DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 110 — jjokušamo takove pašnjake spasiti, kultivira.ti, pošumiti! Kuka i motika na nas: otimljemo narodu pašnjake (!), jedinu hranu njegovoj stoki, narod mora propasti. Pa što će biti, ako to tako dalje potraje. Veći dio golih (bez drveća) pašnjaka je uništen, prešlo se je na šikare, koje se po malo krče, pa će i njih ista sudbina stići — narod će u stočarstvu silno pasti. To dokazuju i neprestane molbe pravoužitnika imovnih obeina, da im se sad ovaj, sad onaj predjel otvori za pašu i ne mogu dočekati, da im se koja branjevina otvori. Pa kad im se rtče, da imadu sve površine zemljištnih zajednica otvorene, odgovaraju da im ne valja paša, da nema ni zalogaja trave na njima. Imadu i pravo. Ima inteligentnijih ljudi, koji imadu krive nazore i pojmove 0 odnošaju šumarstva i stočarstva, da ono najme spriečava razvitak potonjega, da se uzgojem šume ne diže paša, već uništave, kako to na prvi pogled izgleda. S toga iznašam ovdje odgovore stručnjaka Janosa Fol desa (u Magvar Erdesz-u) na neka pitanja u tom pogledu ekonoma, kr. bilježnika Karla K6naya, koji stavlja sliedeća pitanja : 1. Je li breza štetna paši? Da li ona kiseli travu, kako neki tvrde i je li ona štetna ovcama? 2. Je li stoji, da je hranivost trave na sunčanom pašnjaku dva do tri puta veća nego na pošumljenom, u sjeni drveća? 3. Ide li pošumljenje u korist paše? Koja je vrst drveća najsgodnija za pošumljenje pašnjaka! Jabuka, kruška, šljiva, orah, hrast ili akcija? Sadi li se akcija i u močvarno tlo, jer takovih mjesta iraade po pašnjacima? 4. Škodi li paša 20—25 godišnjoj branjevini? Ova pitanja (i druga) potanje i izcrpivo razpravlja J. Foldes u svojoj brošuri: »Šumski pašnjaci«, te u kratko ovako odgovara na gornja pitanja. Na 1. Za šumske pašnjake najzgodnije je ona vrst drveća, koje pravi najmanje sjene, pa upravo breza, jer joj je |