DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 128 — skopčana, jer se samim izvedenjem puta dobiva odmah i najbolji materijal za pošljunčenje takovog puta, to se bi nastojati moralo, da se izgradnji valjane šumske cestovne mreže od strane samih naših šumskih uprava što veća pažnja posveti a za pojedine šumske komplekse specialue i sustavne osnove za izgradnju šumskih prometila izrade. Ove bi se osnove imale dovesti u sklad sa postojedim šumsko-gospodarstvenim osnovama, te bi i takove shodno nadopunile. Sve ovo moglo bi se tim laglje provesti, što je navlas naše mladje šumarsko osoblje za te radnje nuždnu teoriju ved za naukovanja u znatnoj mjeri steklo. Izgradnjom shodnih šumskih prometila digla se je šumska renta, kako je uvodno spomenuto, u šumama mnogih naših konkurenata, navlastito u susjednoj nam Bosnoj, pa je to i jedno od najboljih sredstva, da se ova i kod- nas digne. Vriedi to obdenito, po gotovo pako za one šume, koje trpe od nestašice obdih modernih prometila, kao što su šume naše gornje Krajine. I. P. Pute vi i ciljevi trgovine drvom. Ovaj je naslov odabrao svojemu predavanju, držanom u klubu gospodara i šumara u Beču, šumar-ravnatelj L. Hufnagl. U svojem predavanju predavač odmah u početku veli, da je glavna zadada austro-ugarske trgovine drvom nastojati oko toga, da ona s jedne strane očuva ona tržišta na kojima je do sele dominirala a tudja joj utakmica ta tržišta oteti hode, s druge strane nastojati, da si steče nova tržišta. Ovakovih novih tržišta valja potražiti diljem ^obala sredozemnoga mora, pak u Francuzkoj, Englezkoj, Belgiji, Holandiji, iztočnoj i južnoj Africi, nadalje u Mezopotaniji, prednoj Indiji, konačno u samoj Australiji, možda i Kini. Predavač je toga mnienja, da najveda pogibelj prieti šumskoj trgovini na jugu monarkije i to uslied prevelike proizvodnje u Karpatima i u Bosnoj. Tako je koruškoj, kranj |