DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 101 — šumarstvo, te se od ovoga vremena za nastojanja Boothova živo interesovao i podupirao ih sve do svoje smrti. Uz to je već god. 1880. zaključio savez njemačkili šumarskih pokusnih postaja, prigodom svojega kongresa, da valja uzgoju eksota posvetiti više pažnje, a stvoren ujedno je i zaključak, da se ima statistički iztražiti, koje se strane vrsti šumskoga drveča bilo gdje u Njemačkoj nalaze. Pokojni Dr. Danckelmann , predstojnik glavne pokusne postaje odmah je izdao »upitne arke« i razposlao ih po svoj Njemačkoj. Doskora stigoše mnogobrojni odgovori. Iz ovih odgovora vidilo se je kolika se množina eksota nalazi "raztrešena po eieloj Njemačkoj, i kako su ^e ovim putem sabrali mnogobrojni, a vrlo vriedni podatci, odnoseći se na iste. Na temelju ovih podataka izdao je tadanji nadšumar W e i s e djelce pod naslovom: „Das Vorkommen gewisser fremdlandischer Holzarten in Deutschland (izašlo kod J. Springera u Berlinu 1882). Od godine 1880. stupilo je pitanje o kultivaciji eksota u novi povoljniji stadij. Pod moćnu svoju zaštitu uzeo je nastojanje oko udomaćenja eksota sam knez Bismark i pruski ministar za poljodjelstvo Lucius, koji je još prije nego je postao ministrom, proputovao Amerikom i Japanom, a naročito točnije proučio prilike šuma u sjevero-američkim Združeiiim Državama i u Japanu Pruska je vlada odlučila, da će praviti u velike pokuse s nekim eksotama, koje bi bilo vriedno u njemačkim šumama u veliko gojiti, pa je to doskora i učinjeno. Ti se pokusi od tog vremena sustavno vode, te će mnogo dopriujeti k tomu, da se ovo pitanje skroz razbistri. Doskora sabrao je i objelodanio već spomenuti John Booth sva svoja opažanja stečena oko uzgoja eksota u svom djelu: Die Naturalisation auslandischer Waldbaume in Deutschland« (izašlo u Berlinu nakladom J. Springera 1882.). U ovom svojem djelu potanko je pisac opisao historički razvitak nastojanja oko uzgoja eksota u Europi u obće, a napose u Njemačkoj. Naročito predočio je nastojanje Wangenheima, koji je svojim pronicavim duhom već u 18. stoljeću pravo shvatio važnost uz |