bi bile u glavnome sve sađržine zakona o šumama, po kojima se ima postupati kod upravljanja sa državnim šumama, izuzev odjela koji govori o kaznama za razne prekršaje i 0 nadležnosti sudjenja, na koji ću se pri svršetku osvrnuti, jer je isti donesen na kraju samoga zakona. Ovaj dio zakona i ako ima svojih nepodpunosti, ipak je prilično obuhvatio najvažnije radove i donekle odgovara duhu vremena, i tamošnjim prilikama i ako bi se, radi napred spomenutoga, morao dopuniti. Nu kako će te razabrati iz daljnje razprave, ostali dijelovi, a naročito onaj, što govori o uredjenju i gospodarenju sa seoskim šumama, i onaj o kaznama vrlo su nepodpuni i neodgovaraju ni duhu vremena, ni tamošnjim prilikama. Kod toga dijela zadržati ću se malo poduže, jer ću iznašajuć sam zakon, izneti i mišljenje, kako bi trebalo taj zakon dopuniti i preinačiti, pa da odgovara ne samo duhu vremena, nego i faktičnoj potrebi. (Nastavit će se). Nekoliko rieči na članak: „Oskudica na šumskim radnicima´´ Pod gornjim naslovom objelodanjen je u Š. 1. broju od siečnja 0. g. članak iz pera mladoga stručnjaka g. P. Petrovića, na koji kanimo nekoliko rieči ovime nadovezati. Govoreć o oskudici na šumskim radnicima imao je g. pisac, rodjeni Ličanin, na umu samo šumsko radničtvo naše kršne Like, koje se bavi šumskim poslom, ali šumskim poslom poglavito samo u jednom smjeru i to krčenjem šuma, te ovakov posao traži i obavlja ne samo po našim šumama, već ide tražeć takav posao i u daleko inozemstvo, dapače u novije vrieme i u Ameriku. Kako je u tom članku govor samo o ovim šumskim radnicima, nije članak izcrpiv, pa ga kanimo nekimi našimi navodi nadopuniti. — |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 175 — V Čuje se u krugovima naših domadih drvotržaca češće žalba, da ne mogu dobiti dosta šumskih radnika. Doista je tomu tako, nu ne dolaze kod toga obično u obzir radnici o kakovim g. pisac govori, već o šumskim radnicima, koji se bave izradbom razne merkantilne šumske robe. O70 pomanjkanje pravih šumskih radnika počelo se je opažati zadnjih godina, naročito od kako su neke veče firme, koje su prije skoro izkjjučivo u našim šumama radile, počele i u drugim krajevima šume kupovati. Te su firme počele i u tudjini s našim radnicima raditi. Tako je mnogo naših pravih šumskih radnika otišlo u susjednu Bosnu, Rumunjsku, Ugarsku, a i Ameriku. U Ameriku počeli su primjerice naši šumski radnici-dužičari u velikom broju odilaziti onda, kad je počela u Americi u veliko izradjivati francezku dužicu i njemačku bačvarsku gradju poznata bečka tvrdka Leopold Kern, koja je prije mnogo u našim šumama radila, Ovakovi naši šumski radnici, radeći u inozemstvu, zaslužuju više, pa nije onda čudo, da vole tamo uz veću, nego u domaćim šumama uz manju plaću raditi. Ipak nije često samo bolja plaća bila uzrokom, da su ti radnici rado pošli u tudje i daleke krajeve. Našli su oni tamo još i takovih pogodnosti, kojih radeć u domaćim šumama nisu postići mogli. Tako: bolju obskrbu, sav putni trošak i bolji i susretljiviji postupak od strana službodavca i oblastih. Sve je to djelovalo na šumskoga radnika tako, da je rado ostavio posao u domaćim šumama i pošao u tudjinu, tim više, što su se trgovci radeći u domaćim šumama, dugo uztezali poboljšati zaslugu i osjegurati pogodnosti, kakove su im u tudjini osjegurane bile. Kako netom spomenusmo, trgovci, koji rade u našim šumama, dugo su se skanjivali platiti šumskim radnicima više, nego li što su bili kroz godine naučni plaćati. U tom bili su donekle sprječavani i visokim šumskim taksama uz koje su kupovali šume, te koje nisu dozvoljavale, da se još i troškovi oko izradbe i izvoza šumske robe povise. Nu kad se je počela ćutiti prava nestašica |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 176 — na šumskim radnicima, moradoše oni konačno popustiti i pladu za rad poboljšati, a od tog se vremena oskudica na pravim šumskim radnicima manje osjeda. Ima tvrdka, koje s toga nisu u brizi, da ne bi dobile radnika; dočim ima i takovih, koje se na radnike uvjek tuže. Za potonje vele radnici, da im one, ili bar pojedini njikovi namještenici, svaku povišicu plaće učiniše iluzornim, otrgavajuć pod ovim ili onim izgovorom svagda nešto od ugovorene plaće. Takovima konačno šumski radnici okrenuše ledja, a mogoše to tim laglje učiniti, što je naš pravi šumski radnik pravi vještak u svojemu poslu, kojega su ste strane i strane tvrdke, koje u našim šumama radiše, upoznale, pak ga rado u posao uzimlju. Najbolji je dokaz tomu, što mu u nekim šumskim radnjama ni vješti američki radnik nije premac. Nuz ove prave i vrlo vješte šumske radnike, koji nadjoše šumskoga rada i u dalekoj Americi, krenuše kasnije i mnogi drugi. Tako ponajpače iz našega Gorskoga kotara i šumski kirijaši. Spominje to naročito u svojem izvještaju za godinu 1901. trgovačko-obrtnička komora senjska. Dodijalo je i tim šumskim kirijašima uz silnu muku svoju i svojega blaga izvlačiti i izvažali drvo iz šumah u kojima gdjekad ni pravoga puta ne ima. Da su konačni i Ličani, ti najveći vještaci u krčenju šuma, počeli tražiti rada u tudjini: u Njemačkoj i Americi, glavni je razlog taj, što se je taj rad počeo, kraj velike ponude radnika, slabo plaćati. Dočim se je još prije 20—30 godina plaćalo za izkrčiti ral stare hrastove šume po 5 novčića od četvornog hvata (1 kat. ral 80 for.), pala je uslied utakmice ta ciena na 4 i 3 novčića i još na manje, a još se umnožaše kojekakove veksacije, kojima su ti radnici od poslodavaca, ili bar njihovih službeniba, izvrženi. Nu to još nije sve. Veliko je naime zlo, kod ove vrsti radnika, da ne imadu nikakove organizacije. Dočim kod pravih šumskih radnika, koji izradjuju razne vrsti šumske robe, trgovac sklopi s radnicima ugovor već prije nego oni k poslu pristupCj pače dok su oni još kod svojih kuća, toga kod radnika, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 177 — koji se krčenjem bave, ne ima. Oni obično ne znaju gdje će raditi, kod koga će raditi i kakova ce im biti zaslužba. U vedim ili manjim skupinami ostavljaju oni svoju kuču i kreću u sviet da nadju zarade. Eazpitkuju se po putu, hoće li gdje štogod krčiti, traže tad vlastnika i nastoje se s njim pogoditi. Kad su posao pogodili odmah ga se laćaju, kapiv prije potrebito orudje, jer takovo nigda sa sobom ne nose. Kad su posao dovršili i zaslužbinu primili, kreću dalje — obično prodav orudje, koje su si prije nabavili bili. — Sad opet nastaje nevolja, dok se novi posao nadje. Cesto prodje po više dana, dok se opet na kakav posao namjere i pogodbu sklope Radi ovih nepovoljnih radnih prilika kod kuće, počeli su mnogi radnici iz gor. Krajine tražiti zarade ne samo izvan domovine, već i izvan granica naše monarkije, naročito u Njemačkoj. Da su pošli baš u Njemačku, glavni je razlog taj, što je u Njemačkoj zadnjih godina zavladala nestašica na gospodarskim i šumskim radnicima; silni razvoj industrije tomu je uzrokom. Snažna njemačka industrija trebala je mnogo radnika, a kako ih je plaćala bolje nego ih može platiti agricultura, koja i tamo od obće krize trpi, to je domaći elemeaat listom pohrlio u fabrike a njegovo mjesto zauzeše strani elementi, medju koje i naš spada. Nuz mnogobrojne slavenske radnike iz Galicije i Rusije evo najednoć u razne zemlje njemačkoga carstva i množtvo radnika iz naše gor. Krajine. Lička se crven-kapa stala vidjati ne samo u okolici Berlina, već čak i na dalekim obalama Rajne. Krčenja u šumama i druge težke zemljoradnje obavljali su i obavljaju naši ljudi u Njemačkoj; rad na koji su vični, a ne mogoše ga uz primjerenu nagradu kod kuće naći. Nu kako ti naši radnici iz gor. Krajine nisu našli osobito izdašne zasluge u Njemačkoj počeše i oni seliti u Ameriku, gdje da ih, po kazivanju nekih, čekaju znatna brda. Da su u najzadnje vrieme počeli radnici iz gor. Krajine mjesto u Njemačku polaziti radje u Ameriku, uzrok je još i taj, što Njemci često ovakove radnike kao »nepoćudne inozemce« 12 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 178 — iz Njemačke gone. Osobito to rado onda čine, ako takovi radnici ostanu bez posla ili ako ee na nje koji od službodavaca kod oblasti potuži. Opetovano se je s toga desilo, da je mnogo takovih naših radnika — ciele čete — odpremljeno prisilno u svoj zavičaj, a odatle evo neprilika i za naše oblasti glede namirenja putnih troškova. Ovakove dakle prilike vladaju medju našim radničtvom, koje je vično po šumama zarade tražiti. Da li je pako ski´oz opravdano uz ove prilike u obče govoriti o nestašici na šumskim radnicima baš kod nas, gdje toliko naših ljudi dan na dan polazi u sviet da u njem zarade potraži, to je veliko pitanje! Obično se nestašica na radnicima u kojoj zemlji počinje ćutiti onda: kad ima prilike za zaradu obilno; kad su sve domaće radne sile radom zabavljene i nedostaje ih, već se moraju ralnici i iz tudjine u zemlja dovoditi. Takove su prilike obćenito govoreć više ili manje u Americi, a bile su do nedavna i u Njemačkoj. Kod nas je upravo protivno; potražba za radom veća je od ponude. Da se ipak mjestimično i u nekim granama proizvodnje, pa tako i u našim šumama, počinje osjećati nestašica na radnim silama, uzroci su ovi: preslaba plaća za neke vrsti tjelesnoga rada uslied kriza u poljodjelstvu a pomanjkanja industrije; slaba ili nikakova organizacija rada i pomanjkanje mjesta, gdje bi se sticala ponuda i potražba rada; pomanjkanje potankih i shodnih zakonskih ustanova, kojimi bi se odnošaji izmedju poslodavaca i radnika strogo uredili i time oba ova faktora bila u svojim interesima dovoljno zaštićena — u Ugarskoj je prije dvie godine izdan poseban zakon za šumske radnike, te je isti u ovom našem »Šumarskom listu« u obširnom izvadku priobćen; premalo pažnje i susretljivosti prema radničtvu od strane svih onih, koji s njim posla imadu i koje ono treba; u obće dosadanji nepraktični uzgoj našega inteligentnoga družtva, koji je takav, da ono tegobe radnoga stališa niti pravo prosuditi ne zna, ne može, ni hoće, I. F. |