DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 124 — Ovim smo naveli sve ono, što se kod proizvadjanja bukovih ogrievnih drva u većoj množini, te kod dalnje manipulacije 8 istima u obzir uzeti mora, ako želimo postidi to, da po mogudnosti bukova ogrievna drva čim bolje kvalitete proizvadjamo. Uzev u obzir sve do sele spomenuto, odmah će u oći udariti to, da uz to sve naše nastojanje na izradbu dobrih ogrievnih drva vrlo upliva samo vrieme, tako, da se dogoditi može, da uz nepovoljno vrieme unatoč našeg truda ne demo ogrievna drva povoljne kakvode dobiti. Radi toga nemojmo ipak zdvajati, nasuprot učinimo od naše strane sve ono, sto činiti možemo, a plod našega truda kod malo povoljnog vremena izostati ne će. Šumska prometila i šumska renta. Nepobitno stoji, da je dohodak iz šuma, ili šumska renta, u velikoj mjeri ovisna o šumskim prometihma. Da se povisi šumska renta dužnost je šumske uprave, da se ona u prvomu redu za takova lih šumsk a prometila poskrbi i time omogući laglju dopremu drva do obdih prometila, po kojima de se tada drvo dalje po tuzemstvu razvažati, odnosno u inozemstvo izvažati. Važnost valjanih a jeftinih šumskih prometila odavno su ved šumske uprave upoznale, pa znamo, da su one raznovrstna takova prometila, a za odpremu drva iz šume, tečajem vjekova rabila. U prvo vrieme najvedu su ulogu igrala naravna prometila : rieke i potoci, po kojima se je drvo iz šume splavljalo, na splavimg i ladjama vozilo. Vanredno se je ta vrsta šumskoga transporta razvila u planinskima šumovitim predjelima kroz koje protiču mnogi potoci, tako naročito u Alpama, gdje nalazimo razne skupocjene gradjevine i udesbe, da se transport po vodi omogući i osjegura. Na drugim su mjestima — gdje ne ima vode — opet sagradjene spuzalice, pak razni |
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 125 — šumski putevi i šumske željeznice. Navlas u zadnje vrieme grade u ravnicami često male šumske željeznice, pa ih i u našim šumama nalazimo. U prijašnje vrieme, kada je drvo imalo samo malenu vriedaost, cvao je transport drva po vodi, a i spuzalice su se po planinskim predjelima za šumski transport mnogo rabile: nu kako se ovimi načini mnogo drva izkvari i izgubi, to ove vrsti šumskoga transporta više zadovoljiti ne mogu, od kako je drvo do mnogo vede vriednosti i eiene došlo. Vidimo s toga, da se ove vrsti šumskoga transporta sve više napuštaju i u onim predjelima, gdje su od najdavnijih vremena u uporabi bile. Labko če to pojmiti svaki onaj, koji je imao priliku viditi velike količine drva, koje je do neke točke splavljeno ili spuzalicama stiglo; najljepši trupci oštedeni su tako, da se ni za ništa drugo već samo za ogrievno drvo rabiti mogu, ili čak pougjeniti moraju. Izgradnji šumskih puteva i šumskih željeznica počelo se je dakle sa strane šumskih uprava i pojedinih velikih šumsko-trgovaČkih tvrdka posvećivati sve više pomnje, jer se ovim načinom može drvo neoštećeno do obćih prometila dopremiti. S tog razloga vidimo, da seje izgradnji šumskih puteva i željeznica ne samo u praksi pristupati počelo, već se je i teorija te izgradnje i u raznim šumarskim nastavnim zavodima zadnje vrieme vanredno njegovati stala. Kao posebne predmete u šumarskim naučnim osnovama, navlas visokih šumarskih škola, nalazimo: »gradnja šumskih cesta, puteva i željeznica« a sve za to, jer se drži, da je jedna od glavnih dužnosti same šumarske uprave prostranih šuma, za takova se prometila skrbiti i time utirati puteve šumskomu trgovcu u dosele još gotovo nepristupne šume. Promotrimo li odnosaje, koji gledom na šumska prometila vladaju u šumama centralne Europe u obće, to moramo reći, da se je primjerice svagdje u Njemačkoj |već davno nastojalo za sve velike šume izgraditi nuždnu mrežu valjanih šumskih cesta i puteva, koje su spojene na shodnim točkama s vanredno razvitom mrežom obćih prometila, naročito s željez |
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 126 — nicami. Razmjerno vrlo visoke šumske takse o kojima čitamo u raznim njemačkim stručnim časopisima, da su kod šumskih dražba postignute, ne imaju temelja samo u silnoj njemačkoj industriji, već se imaju d)briindielom pripisati i valjanim šumskim prometilima. Isto vriedi i za sjeverne zemlje naše monarkije. Za alpinske pako zemlje znamo, da se je počelo u novije vrieme na mnogim mjestima izgradnjom šumskih cesta i puteva, dočim se transport po vodama, navlas običnim splavljanjem, napušta sve više s razloga, već prije spomenutih. Te se ceste i putevi grade ne samo u južnom i sjevernom lancu Alpa, u kojima prevladjuju dolomiti i drugo vapneno kamenje, koje je za izgradnju takovih puteva puno povoljnije, već i u centralnim Alpama u kojima prevladjuje tvrdo eruptivno kamenje, u kojemu se ceste i putevi samo s mnogo većim troškom izgradjivati mogu. Kao posebni neki specialitet imaju se smatrati putevi, koji i kao spuzalice ili sklizi (Rieswege) rabiti mogu. U većini slučajeva sve te šumske ceste i puteve izgradjuju same šumske uprave po svojem šumarskom osoblju; tako je naročito dobro poznato, koliko je u zadnje vrieme takovih cesta i puteva uprava državnih šuma po državnim i zakladnim šumama u Austriji izgradila, a posljedica toga bi, da je u tim šumama šumska renta znatno porasla. Znano nam je i to, da se prilikom uredjenja šuma u novije vrieme ne ide samo za tim, da se uredi šumsko gospodarstvo obzirom na prihod, t. j . izračuna etat i odredi gdje će se takov posjeći, već i pazi, hoće li se izračunani etat doista izcrpljivati moći. Ne samo, da se iinuta.rnje *podieljenje šuma s osobitim obzirom na šumske puteve provadja, već se često kao sustavni dielovi šumsko-uredjajnoga elaborata smatraju i osnove sastavljene za izgradnju puteva i drugih prometila. Obazremo li se na prilike šum. prometila u našim šumama, moramo reći da nije izgradnji šum. prometila posvećeno toliko pažnje, koliko bi ista zasluživala. Ima krajeva u kojima se sve očekuje od izgradnje o b ć i h prometila; dapače od kako se je počelo u većoj mjeri izgradnjom obdi h prometila, poimence |
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 127 — željeznica, nastao je rek bi pravi zastoj u izgradnji i usavršenju šumski h prometila. Navlastito u nekim našim krajevima gor. Krajine ima velikih šumskih kompleksa, u kojima ne ima nikakovoga boljega šumskoga puta ni ceste; jedva ima skrozprimitivnih »vlaka« po kojima se uz težak napor voznoga blaga i ljudi na daleko izvlači drvo. Posliedica pomanjkanja valjane šumske cestovne mreže čini, da se i trgovci sve teže odlučuju na kupovanje sječina. Ima s toga sječina, koje se po više godina prodavaju, a nikako se prodati ne mogu. Nasuprot tomu nalazimo u nekim našim bi´dskim krajevima i vrlo liepo osnovanu i izvedenu mrežu šumskih cesta i puteva, koja omogućuje, da se sječa s uspjehom voditi može i u takovim dielovima šuma, koji su od o b ć i h prometila — državnih cesta i željeznica — dosta udaljeni i prije izgradnje tih šumskih prometila gotovo nepristupni bili. Tako ima u našem »Gorskom kotaru« liepih šumskih cesta i puteva, primjerice u prostranim šumama vlastelinstva kneza Thurn-Taxisa, pak vlastelinstva čabarskoga pl. obitelji Ghycy. Zadnje spomenuto vlastelinstvo izgradilo je po navodu g. šumarnika Fiirsta, — priobdenom i u zadnjem broju ovoga lista — zadnjih 25 godina samo do 465 kilometara šumskih cesta i puteva, a uz trošak oko 700 tisuda kruna, i tim otvorilo put svojim šumskim proizvodima na svjetska tržišta. Kako shodno izvedeni šumski putevi, često i uz razmjerno maleni trošak, mogu omogućiti unosne prodaje drva u prije zabitnim dielovima šuma i vanredno dići šumsku rentu, najbolji je dokaz onaj šumski put, koji su izletnici hrv.-slav. šumarskoga družtva imali priliku vidjeti povodom ekskurzije održane iza skupštine g. 1900. u šume zemljištne zajednice »Ravna gora", koji je put osnovan i izveden po kr. kot. šumaru g. Kolibašu. I naša uprava državnih šuma nastoji izgradnjom šumskih puteva u nekim svojim šumama učiniti iste pristupnijima, prepustiv često kupcu svojih sječina izgradnju takovih puteva. Kako naročito u našim kraškim šumama nije gradnja puteva zbog vrsti gorja i kamenja baš s osobitim potežkoćama |
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 128 — skopčana, jer se samim izvedenjem puta dobiva odmah i najbolji materijal za pošljunčenje takovog puta, to se bi nastojati moralo, da se izgradnji valjane šumske cestovne mreže od strane samih naših šumskih uprava što veća pažnja posveti a za pojedine šumske komplekse specialue i sustavne osnove za izgradnju šumskih prometila izrade. Ove bi se osnove imale dovesti u sklad sa postojedim šumsko-gospodarstvenim osnovama, te bi i takove shodno nadopunile. Sve ovo moglo bi se tim laglje provesti, što je navlas naše mladje šumarsko osoblje za te radnje nuždnu teoriju ved za naukovanja u znatnoj mjeri steklo. Izgradnjom shodnih šumskih prometila digla se je šumska renta, kako je uvodno spomenuto, u šumama mnogih naših konkurenata, navlastito u susjednoj nam Bosnoj, pa je to i jedno od najboljih sredstva, da se ova i kod- nas digne. Vriedi to obdenito, po gotovo pako za one šume, koje trpe od nestašice obdih modernih prometila, kao što su šume naše gornje Krajine. I. P. Pute vi i ciljevi trgovine drvom. Ovaj je naslov odabrao svojemu predavanju, držanom u klubu gospodara i šumara u Beču, šumar-ravnatelj L. Hufnagl. U svojem predavanju predavač odmah u početku veli, da je glavna zadada austro-ugarske trgovine drvom nastojati oko toga, da ona s jedne strane očuva ona tržišta na kojima je do sele dominirala a tudja joj utakmica ta tržišta oteti hode, s druge strane nastojati, da si steče nova tržišta. Ovakovih novih tržišta valja potražiti diljem ^obala sredozemnoga mora, pak u Francuzkoj, Englezkoj, Belgiji, Holandiji, iztočnoj i južnoj Africi, nadalje u Mezopotaniji, prednoj Indiji, konačno u samoj Australiji, možda i Kini. Predavač je toga mnienja, da najveda pogibelj prieti šumskoj trgovini na jugu monarkije i to uslied prevelike proizvodnje u Karpatima i u Bosnoj. Tako je koruškoj, kranj |