DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1903 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 109 —


marski stručnjaci, šumaraki listovi i samo šumarsko družtvo.
Ved pred deset godina počelo se to pitanje riešavati, a šumarsko
družtvo razpisalo je liepu nagradu za valjano djelo u
tom smjeru. Uspjeh natječaja je bio povoljan; napisana su
dva liepa djela od Sandora Martona i Janosa Foldesa, te su
dala vrlo liepu direktivu za riešenje tog pitanja. To pitanje
je izazvala ta okolnost, što su interesirani drugovi upozoreni
bili na silno izselivanje pučanstva u inozemstvo, da potraže
tomu uzrok, i ne bi li se tome dalo na put stati. I jedan
uzrok izselivanju pučanstva nadjoše u padanju stočarstva; u
pomanjkanju paše. Mnogi su naime ne imajuć vlastitog posjeda
živili od stočarstva, od uzgoja blaga. Nu pasa je s vremenom
silno oslabila, a zakonskim člankom XTX. od godine
1898. i znatno stegnuta, kad su sve šume došle pod nadzor
i upravu države, koja je time htjela prepriečiti bezumno gospodarenje
sa šumama i njihovo propadanje.


Mnienje ekonomskih krugova bilo je, da se podizanjem
šuma uništava paša, nu šumarsko družtvo se je postavilo na
branik svojih zasada i ugleda šumarske znanosti, te odlučno
odbilo tu krivu predmievu: da uzgoj šuma prieči uzgoj i podizanje
pašnjaka, te da je u tom pogledu zapriekom ekonomije.
Šumari su dokazali, da nije razlog padanju stočarstva to
što se sve više nastoji pošumljivati (ta u prvom redu se radi
0 pošumljenju goljeti, odplava i absolutno neproduktivnih čistina),
već je glavni razlog taj, što dosadnji pašnjaci sve to
više propadaju, što sve malo po malo postaju pusti, da im
paša ne valja i da izseljivanje pučanstva ne bi ni onda prestalo,
kad bi se bez zaprieke otvorile sve šume paši.


Gledajud naše pašnjake naročito one selske, zemljištnih
zajednica^ upravo čovjeka srce zazebe, kad vidi komplekse od
desetak rali puste, mjestimice korovom obrasle, a po njima
plandujnćih nekoliko gladnih krava, ili po koju kozu, kojaono malo jedinog zelenila na glogu brsti. Sve mrtvo, pusto,
s proljeća tek po koji mrazovac ili sitni krasuljak. Mogao bi
čitavi pašnjak vjerno naslikati jednim potezom kista. A da