DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 3     <-- 3 -->        PDF

mamra« iiii


Br, 4. u ZAGREBU. 1. travnja 1903. God. XXVII.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/a stranice 8 K.; za Va stranice
5 K. 20 fll.; za ´A stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Revizija gospodarstvenih osnova.


Revizija gospodarstvenih osnova spada medju najvažnije
poslove šumske uprave, pak ju sa toga stanovišta ocienjuju i
svi noviji šumarski pisci, počam od H. Cotte ovamo, koji se
bave obradjivanjem nauke o uredjenju šuma.


Već se je na ime davno opazilo, da se propisi i odredbe,
koje se čine kod sastavka gospodarstvene osnove, ne dadu na
dulje vremena održati, nego da se nakon jednog ili dva decenija
pod silom odnošaja gospodarstvena osnova nadopuniti, preraditi,
a kadkada i posve iznova sastaviti mora. Ako pogledamo
gospodarstvene osnove, koje su sastavljene za šume
naših krajiških imovnih obćina, opaziti ćemo, da se nijedna
gospodarstvena osnova nije mogla održati u krieposti niti 20
godina. Njeke su već nakon 10 godina; preradjene, a njeke s temelja
promienjene.


Eevizijom podaje se i unosi život u šumsko gospodarenje,
te se ono prilagodjuje svagdašnjoj potrebi šumoposjednika obzirom
na postavljenu svrhu gospodarenja, imenito se pako ponovno
odmjeruju prihodi šume za budude gospodarstveno razdoblje.


Rokovi, u kojima se revizija gospodarstvene osnove obaviti
ima, različiti su, te su u pojedinim državama za šume,
stojede u državnoj upravi ili pod državnim nadzorom, propisani
posebnim naputcima. Ovi rokovi obično su tako ustanovljeni,
da se revizija obaviti ima svake 5. ili 10. godine. Ovaj




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 146 —


potonji rok propisan je primjerice i za naše krajiške imovne
obdine naputkom B) k zakonu od 11. srpnja 1881., kojim se
razjasnuju, odnosno preinačuju neke ustanove zakona od 15, lipnja
1873., 0 imovnih obćinah u hrv.-slav. Vojnoj Krajini.


Kevisije gospodarstvenih osnova, koje se obavljaju u kraćem
rokuj primjerice svakih 10 godina, zovu se običn e revi zije
, a one, koje se obavljaju nakon duljeg vremena, nakon
više decenija, glavn e revizij e gospodarstvenih osnova.


Kod svake obične revisije gospodarstvene osnove imaju se
u glavnom obaviti tri posla :


1. Mora se iztražiti, da li je dosadanja gospodarstvena
osnova točno provadjana, te se moraju izpitati razlozi, s kojih
su učinjene eventualne promjene kod provadjanja dosadanje
gospodarstvene osnove.
2. Mora se izpitati, da li su se odredbe dosadanje gospodarstvene
osnove pokazale valjanima, te se moraju prikupiti
podatci za sastavak novih posebnih osnova.
3. Konačno se moraju sastaviti nove posebne osnove
za buduće gospodarstveno razdobje, koje traje do nove revizije
gospod. osnove.
Obična revizija gospodarstvene osnove.


Obična revizija gospodarstvene osnove obavlja se u pravilu
u posljednjoj godini dotičnog gospodarstvenoga razdobja
— obično desetgodišta — za koje je sastavljena posebna porabua
(sječna) osnova odnosno gojitbena osnova.


Poslovi, koji se kod revizije gospodarstvene osnove obaviti
imaju, mogu se razdieliti u 4 glavne skupine i to:


1. Predradnje. 2. Sastavak novih osnova za buduće gospodarstveno
razdobje. 3. Sastavak revizionalnoga zapisnika. 4.
tJskladba revidirane gospodarstvene osnove.
Pr edradn j e.
Predradnje jesu naravi dvojake i to: one, koje se obavljaju
na temelj« gospodarstvenih kontrolnih knjiga i inih




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 147 —


spisa u uredu prema dosadašnjem uspjehu gospodarenja, zatim
one, koje se imaju obaviti u šumi.


Predradnje prve vrsti jesu u glavnom sliedeće:


a) Ponajprije se ima sastaviti pregledni izkaz o pojedinim
odjelima i odsjecima, koji su posječeni u minulom gospodarstvenom
razdobju, te izporediti sječom dobivena drvna zaliha
sa drvnom zalihom, koja je bila za dotični odsjek izkazana u
posebnoj porabnoj osnovi. Tim načinom uviditi će se pogrieške,
koje su bile učinjene kod procjene drvne zalihe prigodom sastavka
gospodarstvene osnove, odnosno obavljene posljednje revisije
pak če se prikupiti najsjegurniji podatci za procjenu drvne
zalihe na budućim sječnim površinama.


To valja učiniti kako za glavni užitak, tako i za medjutimni
užitak.


b) Nadalje ima se na temelju kontrolne knjige o šumskim
užiteima sastaviti pregledni izkaz o količini posječenog godišnjeg
etata u minulom gospodarstvenom razdobju, kako je bio posebnom
porabnom osnovom za sječu dozvoljen, izporediv ga sa
faktičnim uspjehom, i to glede sječne površine i drvne zalihe.


Povrh toga imaju se izkazati u dotičnom gospodarstvenom
razdobju eventualno obavljene sječe izvan propisa posebne porabne
osnove.


Na temelju toga ima se učiniti konačni obračun te izkazati
eventualna prištednja odnosno učinjeni predhvat na sječnoj
površini i drvnoj zalihi za minulo gospodarstveno razdobje, a
eventualno i u novčanoj vriednosti.


c) Zatim se ima na temelju gospodarstvene kontrolne
knjige o gojitbenim radnjama izkazati uspjeh izvedenih gojitbenih
radnja prama propisu gojitbene osnove za minulo gospodarstveno
razdobje, kao i gojitbeni troškovi.


d) Konačno valja ustanoviti vrst, količinu i novčanu
vriednost u minulom desetgodištu crpljenih nuzgrednih užitaka.
Druga vrst predradnja, koje se imaju u šumi obaviti,
sastoje se u sliedećem :
a) Ponajprije imaju se, u koliko to nije jur učinjeno
kod godišnjih pregledavanja gospodarstvene osnove,




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 148 —


unieti u gospodarstveni nacrt sve promjene, koje su nastale
u minulom desetgodištu odnosno gospodarstvenom razdoblju
glede šumskih medja i površine šume, kao n. pr. pre


tvorbom šumskog tla u drugu vrst gojitbe, prodajom, kupom,
izmjenom i t. d. .


b) Za tim se imaju u šumi izmjeriti i u gospodarstveni
nacrt urisati oni odsjeci, koji su na novo nastali usljed izvedene
sječe i gojitbe u minulom gospodarstvenom razdoblju.


U samu unutarnju . razdiobu šume, t. j . u razdieljenje
šume u odjele (okružja), ne dira se u pravilu kod obične revizije
gospodarstvene osnove, da se time što bolje uzdrži sveza
izmedju stare gospodarstvene osnove i revizionalnog operata.
Prema tomu zadržati će odjeli i nadalje svoju brojčanu oznaku.


Novonastavši odsjeci obilježuju se starom oznakom, slomljenom
sa arabskim brojevima (ako se na ime odsjeci obilježuju
malim latinskim slovima) n. pr. a/l, b/1.


Ako je usljed sječe ili gojitbe nestalo dosadanje razlike
izmedju dva ili više odsjeka jednog odjela, tad ih valja zajedno
stegnuti i označiti ili jednim slovom ili skupno starim slovima,


n. pr. ab, cd.
Novi odjeli (okružja), koji nastaju povećanjem površine
dotične gospodarstvene jedinice, imaju se u odnosnim skrižaljkama
na koncu primetnuti i označiti sliedećim tekućim brojevima.


c) Kada je taj, posao obavljen, onda se ima opis sastojina
dovesti u sklad sa sadašnjim stanjem šume.


U tu svrhu ima se sa gospodarstvenim nacrtom i starim
opisom sastojina u ruci obići ciela gospodarstvena jedinica od
odsjeka do odsjeka. Tom prilikom imaju se izpraviti opažene
pagrieške starog opisa sastojina, opisati novo nastali ili zajedno
stegnuti odsjeci, te pribilježiti promjene, koje su nastale u sastojim
ili stojbini usljed raznih šteta.


Starost odsjeka unaša spravilu tako, da se dobi, navedenoj u starom opisu sastojina,
pribroji toliko godina, koliko je proteklo od sastavka gospo




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 149 —


darstvene osnove odnosno, od prijašnje revizije do nove revizije
gospodarstvene osnove. Nu ako se kod revizije opazi, da je
koja sastojina u pogledu dobe, smjese drveća itd. zlo opisana,
to se imaju ovi podatci posve iznova ustanoviti.


Drvna gromada ima se kod revizije gospodarstvene osnove
ustanoviti u vriednijih sastojinah izbrajanjem stabala. Tako su
primjerice kod revizije posavskih hrastovih šuma II banske
imovne obćine, kod glavne revizije šuma petrovaradinske i
gjurgjevaeke imovne obćine izbrojena sva stara sjećiva hrastova
stabla, a kod potonje spomenute svi hrastovi iznad 100 godina
starosti. Pri tom poslu ustanovljen je k jednu i kvalitet
hrastova, koji su razdieljeni u vise hrpa, i to: na posve zelene,
suhobrke, na pol suhe, na takove sa njekoliko još živih grana
i na sušce. Tim načinom ne samo, da je drvna gromada najtočnije
ustanovljena, nego se sada znade koliko hrastova ima
u svakom odjelu i kakove su kvalitete.


Ustanovljenje sječnog reda vrlo je time olakšano, u pogledu
ustanovljenja uporabne dobe udaren je siguran temelj,
jer će buduće revizije pokazati, hoće li se moći održati za
sječu tih starih i vriednih sastojina udareno uporabno doba,
a konačno se može i nad iugarskim osobljem vršiti intezivniji
nadzor, jer sada svaki lugar znade, koliko hrastova ima u
kojem odjelu, te je u šumskoj prijavnici uvjek dužan naznačiti
broj odjela, u kojem je eventualno koje stablo ukradeno.
Izbrajanjem stabala može se nadalje najbrže i najtočnije ustanoviti
drvna zaliha od zaostalog starog drveća (sjemenjaka) na
oplodnim sječinama.


Pokusnim plohama može se takodjer ustanoviti drvna zaliha
naročito u dobro obrashm sastojinama, koje će se predvidljivo
posjeći u predstojećem gospodarstvenom razdoblju.


Kod sastojina, koje će predvidno biti opredieljene za
sječu u kasnijim razdobjima obhodnje, može se sadanja drvna
zaliha proračunati tako, da se drvnoj zalihi dotičnog odsjeka,
koja je izkazana u starom opisu sastojina, pribroji tekući godišnji
prirast za minule godine.




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 8     <-- 8 -->        PDF

-- 150 —


Povrh toga služe kod procjene drvne gromade za kontrolu
podatci, koji su dobiveni kod prijašnjih sječa, te su navedeni
u gospodarstvenoj priglednoj knjigi o šumskim užitcima.


Razvoj prirasta mora se kod revizije gospodarstvene osnove
takodjer iztražiti, što se sada točnije obaviti može, jer će
za to i više vremena biti, nego li ga je bilo kod prvog sastavka
gospodarstvene osnove.


Tim načinom, a naročito točnim i savjestnim vodjenjem
prigledne knjige o šumskim užitcima, dobiva se od revisije do
revisije gospodarstvene osnove sve bolji i čvršdi temelj za
procjenu drvne zalihe sastojina.


U Saskoj primjerice doprli su u tom pogledu tako daleko,
da se drvna zaliha kod revizija procienjuje samo okularno.


Naročito vriedi napred navedeno za medjutimne užitke,
jer će se tek savjestnim proredjivanjem cielih odjela moći pribaviti
točni podatci o drvnoj gromadi, koja se kod raznih stupnjeva
prorede i u raznoj dobi sastojina polučiti može.


Konačno se imaju pribilježiti odredbe glede budućeg gospodarenja
za pojedine sastojine u budućem gospodarstvenom
razdobju, koje se odredbe imaju stegnuti na najnuždnije opazke.


d) Nakon toga ima se na temelju izpravljenoga opisa sastojina
sastaviti nova skrižaljka dobnih razreda.


Kako se ova skrižaljka sastavlja, to propisuju naputci za
razne države dosta nejeduolično. To vriedi naročito za uvrštivanje
oplodnih sječina, gdje ima starog i mladog drveća na
istoj površini, u skrižaljku dobnih razreda.


e) Kada je sastavljena skrižaljka dobnih razreda, onda se
ima proračunavati godišnji etat na glavnom užitku.


Kod onih načina ustanovljenja potrajnog godišnjeg etata, koji
u tu svrhu trebaju obću gospodarstvenu osnovu, mora se ova osnova
u prvom redu iz nova sastaviti. To su t. zv. methode
razšestarenja, od kojih je kombinovana methoda dan danas u
evropskim državama najviše zastupana u različitim oblicima




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 151 —
prema tomu, da li se traži veće ili manje osjeguranje potrajnosti
u užitcima.


Kod onih načina ustanovljenja godišnjeg etata, koje u tu
svrhu rabe formulu, izračuna se etat pomoćju iste.


Ako su kod revizije gospodarstvene osnove ustanovljene
prištednje na etatu minulog desetgodišta odnosno gospodarstvenog
razdobja, tada se sa tim prištednjama može na dvojaki
način postupati. Na ime tako, da se ove prištednje jednostavno
prenesu u revidiranu gospodarstvenu osnovu i u budućem
gospodarstvenom razdobju crpe kao redoviti godišnji
etat, koji će sada po svoj prilici nješto veći biti, nego li u
prijašnjem gospodarstvenom razdobju.


Nu ove prištednje mogu se i posebice u revizionalnom
operatu izkazati, te godišnji etat ustanoviti bez obzira na drvnu
zalihu odpadajuću na prištednje. To biva tada, ako se prištednje
primjerice unovčiti kane za osnude šumske glavnice. Taj slučaj
nastupio je bio kod revisije gospodarstvene osnove za šume


II. banske
imovne obćine u dvorskoj šumariji.
Ako se dobro sjećamo, provedena je ta revisija gospodarstvene
osnove za stanje šuma od 15 godina nakon sastavka
gospodarstvene osnove, pak svi ustanovljene i obračunate najprije
sve prištednje na drvnoj zalihi kroz 15 godina u svrhu,
da se unovče javnom dražbom i utržak pripoji nepotrošivoj
šumskoj glavnici imovne obćine, dočiro je dalnji godišnji etat
propisan na uživanje bez obzira na ustanovljenu prištednju kroz
spomenuto vrieme od 15 godina.


2.
Sastavak novih osnova za buduće gospodarstvene
razdobje (desetgodište).
Kada su sve napred navedene predradnje obavljene i godišnji
etat ustanovljen, tada se pristupa sastavku novih osnova
za buduće desetgodište.


a) Kod sastavka nove posebne porabne osnove za glavni
užita k ima se opredieliti za sječu ponajprije drvna zaliha zao




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 152 —


stala na starim jur pomladjenim sječinama. Ona se izkazuje ili
kao prištednja na prihodu iz prijašnjeg gospodarstvenog razdobja
ili kao redoviti prihod budućeg gospodarstvenog razdobja
prema tomu, kakovo je stanovište načelno zauzeto glede
tih prištednja.


Za tim se imaju opredieliti za sječu one sastojine, koje su
obdom porabnom osnovom opređieljene za uživanje u budućem
razdobju. Predpostavka je pri tom, da je prije sastavljena obća
porabna osnova. Ako obća porabna osnova nije sastavljena, kako
to može biti slučaj kod ustanovljivanja etata pomoćju formule,
tad se imaju za sječu opredieliti one sastojine, koje dolaze na
red prema izabranom sjeČnom poredku. Pri tom valja svakako
nastojati, da se što prije posjeku nevaljale, riedke i u prirastu
zaostale sastojine.


Konačno se primjerice kod oplodnih sječa mogu uvrstiti
u posebnu porabnu osnovu budućeg desetgodišta i predhvati u
sastojine ćak dalujeg iza ovog sliedećeg razdobja, u koliko bi
na ime predvidljivo bilo, da će to zahtjevati naravno naplodjenje
sječine. Nu drvna zaliha, koja se takovim prodhvatima
posjeći kani, ne smije veća biti one drvne zalihe, koja je zaostala
na starim sječinama.


b)Posebnaporabnaosnovazamedjutimniužitak
sastavlja se na temelju opisa sastojina i bilježaka, učinjenih
glede izvadjauja nuždnih proreda prigodom obilaženja šume.


Posebna porabna osnova za glavni i medjutimni užitak
sastavlja se formalno tako, da se dotični odsjeci, koji se u budućem
gospodarstvenom razdobju (desetgodištu) posjeći, odnosno
prorediti kane, sumarno unesu u posebnu porabnu osnovu,
te da se upravitelju šume prepusti neka svake godine odluči,
gdje će 86 godišnji etat na glavnom prihodu sjeći, odnosno,
koje će se površine prorediti imati. U pogledu visine godišnjeg
etata unutar dotičnog razdobja imade u tom slučaju upravitelj
šume više ili manje vezane ruke prema tomu, kako to dotični
propisi obzirom na jednakost godišnjeg etata odredjuju.




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 11     <-- 11 -->        PDF

- 153 ~
Nu posebna porabna osnova može se sastaviti i na taj
način, da se u istoj za svaku pojedinu godinu gospodarstvenog
razdobja (desetgodišta) opredieli, gdje će se i kolilio će se
sjeći. Takav propis postoji primjerice za krajiške imovne obćine,


Nu i u tom slučaju moraju se kod naravnog pomladjivanja
sa oplodnim i prebornim sječama pustiti upravitelju šume
slobodnije ruke, te više godišnjih sječina zajedno stegnuti u
jednu periodičku sječinu, na kojoj se upravitelj šume slobodno
kretati može prema potrebi naravnog naplodjenja sječina.


c) Gojitbena osnova za buduće gospodarstveno razdobje
sastavlja se na temelju gospodarstvenog nacrta, posebne
porabne osnove, opisa sastoji na, te gospodarstvene kontrolne
knjige o gojitbenim radnjama za minulo razdobje.


U gojitbenoj osnovi imaju se za ogoj opredieliti ponajprije
one površine, koje su za to bile propisane u minulom
razdobju, ali su glasom kontrolne knjige o gojitbenim radnjama
nepošumljene ostale. Iza toga imaju se za ogoj propisati površine,
koje će se prema posebnoj porabnoj osnovi u budućem
razdobju posjeći, u koliko se nepošumljuju samo naravnim načinom.
Nadalje će se propisati za ogoj one čistine, koje prema
gospodarstvenom nacrtu stoje u savezu sa budućim sječinama,
zatim one čistine, koje se nalaze u mladim sastojinama, pak i
eventualni popravci starih kultura.


Povrh toga dolaze u gojitbenu osnovu inovrstne radnje
koje će se imati obaviti u budućem gospodarstvenom razdobju,
kao: ogradjivanja, kopanje jarka, odvodnje, čišćenja mladih
sastojina i t. d.


Gojitbena osnova sastavlja se u formalnom pogledu isto
tako kao i posebna porabna osnova, na ime ili sumarno za
cielo razdobje ili tako, da se za svaku pojedinu godinu una pred
propiše, što se u dotičnoj godini obaviti ima.


d) U slučaju potrebe ima se sastaviti nova osnova za
ste 1 jarenje, kao i nova osnova za gradnju šumskih
puteva , sgrada i inih gradjevina.


Naročito iztičemo, da bi se kod nas kod revizija gospodarstvenih
osnova imala posvetiti mnogo veća pažnja izgradnji




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 154 —


šumsko-izvoznih puteva, nego li je to do sada bivalo. Ovo
vriedi imeaito za planinske šume, koje se samo na taj način
mogu i pučanstvu pristupnim učiniti i šumskoj trgovini otvoriti.


3. Sastavak revizionalnoga zapisnika.
U revizionalnom zapisniku valja da se navede u glavnom
sliedeee:


a) Promjene, koje su nastale u minulom gospodarstvenom
razdobju u površini šume i šumskim medjama; uzroci, koji su
bili povodom tih promjena; stanje medjašnih znakova i eventualni
predloži glede izmjene istih, da li su gospodarstvenom osno
vom propisani prosjeci prosječeni i u kakovom se stanju nalaze ; u
kakovom se stanju nalaze šumski izvozni putevi; konačno predloži
glede poboljšanja prometnih prilika.


b) Promjene, koje su nastale u opisu šuma; zatim promjene,
koje su nastale u opisu sastojina usljed novo izlučenih
odsjeka, novo pridošlih odjela; eventualni izpravci na starom
opisu sastojina i sadanje stanje dobnih razreda izporedjeno sa
normalnim.


c) Uspjeh, koji se je pokazao kod provedbe dosadanje gospodarstvene
osnove, i to:
y-) Obzirom na polučeni prihod na drvu prema propisu
posebne porabne osnove;


p) obzirom na količinu izsječenih i pošumljenih površina
prema posebnoj porabnoj i gojitbenoj osnovi, sa eventualnim
izkazom glede polučenih pristednja odnosno učinjenih predhvata;


Y) obzirom na ustanovljeni način budućeg gospodarenja
te predloži glede promjene načina dosadanjeg gospodarenja
gledom na postavljenu svrhu gospodarstva.
Moramo ovdje primjetiti, da je primjerice velika mana


gospodarstvenih osnova, sastavljenih za šume naših krajiških
imovnih obdina, što ne sadržavaju nikakovih propisa glede toga,
kako se imaju sječine voditi, kako se ima naplodjivanje i pošumljenje
provadjati, kako se imaju sastojine njegovati i proredjivati,
jednom riečju, što im manjka ono, što Niemac zove




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 155 —


„Wirthschaftsregel«. U njemačkoj literaturi nadi ćemo takove
propise, koji su izdani za ciele krajeve.


Ti propisi morali bi se konferencionaluo ustanoviti, te
biti obvezatni za taxatore kao i za upravitelje šumarija, pak
bi ih valjalo od revizije do revizije gospodarstvene osnove nadopunjivati,
čim bi se uvela nuždna stalnost u gospodarenju.
Sada ćemo na ime naići na slučajeve, da usljed promjene taxatora
odnosno upravitelja šumarije dobiva i šumsko gospodarenje
posve drugi, često prvašnjem gospodarenju oprečni
smjer.


d) Način, kojim je proračunat godišnji prihod za buduće
gospodarstveno razdobje na glavnom i medjutimnom užitku, te
koliko prihoda odpada na eventualni vanredni užitak odnosno
predhvat.


e) Način, kojim je obavljena procjena drvne zalihe, kao i
razlozi, koji su bili odlučni kod sastavka posebne porabne i
gojitbene osnove za buduće gospodarstveno razdobje (desetgodište),
kao i kod sastavka eventualnih inih osnova.


f. Vrieme, kada je revisija gospodarstvene osnove obavljena,
i rok, do kojega imade revidirana gospodarstvena osnova
ostati u krieposti.
Razni naputci o uredjenju šuma propisuju posebne obrazce,
u kojima se imaju napred navedeni podatci izkazati. Tako austrijski
naputak od g. 1901. imade u tu svrhu 10 obrazaca,
koji se moraju priložiti revisionalnom zapisniku.


4.
Uskladba revidirane gospodarstvene osnove.
Revidirana gospodarstvena osnova ima sadržavati:
1.
Revizionalni zapisnik.
2. Izkaz o promjenama u pogledu nove oznake odjela i
odsjeka, u koliko to nije napomenuto u revizionalnom zapisniku,
odnosno, u koliku su ove promjene obsežnije naravi.
3.
Izkaz površina.
4. Opis sastojina, skrižaljka dobnih razreda i obću porabnu
osnovu.


ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 156 —


5. Izkaz 0 proračunanju prihoda.
6. Posebnu porabnu osnovu za buduće gospodarstveno
razdobje (desetgodište).
7. Gojitbenu osnovu za buduće gospodarstveno razdobje.
8. Eventualne ine osnove, kao za stelarenje, gradnju šumskoizvoznih
puteva i t. d.
9 Izkaz 0 pokusnim plohama sa sabranim podatcima u
pogledu drvne zalihe i prirasta.


10. Gospodarstveni nacrt.
Glavna revizija gospodarstvene osnove.
Glavna revizija gospodarstvene osnove obavlja se obično
nakon dva ili više decenija, nu može se i u svako doba odrediti,
kada to prilike zahtjevaju.
Obično biva to tada, ako je nastala potreba, da se promieni
unutarnje razdieljenje šume, način uzgoja, obhodnja ili
ako gospodarstvena osnova u obde više ne odgovara potrebama
šumoposjednika, ni svrsi gospodarstva.
Glavna revizija obavlja se u glavnom po istim načelima i
propisima, koji vriede za sastavak nove gospodarstvene osnove.
Najveća razlika leži u tome, što su u ovom slučaju geometrijske
odnosno mjerniČke radnje manje obsežne, nego li kod
sastavka nove gospodarstvene osnove.
Razlika izmedju obične revizije i glavne revizije gospodarstvene
osnove jest u bitnosti ta, da se običnom revizijom
poglavito ustanovljuje odgovarajući novi etat za buduče gospodarstveno
razdobje (desetgodište) dočim se kod glavne revizije
povrh toga preinačuje i unutarnje podjeljenje šume, odjeli se
iznova numeriraju, sastavljaju nove mape i t. d.
Kod onih šumskih gospodarstva, gdje je unutarnje razdieljenje
sume svrsi shodno provedeno, odnosno, gdje odjeli nisu
prevehki, gdje je ovo razdieljenje u naravi fiksirano, pak gdje
se uz to vode točno i savjestno kontrolne knjige, nije revizija
gospodarstvene osnove nikakav težki posao.
Kod naših krajiških imovnih obćina obavljaju se sada
gotovo po svuda glavne revizije gospodarstvene osnove, pak se




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 157 —


taxatori imadu boriti sa znatnim poteškoćama, jer im za provedenje
toga posla Često manjkaju neke navedenih podloga. Mi ćemo na
ime u starim krajiškim elaboratima o uredjenju šumskog gospodarstva
naći odjele od 500—´600 jutara površine sa velikim brojem
izlučenih sastojina; naći ćemo u mapama doduše projektirane,
ali u naravi ueizvedene prosjeke, ili ako su izvedeni, a ono su
u nekoj puta drugom smjeru prosječeni, nego li to mapa pokazuje
; nadi ćemo, da su kontrolne knjige ili nikako ili dosta
neuredno vodjene.


.U takovim prilikama prva je dužnost taxatora, da šumsko
gospodarenje postavi na zdravi temelj i da ponajprije valjano
uredi unutarnje razdieljenje šume.


Osoblje za izvadjanje uredjajnih radnja.
Ne možemo propustiti ovu priliku, a da se ne osvrnemo
na pitanje, kojemu osoblju u obće da se povjeri posao oko
sastavka i revizije gospodarstvenih osnova ?
Najodličniji šumarski pisci kao Judeicli, Neunieister i dr.
zastupaju mnienje, da se taj posao imade povjeriti pos-bnim
organom, koji će ga imati izvesti uz pripomoć lokalnih šumskih
upravitelja. Tim načinom sistavljaju se gospodarstvene osnove
najbrže i najjeftinije, a podjedno je to dobra škola za šumarski
podmladak. U »Šumarskom listu« bilo je već govora, da se
kod naše kr. zemaljske vlade ustroji posebni taxationaln i
ured, odnosno, da se postave posebni organi, koji bi te poslove
rukovodili, naročito za šume obćina odnosno zemljištnih
zajednica, koje su upravu svojih šuma predale u ruke zemaljskih
šumara. Razumjeva se samo po sebi, da bi se za to
imali upotrebiti i kr. kot. šumari, koji vode stručnu upravu u
tih šumah, ali bi rukovodstvo imalo ostati u rukama organa
zemaljske vlade. Mi ćemo u sliedečem nastojati, da potrebu
ustrojenja takovog taxacionalnog ureda dokažemo.
Zakonom od 26. ožujka 1894., o uredjenju stručne uprave
i šumskog gospodarenja u šumah, stojećih pod osobitim javnim
nadzorom, odredjeno je u §§. 1., 3. i 14., da se šume i njeki




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 158 —


pašnjaci gradskih, trgovištnih, upravnih, mjestnih. plemićkihpoveljenih obćina (§§. 1. i 3 ), zatim šume zaštitne i zabrane,
kao i šume zaklada, redova manastira, beneficija i nadarbina,
korporacija, dioničkih đružtava, povjerbina i konačno šumskim
služnostima obteredene šume (§. 14.), imaju potrajno uživati
na temelju sastavljene gospodarstvene osnove
odnosno programa.


Tim zakonom popunjem je obdi šumski zakon od 3. prosinca
1852., stupivšt u Hrvatskoj i Slavoniji u kriepost 1. sieČnja
1858., jer su njime mnoge šume (navedene napred u §. 14.); koje
je obdi šumski zakon smatrao privatnimi i za koje s toga nije
zahtjevao ni potrajnost užitaka ni sastavak gospodarstvene
osnove, stavljene pod osobiti javni nadzor, pak se sada za
iste traži i jedno i drugo.


Propisima zakona od 26. ožujka 1894. nametnuta je s toga
posjednikom tih šuma nova stega u uživanju šumskih prihoda,
a povrh toga još i novi trošak, što ga zahtjeva sastavak gospodarstvene
osnove, provedba i vodjenje ocevidnosti o istoj,
kao i povremena revizija gosp. osnove.


Posto su te odredbe u zakonu učinjene s javnih obzira
bilo bi i opravdano, da državna vlast dodje posjednikom takovih
šuma u susret u toliko, da im pruži priliku i jamstvo,
kako bi što prije i jeftinije došli do valjanih gospod, osnova
za svoje šume, kojimi se o propise zakona ogriešili ne bi^ a
koje bi uz to ipak i njihovoj potrebi odgovale.


Osim toga su gotovo sve u §. 1. zakona navedene obdine
(zem. zajed.) predale temeljem §. 10. zakona od 26. ožujka 1894. privolom
kr. zem, vlade upravu svojih sama i drvljem obraslih pašnjaka
uruke zemaljskih šumarskih tehničara kr. kot. oblastih.


Ukupna površina istih iznaša circa 352.170 jut.
Tim svojim postupkom omogudile su obdine kr. zem,
vladi, da je za vršenje obdeg šumsko-redarstvenog nadzora nad
svimi sumarni u zemlji mogla kod političkih oblastih postaviti
skoro dva puta vedi broj šumarskih tehničara, nego bi joj
inače obzirom na razpoloživa sredstva mogude bilo.




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 159 S
druge pako strane preuzela je kr. zero. vlada time na
sebe moralnu dužnost, da se brine o valjanoj upravi i da vodi
uredno šumsko gospodarenje u šumah obdinskili.


Temelj pako svakom urednom gospodarenju u šumah jest
racionalno uživanje istih, po načelima prema svrsi gospodarstva
sastavljene gospodarstvene osnove.


Iz spomenutog zakona od 26. ožujka 1894. proizlazi
doduše, da se obćine imaju sbog sastavka gospodarstvenih
osnova (programa) za svoje šume same pobrinuti, nu kako smo
jur iztakli, preuzećem stručne uprave u svoje ruke, preuzela je
zemlja na sebe i moralnu obvezu, da občinama u tom pogledu
na ruku ide, odnosno, da im pomogne da dodju do jeftinih i
valjanih gospođ. osnova (programa).


Promatrajud predmet sa toga stanovišta izpostavlja se potreba,
da se u zemlji stvori takova uredba, koja bi u tom
smjeru izpunila zadaću zemaljske vlasti.


Ta uredba imala bi po našem mnienju sastojati u tome,
da se u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade postave posebni
organi, koji bi se bavili lih uredjenjem šuma i sličnim poslovima,
koji bi takove radnje mogli preuzimati i rukovoditi
uz stanovitu odštetu, što bi ju imao dotični šumoposjednik
uplatiti.


Takova uredba postoji u Hessenskoj, zatim u kraljevini
Ugarskoj, gdje je država preuzela pod svoju upravu takovih
šuma u površini od 1,972.156 jut. i podržava radi istih
neposredno ministarstvu podredjeni »taksacioualni ured« (Bedoovo
djelo sv. IV. str. VI. i VII.). Osim toga imaju gotovo
sve države radi uredjivanja svojih šuma takove uredbe, kao
Pruska, Bavarska, Saska, Baden, ´Wurttemberg, Elsas-Lothringen
i t. d. (vidi Dr. Graner, Forstgesetzgebung und Forstverwaltung).
Pak i kod nas imade uprava državnih šuma ured (u Vinkovcih,
Zagrebu i Otočcu), kao i gotovo svaka krajiška imov.
obdina (osim slunjske i I. banske), posebne organe, koji se
bave lih poslovima oko uredjenja šuma.




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 160 —


Osim tih obćenitih. momenata govore za ustrojenje takove
posebne uredbe kod šumarskog odsjeka kr. zem. vlade još i
sliedede činjenice :


1. Sto bi se odnosni šumoposjednici, dolazeći na laglji i
jeftiniji način do gospod. osnova, brže sprijateljili sa šumskoredarstvenim
nadzorom, kojega će u provedbi zakona od 26.
ožujka 1894. morati pol. oblasti u njihovih šumah vršiti. A
podjedno bi se šumoposjednici i prije odlučili na sastavak
gospod. osnova, jer bi predavši taj posao u ruke javnom zvaničniku
imali i jamstvo, da im trošak za sastavak gosp. osnova
ne če biti uzalud izbačen.
Posjednici šuma žaeaju se predati takove radnje privatnom
poduzetniku, jer uz često znatnu odštetu, što ju poduzetnici
traže, ipak ne imaju sjegurnosti, da će gospod. osnove doista
i prema propisima zakona izvedene i po oblastima odobrene biti.


2. Sto bi se time pružila prilika činovnikom kr. zem.
vlade, da intensivno prouče i upoznaju gospodarske prilike velikog
diela šuma u zemlji, a bez obterećenja zem. budgeta, napose
pako onih šuma, koje su stavljene pod osobiti javni
nadzor, imenito zaštitnih šuma i zabrana, koje se radi obćeg
interesa u dobrom stanju uzdržati moraju.
Točno poznavanje tih šuma bilo bi svakako na uhar šumarske
službe kod kr. zem. vlade.


3. Što bi se time uveo kod sastavka gospodarstvenih
osnova jedinstveni postupak i usljed toga olahkotilo oblastno
izpitanje i odobrenje tih osnova. Naročito je potrebit jedinstven
postupak kod sastavka gospod. osnova za šume zemljištnih
zajednica, gdje se obzirom na propise §§. 27. i 28. zakona od
25. travnja 1894., o uredjenju zem. zajednica, moraju lučiti
prihodi šuma u redovite i vanredne, što bi se u cieloj zemlji
po istim načelima provesti imalo, a kroz tu uredbu i provesti
dalo.
4. Sto bi se time pružila prilika šumarskom podmladku,
stojećem u zemaljskoj službi, da se uvježba i praktično upozna
sa svim poslovima oko uredjenja šuma.


ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 161 —


Pri tom stečeno izkustvo došlo bi dotičnikom posije u
službi vrlo dobro, jer bi im vidokrug proširilo, stručno znanje
usavršilo, te podalo Čvrst temelj njihovom budučem stručnom
djelovanju. To je vrlo potrebito, naročito kod podavanja raznih
stručnih mnienja, koja su šum. tehničari u vršenju šumskoredarstvene
službe često puta zvani i dužni pol. oblastima
podavati.


Uredjenje suma jest pako takav posao, gdje se sve grane
šumarske struke i nauke stiču, pak je s toga i najbolja škola
za buduće praktično djelovanje šumara,


5. Što bi se odnosno osoblje moglo upotrebiti i za provadjanje
taksatornih radnja u šumah krajiških imovnih občina,
koje stoje pod vrhovnom upravom i nadzorom kr. zem. vlade.
Potreba toga ved se je do sada pokazala, jer je primjerice
trebalo kod gradiške im. obćine skoro 10 godina, dok se je gosp.
osnova sastavila, te je odmah podpala revisiji, koja je tek g.
1902. dovršena; kod II. banske im. obćine provadjana je revisija
gospodarstvene osnove 8 godina; Kod petrovaradinske i
gjurgjevačke im. obćine provadja se već njeke 4 godine. Nu
pri tom se gubi jedinstvenost rada, jer svaki taksator te poslove
drugačije shvaća i provadja.


Utjecaj kr. zem. vlade u te poslove ne može za sada biti
velik, jer joj manjkaju organi, koji bi se intensivno tim poslovima
u svakom pojedinom slučaju baviti mogli.


Krajiške imovne obćine sjegurno bi rado podmirile troškove,
što bi ih takav rad zem. urednika zahtjevao, samo da
se posao pospješi i što prije dovrši, jer ih ovako silan novac stoji.


6. Sto bi se u šumarskom odsjeku kr. zem. vlade mogao
voditi intenzivniji nadzor nad šumskim gospodarenjem u šumah,
stojećih pod osobitim javnim nadzorom u obće, a krajiških
imovnih obćina napose, jer bi se tim organima mogli dodielivati
na riešenje svi poslovni komadi, koji se tiču izpitanja
novosastavljenih gospod. osnova i revizionalnih operata, te izpitanja
godišnjih drvosječnih i ogojnih predloga i podavanje
stručnih mnienja.
11




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 162 —


7. Što bi se time u krilu kr. zem. vlade uzgojilo osoblje,
baveće se lih sa tehničkom stranom šumarske struke, a takovoga
osoblja kr. zem. vlada za riešenje raznih pitanja, a naročito
za uspješno vršenje nadzora nad stručnim gospodarenjem
ŠLimah, uvjek vrlo nuždno treba.
8. Sto bi se tomu osoblju moglo u dužaost staviti uredjenje
i vodjenje šumarske statistike, bez koje kr. zem. vlada
dulje biti ne bi smjela, jer joj za riešenje mnogih važnih pitanja,
naročito šumsko-političke naravi, statističkih podataka
treba.
9. Sto bi se time podjedno stvorio i zametak šumarskih
pokušališta u zemlji, koja 6Q se u budude bezdvojbeno i u nas
razviti, jer su konsekvenca ustrojenja šumarske akademije.
Dosta je napomenuti, da nam još do danas manjkaju valjane
prihodne skrižaljke za pojedine vrsti drveća, koje bi nam
kazale, koliko je kadro jedno jutro šume na pojedinih stojbina
drva donieti (u Ugarskoj izdaje ministarstarstvo takove skrižaljke);
za tim, da ne imamo skrižaljka o drvnoj zalihi stabala
u prebornih šumah gornje Krajine; da ne imamo prokušanih
pravila glede ogoja, a naročito proredjivanja čistih i mješovitih
hrastovitih šuma u Posavini i Podravini, kao ni glede
ogoja naših planinskih čamovih šuma i t. d.


Sve su to iztraživanja, koja zahtjevaju vremena i posebnu
Btručnu spremu i koja treba sustavno provadjati, a provesti de
se morati, ako hoćemo, da nam se šumarska struka podigne
i šumarska nauka prilagodi osebinama, što ih prirodni iklimatički
odnošaji našoj domovini dadoše.


Uspjeha pako biti će sjegurno tada, ako se takove radnje,
kao i u drugih zemljah, provadjale budu pod autoritetom kr,
zem. vlade.


10. Sto sastavak valjanih gospod. osnova zahtjeva specialno
stručno znanje i neprestano zanimanje sa takvim poslovima.
Poznata je stvar, da njetko može biti vido dobar šumarski
upravitelj, ali slab taksator. To donosi sa sobom velika
obsežnost šumarske nauke, koja je imala za posljedicu
gpecialisiranje pojedinih grana.


ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 163 —


11. Sto se time zemlji ne bi u stvari nikakav znatni
trošak nametnuo, pošto bi na teret zem. budgeta eventualno
pala samo beriva za jednog ili najviše dvojicu viših urednika,
dočim bi se ostalo osoblje uzeti moglo iz statusa šum. tehničara pol.
uprave, imenito šum. vježbenika kr. žup. i kot. oblastih, koji
se sbog pomanjkanja novčanih sredstva dosada za vanjske
radnje intensivnije upotriebiti mogli nisu, te su ponajviše obavljali
pisarničke poslove u uredu dotične oblasti.
Naročito bi se za te poslove upotriebiti mogli kr. kot šumari
kot. oblastih, za vrieme, dok bi se radnje unutar njihova
kotara obavljale.


12. Sto se time ne bi došlo u sukob sa zakonom od
26. ožujka 1804., a niti sa postojedom upravnom praksom,
pošto bi šum. osoblje kr. zem. vlade za vrieme sastavka gosp,
osnova moglo stajati naprema oblastima u istom odnošaju, koji je
zakonom od 22. listopada 1895., o uredjenju bujica, normiran
za bujične tehničare kr. zem. vlade kod provadjanja bujičnih
radnja.
Držimo, da smo napred navedenim činjenicami potrebu
takove uredbe dovoljno osvietlili, pak ne dvojimo o tom, da de
se ako ne sada odmah, a ono tekom vremena takova uredba
i u nas osnovati, jer de ju potreba sobom donieti.


Šumarstvo u Srbiji.


Još 1901. god., kad sam u br. 12. ovoga cienjenoga lista,
opisao pod gornjim naslovom u kratko šumarske prilike u Srbiji,
obedao sam, da du se i u budude, u koliko mi vrieme
bude dozvoljavalo, osvrtati na pojedine stvari u dalnjem razvoju
šumarstva susjedne nam kraljevine, i iste iznašati pred
cienjene čitaoce.


Moje obedanje sam i održao, jer sam još tada spomenuo,


— u koliko mi to bude vrieme dozvoljavalo — a ovo me je
prošle godine toliko poslom obteretilo, da mi ne dade javiti se