DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 116 — Ovaj zanimivi postupak sastoji se u tome, da se oa kraju spuzaljke, gdje će izmetoo mjesto nastati, prama širini doline otvore jedan ili dva zračna žlieba na taj način, da uzduž doline 2—3 metara visoke složaje stisnuto namjeste u takovoj duljini, kako daleko će se predvidno izmetno mjesto pružiti. Daljina izmedju pojedinih složaja iznaša 2—3 met. Praznine izmedju pojedinih složaja prekriju se 16—´20 cm. debelimi motkama i tako stvori rek bi most od složaja do složaja. Sad će na sve to padati cjepanice, koje spuzalicom dodju. Za uzke doline dostaje jedan pomost i po tom jedan zračni žlieb. Kod širih dolina ima po tri složaja, kojim se stvore dva žlieba i čak po četiri složaja, koja daju tri žlieba. Upliv ovih zračnih žliebova bezdvojbe je dobar. Zračna struja u dugačkom će žliebu uviek propuh prouzročiti, a kroz to će se omogućiti sušenje na dnu izmetnog mjesta nalazećih se ogrievnih drva. U onima dolinama u području ungvarskog kr. ug. nadšumarskog ureda, iz kojih se sa kraja spuzaljke ogrievna drva šumskom željeznicom dalje odpremaju, ovi se zračni žliebovi tako grade, da vagoni ovakovim zračnim žliebom kao tunelom prolaze. Pošto je na taj način zapriečeno, da na izmetnom mjestu nalazeća se ogrievna drva tračnice ne zaruše, ujedno je time slobodan prolaz pod izmetnim mjestom te k izmetnom mjestu podpuno osiguran. Prije nego što su gore opisani zračni žlieb upotrebljavali, htjeli su zračenje dolnjeg diela izmetnog mjesta na taj način postići, da su htjeli na izmetnom mjestu zabiti stupove a na ovo položiti grede, na kojim bi se tad zaustavljale cjepanice stigle spuzalicom. Ovaj bi postupak vrlo dobar bio iz tog gledišta, da bi kroz to dno izmetnog mjesta podpuno prozračeno bilo. Ali praktično nije se to dalo izvesti, jerbo bi s jedne strane namještenje debljijih kolaca sa znatnim troškom skopčano bilo, s druge strane ne bi to ni bilo moguće ni zbog kamenitog tla. Mnogo puta se neodpremaju ogrievna drva sa izmetnog mjesta kopnom, već se splavljaju. Splavljenje se obavlja u proljeću i u jeseni. |