DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 128 — skopčana, jer se samim izvedenjem puta dobiva odmah i najbolji materijal za pošljunčenje takovog puta, to se bi nastojati moralo, da se izgradnji valjane šumske cestovne mreže od strane samih naših šumskih uprava što veća pažnja posveti a za pojedine šumske komplekse specialue i sustavne osnove za izgradnju šumskih prometila izrade. Ove bi se osnove imale dovesti u sklad sa postojedim šumsko-gospodarstvenim osnovama, te bi i takove shodno nadopunile. Sve ovo moglo bi se tim laglje provesti, što je navlas naše mladje šumarsko osoblje za te radnje nuždnu teoriju ved za naukovanja u znatnoj mjeri steklo. Izgradnjom shodnih šumskih prometila digla se je šumska renta, kako je uvodno spomenuto, u šumama mnogih naših konkurenata, navlastito u susjednoj nam Bosnoj, pa je to i jedno od najboljih sredstva, da se ova i kod- nas digne. Vriedi to obdenito, po gotovo pako za one šume, koje trpe od nestašice obdih modernih prometila, kao što su šume naše gornje Krajine. I. P. Pute vi i ciljevi trgovine drvom. Ovaj je naslov odabrao svojemu predavanju, držanom u klubu gospodara i šumara u Beču, šumar-ravnatelj L. Hufnagl. U svojem predavanju predavač odmah u početku veli, da je glavna zadada austro-ugarske trgovine drvom nastojati oko toga, da ona s jedne strane očuva ona tržišta na kojima je do sele dominirala a tudja joj utakmica ta tržišta oteti hode, s druge strane nastojati, da si steče nova tržišta. Ovakovih novih tržišta valja potražiti diljem ^obala sredozemnoga mora, pak u Francuzkoj, Englezkoj, Belgiji, Holandiji, iztočnoj i južnoj Africi, nadalje u Mezopotaniji, prednoj Indiji, konačno u samoj Australiji, možda i Kini. Predavač je toga mnienja, da najveda pogibelj prieti šumskoj trgovini na jugu monarkije i to uslied prevelike proizvodnje u Karpatima i u Bosnoj. Tako je koruškoj, kranj |
ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 129 — skoj i štajerskoj trgovini s drvom već osamdesetih godina težak udarac zadan galičkom konkurencijom; već tada izgubila je ova trgovina svoje staro tržište: sjevernu Afriku i Levantu a zadržati mogla samo Grčku^ i Italiju. Sada pako počela je oštra utakmica bosanska. Ova je tim poglbeljnija, jer se zadovoljava i za IS^/o nižim cienami, a svojom piljenom robom upravo popljavljuje Italiju, Švicarsku i južnu Njemačku. Predavač iztiče, da velike trgovačke tvrdke, koje rade u Bosnoj, dobivaju bez ikakove konkurencije šume a uz neznatnu šumsku taksu; nekoji su ugovori, veli, čak na 40 godina sastavljeni. Prema tomu sva će nova ili poboljšana prometila hasniti samo takovim kupcima šuma. Uz to tuži se predavač na to, da dočim Ugarska i Bosna svoju trgovinu s drvom podupiru, u Austriji se, veli, baš obratno radi. Tako, veli, stoji vagon od Siska do Cormonsa, to je 369 kilometara, 102-t) K., dočim vagoni iz Ljubljane do Cormonsa, dakle za 179 kilometara, 93´1 K.; ugarsko i bosansko drvo plaća po tome za kilometar samo 0*28 K., a kranjsko 0"52 K. Da unapriedi izvoz drva iz Marmaroša i Erdelja u Njemačku preko Oderberga i Beča, Ugarska je u transitu tako pojeftinila željezničku prevoznu tarifu, da se u nekim slučajevima upravo izplati iz Galicije uvesti drvo najprije u Ugarsku, ovdje prekartirati i opet odavle natrag voziti. Beč, veli, troši danas gotovo samo ugarsku robu. Ravnateljstvo austrijskih državnih željeznica nasuprot drži se sveudilj svojih visokih tarifa, kao i principa, dozvoliti neposredne i niže tarife samo za već unapred označena iztovarišta drva u inozemstvu. U južnim austrijskim predjelima ved se 15 godina ciene drva nisu pridigle, već pače još i umanjile. Glavni povod tomu leži u prekomjernoj produkciji u Bosnoj i u Karpatima. Ipak će se na svjetskom tržištu sasvim sjegurno doskora umanjiti američka i baltička konkurencija, odnosno popraviti ciene za široku rezanu robu. Obzirom na to ne može se opravdati, da se šumsko bogatstvo Bosne i Karpata, koje nije neizcrpivo, u ovo nepovoljno vrieme prekomjerno troši i time nanosi neprocienjiva šteta al 9 |
ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 130 — pinskim šumama. Ciena od 2´3 — 3 krune za prima-smrekovinu (trupce) u austrijskim državnim šumama i n iztočnim Karpatima, pak ciene od 2—3 krune u šumama vjerozakonske zaklade u Bukovini svakako govore za to, da se proizvodnja umanji. U Bosnoj su ciene sjegurno još i niže, a prema tomu bit će još veća razlika izmedju troškovne i tržne ciene, što je ujedno i oružje bosanskih eksportera, da mogu izpod običnih ciena svoju robu davati. Sama eksploatacija unosi u trgovinu neki elemenat nestalnosti, smeta pravomu kalkilu, monopolizuje na posliedku svu trgovinu, a dovodi konačno do haračenja šuma i razsipanja drva. Kod dugotrajnih ugovora odnosećih se na šumsku eksploataciju ne će daljna izgradnja prometila koristiti obćenitosti, već pojedinim malobrojnim poduzetnicima. Dok je kriza u trgovini drvom god. 1901. u Sudetima, Finskoj i Švedskoj dovela do toga, da se umanji sječa u šumama, u svrhu da se pale ciene opet pridignu, bacila je sama Ugarska te godine iz Karpata do 2000 vagona dasaka više na tržište, a jedna jedina tvrdka, dioničko družtvo prije Gotz i drug, proizvela je 411.406 m^ rezane robe, dakle za trećinu više nego što iznosi ukupni eksport Rumunjske. Šumskoj politici monarkije bila bi s toga zadaća: 1. Reducirati sječu u Karpatima i u Bosnoj; podići šumsku taksu u tim krajevima time, da se drvo na javne dražbe iznese, a izgradba prometila uzme u vlastitu režiju šumovlastnika; sklapaju samo kratki đobavni ugovori. 2. Pojeftinjene željezničkih odpremnih troškova, izgradnja lokalnih željeznica, uvedenje direktnih tarifa za inozemstvo a bez ograničenja na pojedine postaje u inozemstvu. 3. Osjeguranje pogodnosti kod pomorskog transporta, uredjenje novih i stalnih plovitbenih pruga nai´očito za Englezku, Belgiju, Nizozemsku, Spaniju, sjev. Afriku, u perzijski zaljev, iztočnu Indiju i južnu Afriku. 4. Pogodovanje eksporta drva osnivanjem skladišta za drvo n inozemstvu; nastojanje da se konsularni uredi za trgovinu s drvom bolje pobrinu. |
ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 131 — 5. Da se vodi politika u smislu zaključaka »Centrale«, »Austrijskog državnog šumarskog družtva« i »Šumarskoga kongresa«. {Prevod iz lista Handelshlatt fi´ir Walderzeugnisse). Osobne viesti. Imenovanja i premještenja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: blagajničkoga pristava kod gospod. ureda in?ov. obćine petrovaradinske Maksimilijana Matičević a kot. šumarom iste imovne obćine, kr. šumar, vježbenika kod kr. kot, oblasti u Čabru Ruđolfa Sablić a kr. kot. šumarom II. razreda, a svršenoga šumarskoga akademičara Milana Trivanović a kr. šumarskim vježbenikom kod kr. žup. oblasti u Zagrebu; nadalje premjestiti iz službenih obzira kr. kot. šumare: Stjepana R a y m a n a od kr. kot. oblasti u Ivancu k onoj u Pisarovinu, Šimu B el a m a r i ć a od kr. kot. oblasti u Ludbregu k onoj u Ivancu, Nikolu Pleš u dodieljenog na službovanje kr. žup. oblasti u Zagrebu kr. kot. oblasti u Ludbreg, a na vlastitu molbu Vinka Pačnik a od kr. kot. oblasti u Pisarovini, onoj u Sv. Ivan-Zelinu. Umrli. Nakon duljeg bolovanja preminuo je dne 23. veljače u Zagrebu višegodišnji član našega družtva, kr. šumarnik Nikola Mihalčić , u službovanju kod kr. šumarskoga ravnateljstva zagrebačkog, te je dne 25. pr. mj. uz saučešća drugova i prijatelja na zagrebačkom groblju Mirogoju sahranjen. Pokojnik službovao je dulje vremena u Otočcu i poslie u Zagrebu, a umro je u dobi od 46 godina. „Lahka mu zemljica". U Trnjanima umro je Gavro Pantelić , višegodišnji član našega družtva, umir. šumar imov. obćine gradiške. „Pokoj mu vječni." Družtvene viesti. Novi član utemeljitelj našega družtva. Preuzvišeni gospodin c. i kr. tajni savjetnik, Dr. Juraj Posilović, nadbiskup zagrebački i kao takav jedan od šumskih veleposjednika u Hrvatskoj, pristupio je prošlog mjeseca kao član utemeljitelj u hrv.-slav. šumarsko družtvo, uplativ odmah u smislu družtv. pravila svotu od 200 K. |