DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1903 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 158 —


pašnjaci gradskih, trgovištnih, upravnih, mjestnih. plemićkihpoveljenih obćina (§§. 1. i 3 ), zatim šume zaštitne i zabrane,
kao i šume zaklada, redova manastira, beneficija i nadarbina,
korporacija, dioničkih đružtava, povjerbina i konačno šumskim
služnostima obteredene šume (§. 14.), imaju potrajno uživati
na temelju sastavljene gospodarstvene osnove
odnosno programa.


Tim zakonom popunjem je obdi šumski zakon od 3. prosinca
1852., stupivšt u Hrvatskoj i Slavoniji u kriepost 1. sieČnja
1858., jer su njime mnoge šume (navedene napred u §. 14.); koje
je obdi šumski zakon smatrao privatnimi i za koje s toga nije
zahtjevao ni potrajnost užitaka ni sastavak gospodarstvene
osnove, stavljene pod osobiti javni nadzor, pak se sada za
iste traži i jedno i drugo.


Propisima zakona od 26. ožujka 1894. nametnuta je s toga
posjednikom tih šuma nova stega u uživanju šumskih prihoda,
a povrh toga još i novi trošak, što ga zahtjeva sastavak gospodarstvene
osnove, provedba i vodjenje ocevidnosti o istoj,
kao i povremena revizija gosp. osnove.


Posto su te odredbe u zakonu učinjene s javnih obzira
bilo bi i opravdano, da državna vlast dodje posjednikom takovih
šuma u susret u toliko, da im pruži priliku i jamstvo,
kako bi što prije i jeftinije došli do valjanih gospod, osnova
za svoje šume, kojimi se o propise zakona ogriešili ne bi^ a
koje bi uz to ipak i njihovoj potrebi odgovale.


Osim toga su gotovo sve u §. 1. zakona navedene obdine
(zem. zajed.) predale temeljem §. 10. zakona od 26. ožujka 1894. privolom
kr. zem, vlade upravu svojih sama i drvljem obraslih pašnjaka
uruke zemaljskih šumarskih tehničara kr. kot. oblastih.


Ukupna površina istih iznaša circa 352.170 jut.
Tim svojim postupkom omogudile su obdine kr. zem,
vladi, da je za vršenje obdeg šumsko-redarstvenog nadzora nad
svimi sumarni u zemlji mogla kod političkih oblastih postaviti
skoro dva puta vedi broj šumarskih tehničara, nego bi joj
inače obzirom na razpoloživa sredstva mogude bilo.