DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 3 <-- 3 --> PDF |
mamra« iiii Br, 4. u ZAGREBU. 1. travnja 1903. God. XXVII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Va stranice 5 K. 20 fll.; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Revizija gospodarstvenih osnova. Revizija gospodarstvenih osnova spada medju najvažnije poslove šumske uprave, pak ju sa toga stanovišta ocienjuju i svi noviji šumarski pisci, počam od H. Cotte ovamo, koji se bave obradjivanjem nauke o uredjenju šuma. Već se je na ime davno opazilo, da se propisi i odredbe, koje se čine kod sastavka gospodarstvene osnove, ne dadu na dulje vremena održati, nego da se nakon jednog ili dva decenija pod silom odnošaja gospodarstvena osnova nadopuniti, preraditi, a kadkada i posve iznova sastaviti mora. Ako pogledamo gospodarstvene osnove, koje su sastavljene za šume naših krajiških imovnih obćina, opaziti ćemo, da se nijedna gospodarstvena osnova nije mogla održati u krieposti niti 20 godina. Njeke su već nakon 10 godina; preradjene, a njeke s temelja promienjene. Eevizijom podaje se i unosi život u šumsko gospodarenje, te se ono prilagodjuje svagdašnjoj potrebi šumoposjednika obzirom na postavljenu svrhu gospodarenja, imenito se pako ponovno odmjeruju prihodi šume za budude gospodarstveno razdoblje. Rokovi, u kojima se revizija gospodarstvene osnove obaviti ima, različiti su, te su u pojedinim državama za šume, stojede u državnoj upravi ili pod državnim nadzorom, propisani posebnim naputcima. Ovi rokovi obično su tako ustanovljeni, da se revizija obaviti ima svake 5. ili 10. godine. Ovaj |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 146 — potonji rok propisan je primjerice i za naše krajiške imovne obdine naputkom B) k zakonu od 11. srpnja 1881., kojim se razjasnuju, odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15, lipnja 1873., 0 imovnih obćinah u hrv.-slav. Vojnoj Krajini. Kevisije gospodarstvenih osnova, koje se obavljaju u kraćem rokuj primjerice svakih 10 godina, zovu se običn e revi zije , a one, koje se obavljaju nakon duljeg vremena, nakon više decenija, glavn e revizij e gospodarstvenih osnova. Kod svake obične revisije gospodarstvene osnove imaju se u glavnom obaviti tri posla : 1. Mora se iztražiti, da li je dosadanja gospodarstvena osnova točno provadjana, te se moraju izpitati razlozi, s kojih su učinjene eventualne promjene kod provadjanja dosadanje gospodarstvene osnove. 2. Mora se izpitati, da li su se odredbe dosadanje gospodarstvene osnove pokazale valjanima, te se moraju prikupiti podatci za sastavak novih posebnih osnova. 3. Konačno se moraju sastaviti nove posebne osnove za buduće gospodarstveno razdobje, koje traje do nove revizije gospod. osnove. Obična revizija gospodarstvene osnove. Obična revizija gospodarstvene osnove obavlja se u pravilu u posljednjoj godini dotičnog gospodarstvenoga razdobja — obično desetgodišta — za koje je sastavljena posebna porabua (sječna) osnova odnosno gojitbena osnova. Poslovi, koji se kod revizije gospodarstvene osnove obaviti imaju, mogu se razdieliti u 4 glavne skupine i to: 1. Predradnje. 2. Sastavak novih osnova za buduće gospodarstveno razdobje. 3. Sastavak revizionalnoga zapisnika. 4. tJskladba revidirane gospodarstvene osnove. Pr edradn j e. Predradnje jesu naravi dvojake i to: one, koje se obavljaju na temelj« gospodarstvenih kontrolnih knjiga i inih |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 147 — spisa u uredu prema dosadašnjem uspjehu gospodarenja, zatim one, koje se imaju obaviti u šumi. Predradnje prve vrsti jesu u glavnom sliedeće: a) Ponajprije se ima sastaviti pregledni izkaz o pojedinim odjelima i odsjecima, koji su posječeni u minulom gospodarstvenom razdobju, te izporediti sječom dobivena drvna zaliha sa drvnom zalihom, koja je bila za dotični odsjek izkazana u posebnoj porabnoj osnovi. Tim načinom uviditi će se pogrieške, koje su bile učinjene kod procjene drvne zalihe prigodom sastavka gospodarstvene osnove, odnosno obavljene posljednje revisije pak če se prikupiti najsjegurniji podatci za procjenu drvne zalihe na budućim sječnim površinama. To valja učiniti kako za glavni užitak, tako i za medjutimni užitak. b) Nadalje ima se na temelju kontrolne knjige o šumskim užiteima sastaviti pregledni izkaz o količini posječenog godišnjeg etata u minulom gospodarstvenom razdobju, kako je bio posebnom porabnom osnovom za sječu dozvoljen, izporediv ga sa faktičnim uspjehom, i to glede sječne površine i drvne zalihe. Povrh toga imaju se izkazati u dotičnom gospodarstvenom razdobju eventualno obavljene sječe izvan propisa posebne porabne osnove. Na temelju toga ima se učiniti konačni obračun te izkazati eventualna prištednja odnosno učinjeni predhvat na sječnoj površini i drvnoj zalihi za minulo gospodarstveno razdobje, a eventualno i u novčanoj vriednosti. c) Zatim se ima na temelju gospodarstvene kontrolne knjige o gojitbenim radnjama izkazati uspjeh izvedenih gojitbenih radnja prama propisu gojitbene osnove za minulo gospodarstveno razdobje, kao i gojitbeni troškovi. d) Konačno valja ustanoviti vrst, količinu i novčanu vriednost u minulom desetgodištu crpljenih nuzgrednih užitaka. Druga vrst predradnja, koje se imaju u šumi obaviti, sastoje se u sliedećem : a) Ponajprije imaju se, u koliko to nije jur učinjeno kod godišnjih pregledavanja gospodarstvene osnove, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 148 — unieti u gospodarstveni nacrt sve promjene, koje su nastale u minulom desetgodištu odnosno gospodarstvenom razdoblju glede šumskih medja i površine šume, kao n. pr. pre tvorbom šumskog tla u drugu vrst gojitbe, prodajom, kupom, izmjenom i t. d. . b) Za tim se imaju u šumi izmjeriti i u gospodarstveni nacrt urisati oni odsjeci, koji su na novo nastali usljed izvedene sječe i gojitbe u minulom gospodarstvenom razdoblju. U samu unutarnju . razdiobu šume, t. j . u razdieljenje šume u odjele (okružja), ne dira se u pravilu kod obične revizije gospodarstvene osnove, da se time što bolje uzdrži sveza izmedju stare gospodarstvene osnove i revizionalnog operata. Prema tomu zadržati će odjeli i nadalje svoju brojčanu oznaku. Novonastavši odsjeci obilježuju se starom oznakom, slomljenom sa arabskim brojevima (ako se na ime odsjeci obilježuju malim latinskim slovima) n. pr. a/l, b/1. Ako je usljed sječe ili gojitbe nestalo dosadanje razlike izmedju dva ili više odsjeka jednog odjela, tad ih valja zajedno stegnuti i označiti ili jednim slovom ili skupno starim slovima, n. pr. ab, cd. Novi odjeli (okružja), koji nastaju povećanjem površine dotične gospodarstvene jedinice, imaju se u odnosnim skrižaljkama na koncu primetnuti i označiti sliedećim tekućim brojevima. c) Kada je taj, posao obavljen, onda se ima opis sastojina dovesti u sklad sa sadašnjim stanjem šume. U tu svrhu ima se sa gospodarstvenim nacrtom i starim opisom sastojina u ruci obići ciela gospodarstvena jedinica od odsjeka do odsjeka. Tom prilikom imaju se izpraviti opažene pagrieške starog opisa sastojina, opisati novo nastali ili zajedno stegnuti odsjeci, te pribilježiti promjene, koje su nastale u sastojim ili stojbini usljed raznih šteta. Starost odsjeka unaša s pribroji toliko godina, koliko je proteklo od sastavka gospo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 149 — darstvene osnove odnosno, od prijašnje revizije do nove revizije gospodarstvene osnove. Nu ako se kod revizije opazi, da je koja sastojina u pogledu dobe, smjese drveća itd. zlo opisana, to se imaju ovi podatci posve iznova ustanoviti. Drvna gromada ima se kod revizije gospodarstvene osnove ustanoviti u vriednijih sastojinah izbrajanjem stabala. Tako su primjerice kod revizije posavskih hrastovih šuma II banske imovne obćine, kod glavne revizije šuma petrovaradinske i gjurgjevaeke imovne obćine izbrojena sva stara sjećiva hrastova stabla, a kod potonje spomenute svi hrastovi iznad 100 godina starosti. Pri tom poslu ustanovljen je k jednu i kvalitet hrastova, koji su razdieljeni u vise hrpa, i to: na posve zelene, suhobrke, na pol suhe, na takove sa njekoliko još živih grana i na sušce. Tim načinom ne samo, da je drvna gromada najtočnije ustanovljena, nego se sada znade koliko hrastova ima u svakom odjelu i kakove su kvalitete. Ustanovljenje sječnog reda vrlo je time olakšano, u pogledu ustanovljenja uporabne dobe udaren je siguran temelj, jer će buduće revizije pokazati, hoće li se moći održati za sječu tih starih i vriednih sastojina udareno uporabno doba, a konačno se može i nad iugarskim osobljem vršiti intezivniji nadzor, jer sada svaki lugar znade, koliko hrastova ima u kojem odjelu, te je u šumskoj prijavnici uvjek dužan naznačiti broj odjela, u kojem je eventualno koje stablo ukradeno. Izbrajanjem stabala može se nadalje najbrže i najtočnije ustanoviti drvna zaliha od zaostalog starog drveća (sjemenjaka) na oplodnim sječinama. Pokusnim plohama može se takodjer ustanoviti drvna zaliha naročito u dobro obrashm sastojinama, koje će se predvidljivo posjeći u predstojećem gospodarstvenom razdoblju. Kod sastojina, koje će predvidno biti opredieljene za sječu u kasnijim razdobjima obhodnje, može se sadanja drvna zaliha proračunati tako, da se drvnoj zalihi dotičnog odsjeka, koja je izkazana u starom opisu sastojina, pribroji tekući godišnji prirast za minule godine. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 8 <-- 8 --> PDF |
-- 150 — Povrh toga služe kod procjene drvne gromade za kontrolu podatci, koji su dobiveni kod prijašnjih sječa, te su navedeni u gospodarstvenoj priglednoj knjigi o šumskim užitcima. Razvoj prirasta mora se kod revizije gospodarstvene osnove takodjer iztražiti, što se sada točnije obaviti može, jer će za to i više vremena biti, nego li ga je bilo kod prvog sastavka gospodarstvene osnove. Tim načinom, a naročito točnim i savjestnim vodjenjem prigledne knjige o šumskim užitcima, dobiva se od revisije do revisije gospodarstvene osnove sve bolji i čvršdi temelj za procjenu drvne zalihe sastojina. U Saskoj primjerice doprli su u tom pogledu tako daleko, da se drvna zaliha kod revizija procienjuje samo okularno. Naročito vriedi napred navedeno za medjutimne užitke, jer će se tek savjestnim proredjivanjem cielih odjela moći pribaviti točni podatci o drvnoj gromadi, koja se kod raznih stupnjeva prorede i u raznoj dobi sastojina polučiti može. Konačno se imaju pribilježiti odredbe glede budućeg gospodarenja za pojedine sastojine u budućem gospodarstvenom razdobju, koje se odredbe imaju stegnuti na najnuždnije opazke. d) Nakon toga ima se na temelju izpravljenoga opisa sastojina sastaviti nova skrižaljka dobnih razreda. Kako se ova skrižaljka sastavlja, to propisuju naputci za razne države dosta nejeduolično. To vriedi naročito za uvrštivanje oplodnih sječina, gdje ima starog i mladog drveća na istoj površini, u skrižaljku dobnih razreda. e) Kada je sastavljena skrižaljka dobnih razreda, onda se ima proračunavati godišnji etat na glavnom užitku. Kod onih načina ustanovljenja potrajnog godišnjeg etata, koji u tu svrhu trebaju obću gospodarstvenu osnovu, mora se ova osnova u prvom redu iz nova sastaviti. To su t. zv. methode razšestarenja, od kojih je kombinovana methoda dan danas u evropskim državama najviše zastupana u različitim oblicima |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 151 — prema tomu, da li se traži veće ili manje osjeguranje potrajnosti u užitcima. Kod onih načina ustanovljenja godišnjeg etata, koje u tu svrhu rabe formulu, izračuna se etat pomoćju iste. Ako su kod revizije gospodarstvene osnove ustanovljene prištednje na etatu minulog desetgodišta odnosno gospodarstvenog razdobja, tada se sa tim prištednjama može na dvojaki način postupati. Na ime tako, da se ove prištednje jednostavno prenesu u revidiranu gospodarstvenu osnovu i u budućem gospodarstvenom razdobju crpe kao redoviti godišnji etat, koji će sada po svoj prilici nješto veći biti, nego li u prijašnjem gospodarstvenom razdobju. Nu ove prištednje mogu se i posebice u revizionalnom operatu izkazati, te godišnji etat ustanoviti bez obzira na drvnu zalihu odpadajuću na prištednje. To biva tada, ako se prištednje primjerice unovčiti kane za osnude šumske glavnice. Taj slučaj nastupio je bio kod revisije gospodarstvene osnove za šume II. banske imovne obćine u dvorskoj šumariji. Ako se dobro sjećamo, provedena je ta revisija gospodarstvene osnove za stanje šuma od 15 godina nakon sastavka gospodarstvene osnove, pak svi ustanovljene i obračunate najprije sve prištednje na drvnoj zalihi kroz 15 godina u svrhu, da se unovče javnom dražbom i utržak pripoji nepotrošivoj šumskoj glavnici imovne obćine, dočiro je dalnji godišnji etat propisan na uživanje bez obzira na ustanovljenu prištednju kroz spomenuto vrieme od 15 godina. 2. Sastavak novih osnova za buduće gospodarstvene razdobje (desetgodište). Kada su sve napred navedene predradnje obavljene i godišnji etat ustanovljen, tada se pristupa sastavku novih osnova za buduće desetgodište. a) Kod sastavka nove posebne porabne osnove za glavni užita k ima se opredieliti za sječu ponajprije drvna zaliha zao |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 152 — stala na starim jur pomladjenim sječinama. Ona se izkazuje ili kao prištednja na prihodu iz prijašnjeg gospodarstvenog razdobja ili kao redoviti prihod budućeg gospodarstvenog razdobja prema tomu, kakovo je stanovište načelno zauzeto glede tih prištednja. Za tim se imaju opredieliti za sječu one sastojine, koje su obdom porabnom osnovom opređieljene za uživanje u budućem razdobju. Predpostavka je pri tom, da je prije sastavljena obća porabna osnova. Ako obća porabna osnova nije sastavljena, kako to može biti slučaj kod ustanovljivanja etata pomoćju formule, tad se imaju za sječu opredieliti one sastojine, koje dolaze na red prema izabranom sjeČnom poredku. Pri tom valja svakako nastojati, da se što prije posjeku nevaljale, riedke i u prirastu zaostale sastojine. Konačno se primjerice kod oplodnih sječa mogu uvrstiti u posebnu porabnu osnovu budućeg desetgodišta i predhvati u sastojine ćak dalujeg iza ovog sliedećeg razdobja, u koliko bi na ime predvidljivo bilo, da će to zahtjevati naravno naplodjenje sječine. Nu drvna zaliha, koja se takovim prodhvatima posjeći kani, ne smije veća biti one drvne zalihe, koja je zaostala na starim sječinama. b)Posebnaporabnaosnovazamedjutimniužitak sastavlja se na temelju opisa sastojina i bilježaka, učinjenih glede izvadjauja nuždnih proreda prigodom obilaženja šume. Posebna porabna osnova za glavni i medjutimni užitak sastavlja se formalno tako, da se dotični odsjeci, koji se u budućem gospodarstvenom razdobju (desetgodištu) posjeći, odnosno prorediti kane, sumarno unesu u posebnu porabnu osnovu, te da se upravitelju šume prepusti neka svake godine odluči, gdje će 86 godišnji etat na glavnom prihodu sjeći, odnosno, koje će se površine prorediti imati. U pogledu visine godišnjeg etata unutar dotičnog razdobja imade u tom slučaju upravitelj šume više ili manje vezane ruke prema tomu, kako to dotični propisi obzirom na jednakost godišnjeg etata odredjuju. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 153 ~ Nu posebna porabna osnova može se sastaviti i na taj način, da se u istoj za svaku pojedinu godinu gospodarstvenog razdobja (desetgodišta) opredieli, gdje će se i kolilio će se sjeći. Takav propis postoji primjerice za krajiške imovne obćine, Nu i u tom slučaju moraju se kod naravnog pomladjivanja sa oplodnim i prebornim sječama pustiti upravitelju šume slobodnije ruke, te više godišnjih sječina zajedno stegnuti u jednu periodičku sječinu, na kojoj se upravitelj šume slobodno kretati može prema potrebi naravnog naplodjenja sječina. c) Gojitbena osnova za buduće gospodarstveno razdobje sastavlja se na temelju gospodarstvenog nacrta, posebne porabne osnove, opisa sastoji na, te gospodarstvene kontrolne knjige o gojitbenim radnjama za minulo razdobje. U gojitbenoj osnovi imaju se za ogoj opredieliti ponajprije one površine, koje su za to bile propisane u minulom razdobju, ali su glasom kontrolne knjige o gojitbenim radnjama nepošumljene ostale. Iza toga imaju se za ogoj propisati površine, koje će se prema posebnoj porabnoj osnovi u budućem razdobju posjeći, u koliko se nepošumljuju samo naravnim načinom. Nadalje će se propisati za ogoj one čistine, koje prema gospodarstvenom nacrtu stoje u savezu sa budućim sječinama, zatim one čistine, koje se nalaze u mladim sastojinama, pak i eventualni popravci starih kultura. Povrh toga dolaze u gojitbenu osnovu inovrstne radnje koje će se imati obaviti u budućem gospodarstvenom razdobju, kao: ogradjivanja, kopanje jarka, odvodnje, čišćenja mladih sastojina i t. d. Gojitbena osnova sastavlja se u formalnom pogledu isto tako kao i posebna porabna osnova, na ime ili sumarno za cielo razdobje ili tako, da se za svaku pojedinu godinu una pred propiše, što se u dotičnoj godini obaviti ima. d) U slučaju potrebe ima se sastaviti nova osnova za ste 1 jarenje, kao i nova osnova za gradnju šumskih puteva , sgrada i inih gradjevina. Naročito iztičemo, da bi se kod nas kod revizija gospodarstvenih osnova imala posvetiti mnogo veća pažnja izgradnji |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 154 — šumsko-izvoznih puteva, nego li je to do sada bivalo. Ovo vriedi imeaito za planinske šume, koje se samo na taj način mogu i pučanstvu pristupnim učiniti i šumskoj trgovini otvoriti. 3. Sastavak revizionalnoga zapisnika. U revizionalnom zapisniku valja da se navede u glavnom sliedeee: a) Promjene, koje su nastale u minulom gospodarstvenom razdobju u površini šume i šumskim medjama; uzroci, koji su bili povodom tih promjena; stanje medjašnih znakova i eventualni predloži glede izmjene istih, da li su gospodarstvenom osno vom propisani prosjeci prosječeni i u kakovom se stanju nalaze ; u kakovom se stanju nalaze šumski izvozni putevi; konačno predloži glede poboljšanja prometnih prilika. b) Promjene, koje su nastale u opisu šuma; zatim promjene, koje su nastale u opisu sastojina usljed novo izlučenih odsjeka, novo pridošlih odjela; eventualni izpravci na starom opisu sastojina i sadanje stanje dobnih razreda izporedjeno sa normalnim. c) Uspjeh, koji se je pokazao kod provedbe dosadanje gospodarstvene osnove, i to: y-) Obzirom na polučeni prihod na drvu prema propisu posebne porabne osnove; p) obzirom na količinu izsječenih i pošumljenih površina prema posebnoj porabnoj i gojitbenoj osnovi, sa eventualnim izkazom glede polučenih pristednja odnosno učinjenih predhvata; Y) obzirom na ustanovljeni način budućeg gospodarenja te predloži glede promjene načina dosadanjeg gospodarenja gledom na postavljenu svrhu gospodarstva. Moramo ovdje primjetiti, da je primjerice velika mana gospodarstvenih osnova, sastavljenih za šume naših krajiških imovnih obdina, što ne sadržavaju nikakovih propisa glede toga, kako se imaju sječine voditi, kako se ima naplodjivanje i pošumljenje provadjati, kako se imaju sastojine njegovati i proredjivati, jednom riečju, što im manjka ono, što Niemac zove |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 155 — „Wirthschaftsregel«. U njemačkoj literaturi nadi ćemo takove propise, koji su izdani za ciele krajeve. Ti propisi morali bi se konferencionaluo ustanoviti, te biti obvezatni za taxatore kao i za upravitelje šumarija, pak bi ih valjalo od revizije do revizije gospodarstvene osnove nadopunjivati, čim bi se uvela nuždna stalnost u gospodarenju. Sada ćemo na ime naići na slučajeve, da usljed promjene taxatora odnosno upravitelja šumarije dobiva i šumsko gospodarenje posve drugi, često prvašnjem gospodarenju oprečni smjer. d) Način, kojim je proračunat godišnji prihod za buduće gospodarstveno razdobje na glavnom i medjutimnom užitku, te koliko prihoda odpada na eventualni vanredni užitak odnosno predhvat. e) Način, kojim je obavljena procjena drvne zalihe, kao i razlozi, koji su bili odlučni kod sastavka posebne porabne i gojitbene osnove za buduće gospodarstveno razdobje (desetgodište), kao i kod sastavka eventualnih inih osnova. f. Vrieme, kada je revisija gospodarstvene osnove obavljena, i rok, do kojega imade revidirana gospodarstvena osnova ostati u krieposti. Razni naputci o uredjenju šuma propisuju posebne obrazce, u kojima se imaju napred navedeni podatci izkazati. Tako austrijski naputak od g. 1901. imade u tu svrhu 10 obrazaca, koji se moraju priložiti revisionalnom zapisniku. 4. Uskladba revidirane gospodarstvene osnove. Revidirana gospodarstvena osnova ima sadržavati: 1. Revizionalni zapisnik. 2. Izkaz o promjenama u pogledu nove oznake odjela i odsjeka, u koliko to nije napomenuto u revizionalnom zapisniku, odnosno, u koliku su ove promjene obsežnije naravi. 3. Izkaz površina. 4. Opis sastojina, skrižaljka dobnih razreda i obću porabnu osnovu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 156 — 5. Izkaz 0 proračunanju prihoda. 6. Posebnu porabnu osnovu za buduće gospodarstveno razdobje (desetgodište). 7. Gojitbenu osnovu za buduće gospodarstveno razdobje. 8. Eventualne ine osnove, kao za stelarenje, gradnju šumskoizvoznih puteva i t. d. 9 Izkaz 0 pokusnim plohama sa sabranim podatcima u pogledu drvne zalihe i prirasta. 10. Gospodarstveni nacrt. Glavna revizija gospodarstvene osnove. Glavna revizija gospodarstvene osnove obavlja se obično nakon dva ili više decenija, nu može se i u svako doba odrediti, kada to prilike zahtjevaju. Obično biva to tada, ako je nastala potreba, da se promieni unutarnje razdieljenje šume, način uzgoja, obhodnja ili ako gospodarstvena osnova u obde više ne odgovara potrebama šumoposjednika, ni svrsi gospodarstva. Glavna revizija obavlja se u glavnom po istim načelima i propisima, koji vriede za sastavak nove gospodarstvene osnove. Najveća razlika leži u tome, što su u ovom slučaju geometrijske odnosno mjerniČke radnje manje obsežne, nego li kod sastavka nove gospodarstvene osnove. Razlika izmedju obične revizije i glavne revizije gospodarstvene osnove jest u bitnosti ta, da se običnom revizijom poglavito ustanovljuje odgovarajući novi etat za buduče gospodarstveno razdobje (desetgodište) dočim se kod glavne revizije povrh toga preinačuje i unutarnje podjeljenje šume, odjeli se iznova numeriraju, sastavljaju nove mape i t. d. Kod onih šumskih gospodarstva, gdje je unutarnje razdieljenje sume svrsi shodno provedeno, odnosno, gdje odjeli nisu prevehki, gdje je ovo razdieljenje u naravi fiksirano, pak gdje se uz to vode točno i savjestno kontrolne knjige, nije revizija gospodarstvene osnove nikakav težki posao. Kod naših krajiških imovnih obćina obavljaju se sada gotovo po svuda glavne revizije gospodarstvene osnove, pak se |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 157 — taxatori imadu boriti sa znatnim poteškoćama, jer im za provedenje toga posla Često manjkaju neke navedenih podloga. Mi ćemo na ime u starim krajiškim elaboratima o uredjenju šumskog gospodarstva naći odjele od 500—´600 jutara površine sa velikim brojem izlučenih sastojina; naći ćemo u mapama doduše projektirane, ali u naravi ueizvedene prosjeke, ili ako su izvedeni, a ono su u nekoj puta drugom smjeru prosječeni, nego li to mapa pokazuje ; nadi ćemo, da su kontrolne knjige ili nikako ili dosta neuredno vodjene. .U takovim prilikama prva je dužnost taxatora, da šumsko gospodarenje postavi na zdravi temelj i da ponajprije valjano uredi unutarnje razdieljenje šume. Osoblje za izvadjanje uredjajnih radnja. Ne možemo propustiti ovu priliku, a da se ne osvrnemo na pitanje, kojemu osoblju u obće da se povjeri posao oko sastavka i revizije gospodarstvenih osnova ? Najodličniji šumarski pisci kao Judeicli, Neunieister i dr. zastupaju mnienje, da se taj posao imade povjeriti pos-bnim organom, koji će ga imati izvesti uz pripomoć lokalnih šumskih upravitelja. Tim načinom sistavljaju se gospodarstvene osnove najbrže i najjeftinije, a podjedno je to dobra škola za šumarski podmladak. U »Šumarskom listu« bilo je već govora, da se kod naše kr. zemaljske vlade ustroji posebni taxationaln i ured, odnosno, da se postave posebni organi, koji bi te poslove rukovodili, naročito za šume obćina odnosno zemljištnih zajednica, koje su upravu svojih šuma predale u ruke zemaljskih šumara. Razumjeva se samo po sebi, da bi se za to imali upotrebiti i kr. kot. šumari, koji vode stručnu upravu u tih šumah, ali bi rukovodstvo imalo ostati u rukama organa zemaljske vlade. Mi ćemo u sliedečem nastojati, da potrebu ustrojenja takovog taxacionalnog ureda dokažemo. Zakonom od 26. ožujka 1894., o uredjenju stručne uprave i šumskog gospodarenja u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom, odredjeno je u §§. 1., 3. i 14., da se šume i njeki |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 158 — pašnjaci gradskih, trgovištnih, upravnih, mjestnih. plemićkihpoveljenih obćina (§§. 1. i 3 ), zatim šume zaštitne i zabrane, kao i šume zaklada, redova manastira, beneficija i nadarbina, korporacija, dioničkih đružtava, povjerbina i konačno šumskim služnostima obteredene šume (§. 14.), imaju potrajno uživati na temelju sastavljene gospodarstvene osnove odnosno programa. Tim zakonom popunjem je obdi šumski zakon od 3. prosinca 1852., stupivšt u Hrvatskoj i Slavoniji u kriepost 1. sieČnja 1858., jer su njime mnoge šume (navedene napred u §. 14.); koje je obdi šumski zakon smatrao privatnimi i za koje s toga nije zahtjevao ni potrajnost užitaka ni sastavak gospodarstvene osnove, stavljene pod osobiti javni nadzor, pak se sada za iste traži i jedno i drugo. Propisima zakona od 26. ožujka 1894. nametnuta je s toga posjednikom tih šuma nova stega u uživanju šumskih prihoda, a povrh toga još i novi trošak, što ga zahtjeva sastavak gospodarstvene osnove, provedba i vodjenje ocevidnosti o istoj, kao i povremena revizija gosp. osnove. Posto su te odredbe u zakonu učinjene s javnih obzira bilo bi i opravdano, da državna vlast dodje posjednikom takovih šuma u susret u toliko, da im pruži priliku i jamstvo, kako bi što prije i jeftinije došli do valjanih gospod, osnova za svoje šume, kojimi se o propise zakona ogriešili ne bi^ a koje bi uz to ipak i njihovoj potrebi odgovale. Osim toga su gotovo sve u §. 1. zakona navedene obdine (zem. zajed.) predale temeljem §. 10. zakona od 26. ožujka 1894. privolom kr. zem, vlade upravu svojih sama i drvljem obraslih pašnjaka uruke zemaljskih šumarskih tehničara kr. kot. oblastih. Ukupna površina istih iznaša circa 352.170 jut. Tim svojim postupkom omogudile su obdine kr. zem, vladi, da je za vršenje obdeg šumsko-redarstvenog nadzora nad svimi sumarni u zemlji mogla kod političkih oblastih postaviti skoro dva puta vedi broj šumarskih tehničara, nego bi joj inače obzirom na razpoloživa sredstva mogude bilo. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 159 S druge pako strane preuzela je kr. zero. vlada time na sebe moralnu dužnost, da se brine o valjanoj upravi i da vodi uredno šumsko gospodarenje u šumah obdinskili. Temelj pako svakom urednom gospodarenju u šumah jest racionalno uživanje istih, po načelima prema svrsi gospodarstva sastavljene gospodarstvene osnove. Iz spomenutog zakona od 26. ožujka 1894. proizlazi doduše, da se obćine imaju sbog sastavka gospodarstvenih osnova (programa) za svoje šume same pobrinuti, nu kako smo jur iztakli, preuzećem stručne uprave u svoje ruke, preuzela je zemlja na sebe i moralnu obvezu, da občinama u tom pogledu na ruku ide, odnosno, da im pomogne da dodju do jeftinih i valjanih gospođ. osnova (programa). Promatrajud predmet sa toga stanovišta izpostavlja se potreba, da se u zemlji stvori takova uredba, koja bi u tom smjeru izpunila zadaću zemaljske vlasti. Ta uredba imala bi po našem mnienju sastojati u tome, da se u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade postave posebni organi, koji bi se bavili lih uredjenjem šuma i sličnim poslovima, koji bi takove radnje mogli preuzimati i rukovoditi uz stanovitu odštetu, što bi ju imao dotični šumoposjednik uplatiti. Takova uredba postoji u Hessenskoj, zatim u kraljevini Ugarskoj, gdje je država preuzela pod svoju upravu takovih šuma u površini od 1,972.156 jut. i podržava radi istih neposredno ministarstvu podredjeni »taksacioualni ured« (Bedoovo djelo sv. IV. str. VI. i VII.). Osim toga imaju gotovo sve države radi uredjivanja svojih šuma takove uredbe, kao Pruska, Bavarska, Saska, Baden, ´Wurttemberg, Elsas-Lothringen i t. d. (vidi Dr. Graner, Forstgesetzgebung und Forstverwaltung). Pak i kod nas imade uprava državnih šuma ured (u Vinkovcih, Zagrebu i Otočcu), kao i gotovo svaka krajiška imov. obdina (osim slunjske i I. banske), posebne organe, koji se bave lih poslovima oko uredjenja šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 160 — Osim tih obćenitih. momenata govore za ustrojenje takove posebne uredbe kod šumarskog odsjeka kr. zem. vlade još i sliedede činjenice : 1. Sto bi se odnosni šumoposjednici, dolazeći na laglji i jeftiniji način do gospod. osnova, brže sprijateljili sa šumskoredarstvenim nadzorom, kojega će u provedbi zakona od 26. ožujka 1894. morati pol. oblasti u njihovih šumah vršiti. A podjedno bi se šumoposjednici i prije odlučili na sastavak gospod. osnova, jer bi predavši taj posao u ruke javnom zvaničniku imali i jamstvo, da im trošak za sastavak gosp. osnova ne če biti uzalud izbačen. Posjednici šuma žaeaju se predati takove radnje privatnom poduzetniku, jer uz često znatnu odštetu, što ju poduzetnici traže, ipak ne imaju sjegurnosti, da će gospod. osnove doista i prema propisima zakona izvedene i po oblastima odobrene biti. 2. Sto bi se time pružila prilika činovnikom kr. zem. vlade, da intensivno prouče i upoznaju gospodarske prilike velikog diela šuma u zemlji, a bez obterećenja zem. budgeta, napose pako onih šuma, koje su stavljene pod osobiti javni nadzor, imenito zaštitnih šuma i zabrana, koje se radi obćeg interesa u dobrom stanju uzdržati moraju. Točno poznavanje tih šuma bilo bi svakako na uhar šumarske službe kod kr. zem. vlade. 3. Što bi se time uveo kod sastavka gospodarstvenih osnova jedinstveni postupak i usljed toga olahkotilo oblastno izpitanje i odobrenje tih osnova. Naročito je potrebit jedinstven postupak kod sastavka gospod. osnova za šume zemljištnih zajednica, gdje se obzirom na propise §§. 27. i 28. zakona od 25. travnja 1894., o uredjenju zem. zajednica, moraju lučiti prihodi šuma u redovite i vanredne, što bi se u cieloj zemlji po istim načelima provesti imalo, a kroz tu uredbu i provesti dalo. 4. Sto bi se time pružila prilika šumarskom podmladku, stojećem u zemaljskoj službi, da se uvježba i praktično upozna sa svim poslovima oko uredjenja šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 161 — Pri tom stečeno izkustvo došlo bi dotičnikom posije u službi vrlo dobro, jer bi im vidokrug proširilo, stručno znanje usavršilo, te podalo Čvrst temelj njihovom budučem stručnom djelovanju. To je vrlo potrebito, naročito kod podavanja raznih stručnih mnienja, koja su šum. tehničari u vršenju šumskoredarstvene službe često puta zvani i dužni pol. oblastima podavati. Uredjenje suma jest pako takav posao, gdje se sve grane šumarske struke i nauke stiču, pak je s toga i najbolja škola za buduće praktično djelovanje šumara, 5. Što bi se odnosno osoblje moglo upotrebiti i za provadjanje taksatornih radnja u šumah krajiških imovnih občina, koje stoje pod vrhovnom upravom i nadzorom kr. zem. vlade. Potreba toga ved se je do sada pokazala, jer je primjerice trebalo kod gradiške im. obćine skoro 10 godina, dok se je gosp. osnova sastavila, te je odmah podpala revisiji, koja je tek g. 1902. dovršena; kod II. banske im. obćine provadjana je revisija gospodarstvene osnove 8 godina; Kod petrovaradinske i gjurgjevačke im. obćine provadja se već njeke 4 godine. Nu pri tom se gubi jedinstvenost rada, jer svaki taksator te poslove drugačije shvaća i provadja. Utjecaj kr. zem. vlade u te poslove ne može za sada biti velik, jer joj manjkaju organi, koji bi se intensivno tim poslovima u svakom pojedinom slučaju baviti mogli. Krajiške imovne obćine sjegurno bi rado podmirile troškove, što bi ih takav rad zem. urednika zahtjevao, samo da se posao pospješi i što prije dovrši, jer ih ovako silan novac stoji. 6. Sto bi se u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade mogao voditi intenzivniji nadzor nad šumskim gospodarenjem u šumah, stojećih pod osobitim javnim nadzorom u obće, a krajiških imovnih obćina napose, jer bi se tim organima mogli dodielivati na riešenje svi poslovni komadi, koji se tiču izpitanja novosastavljenih gospod. osnova i revizionalnih operata, te izpitanja godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga i podavanje stručnih mnienja. 11 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 162 — 7. Što bi se time u krilu kr. zem. vlade uzgojilo osoblje, baveće se lih sa tehničkom stranom šumarske struke, a takovoga osoblja kr. zem. vlada za riešenje raznih pitanja, a naročito za uspješno vršenje nadzora nad stručnim gospodarenjem ŠLimah, uvjek vrlo nuždno treba. 8. Sto bi se tomu osoblju moglo u dužaost staviti uredjenje i vodjenje šumarske statistike, bez koje kr. zem. vlada dulje biti ne bi smjela, jer joj za riešenje mnogih važnih pitanja, naročito šumsko-političke naravi, statističkih podataka treba. 9. Sto bi se time podjedno stvorio i zametak šumarskih pokušališta u zemlji, koja 6Q se u budude bezdvojbeno i u nas razviti, jer su konsekvenca ustrojenja šumarske akademije. Dosta je napomenuti, da nam još do danas manjkaju valjane prihodne skrižaljke za pojedine vrsti drveća, koje bi nam kazale, koliko je kadro jedno jutro šume na pojedinih stojbina drva donieti (u Ugarskoj izdaje ministarstarstvo takove skrižaljke); za tim, da ne imamo skrižaljka o drvnoj zalihi stabala u prebornih šumah gornje Krajine; da ne imamo prokušanih pravila glede ogoja, a naročito proredjivanja čistih i mješovitih hrastovitih šuma u Posavini i Podravini, kao ni glede ogoja naših planinskih čamovih šuma i t. d. Sve su to iztraživanja, koja zahtjevaju vremena i posebnu Btručnu spremu i koja treba sustavno provadjati, a provesti de se morati, ako hoćemo, da nam se šumarska struka podigne i šumarska nauka prilagodi osebinama, što ih prirodni iklimatički odnošaji našoj domovini dadoše. Uspjeha pako biti će sjegurno tada, ako se takove radnje, kao i u drugih zemljah, provadjale budu pod autoritetom kr, zem. vlade. 10. Sto sastavak valjanih gospod. osnova zahtjeva specialno stručno znanje i neprestano zanimanje sa takvim poslovima. Poznata je stvar, da njetko može biti vido dobar šumarski upravitelj, ali slab taksator. To donosi sa sobom velika obsežnost šumarske nauke, koja je imala za posljedicu gpecialisiranje pojedinih grana. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 163 — 11. Sto se time zemlji ne bi u stvari nikakav znatni trošak nametnuo, pošto bi na teret zem. budgeta eventualno pala samo beriva za jednog ili najviše dvojicu viših urednika, dočim bi se ostalo osoblje uzeti moglo iz statusa šum. tehničara pol. uprave, imenito šum. vježbenika kr. žup. i kot. oblastih, koji se sbog pomanjkanja novčanih sredstva dosada za vanjske radnje intensivnije upotriebiti mogli nisu, te su ponajviše obavljali pisarničke poslove u uredu dotične oblasti. Naročito bi se za te poslove upotriebiti mogli kr. kot šumari kot. oblastih, za vrieme, dok bi se radnje unutar njihova kotara obavljale. 12. Sto se time ne bi došlo u sukob sa zakonom od 26. ožujka 1804., a niti sa postojedom upravnom praksom, pošto bi šum. osoblje kr. zem. vlade za vrieme sastavka gosp, osnova moglo stajati naprema oblastima u istom odnošaju, koji je zakonom od 22. listopada 1895., o uredjenju bujica, normiran za bujične tehničare kr. zem. vlade kod provadjanja bujičnih radnja. Držimo, da smo napred navedenim činjenicami potrebu takove uredbe dovoljno osvietlili, pak ne dvojimo o tom, da de se ako ne sada odmah, a ono tekom vremena takova uredba i u nas osnovati, jer de ju potreba sobom donieti. Šumarstvo u Srbiji. Još 1901. god., kad sam u br. 12. ovoga cienjenoga lista, opisao pod gornjim naslovom u kratko šumarske prilike u Srbiji, obedao sam, da du se i u budude, u koliko mi vrieme bude dozvoljavalo, osvrtati na pojedine stvari u dalnjem razvoju šumarstva susjedne nam kraljevine, i iste iznašati pred cienjene čitaoce. Moje obedanje sam i održao, jer sam još tada spomenuo, — u koliko mi to bude vrieme dozvoljavalo — a ovo me je prošle godine toliko poslom obteretilo, da mi ne dade javiti se |