DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 99 — njemačkim šumama, nisu se nikakovi pokusi u tom smjeru učinili. Medju one, koji su se još u 18. vieku živo zanimali za uzgoj eksota u Njemačkoj, najodliČnije mjesto zauzima Friedrich Adam Julius v. Wangenhei m svojim »Bejtrag zur teuschea liolzgerecliten ForstAvissenshaft, die Anpflanzung nordamerikanischer Holzarten mit Anwendung auf teusche Forsten betreffend;< izašlo u Gottingenu 1787. koji je za svoga osamgodisnjeg boravka u Americi obilnih izkustva stekao, pak uz njega pruski šumarski savjetnik v. Burgsdorf i botaničar F. duEoi. Što su ovi pisali i radili, to se je kašnje gotovo sasvim zaboravilo. Tomu doprinješe svoje i neki kasniji nespretno i zlo provedeni pokusi oko uzgoja nekih eksota. U prvoj polovici prošloga stoljeća svemoćni Pfei l u svojim je »Kritische Blatter« osudio uzgoj eksota, pa tako je i sudbina istih bila gotovo zapečaćena. Pfei l uživao je u tadanjim šumarskim krugovima u Njemačkoj toliki ugled, da se je njegovom autoritetu sve klanjalo i nitko se protusloviti usudio nije. Neki malobrojni prijatelji uzgoja eksota u njemačkim šumama ostadoše skroz isolovani, pa se tako ne nastaviše ni oni pokusi, koji su se još u 18. vieku u maloj mjeri ureda radi preduzeli. Iznimno počelo se u njemačkim šumama od eksota gojiti samo nešto bagrema (Robinia pseudoacacia) i borovca (Pinus strobus). Više nego u Njemačkoj učinjeno je tečajem prošloga stoljeća oko uzgoja bagrema u nekim susjednim državama i zemljama, naročito u Ugarskoj. U Ugarskoj postala je ova — već od god. 1601. u Europu donesena i ponajprije po Robin u u Parizu uzgojena eksota — za pošumljenje prostranih ugarskih pjeskulja upravo epohalna vrst drva, podpunoma domaćom. U predjelima ugarske nizine, koji su već kroz mnoga stoljeća lišeni šuma i šumskoga drveća, stvorene su pomoćju ove cienjene eksote nove šume. Ugarska je nizina dobila svestranim uzgojem ove eksote upravo novo lice, te se po pisanju Bunda broji u Ugarskoj do 130 tisuća rali bagremovih sastojina. Te su bagremove šume prava blagodat za tamošnje žiteljstvo. Kultivacija ugarskih pjeskulja živoga pieska bagremom i sada se u veliko podu |