DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 55 —


su mužki cvjetovi poslastica. Da bor grane odbacuje, uzrokom
su tomu razni zareznici, koji buše, toče, podgrizuju grančice,
ali i sjena što ju bacaju grane u nutarnje dielove krošnje.


Grane u hrasta nisu ravne, ved koljenasto razgranjeae, a
upravo je tomu uzrokom odbacivanje grana te sjena ili hlad.
U borbi 0 svjetlo razviju se mjesto prvobitnih grana, druge
grane, koje zove Wiesne r »phjsiologische Zweigordnung«.
Na stogodišnjem hrastu razvilo bi se 99 generacija grana, kad
bi sve jednoljetke obstale, nu u istinu nabrojio je Wiesner
samo 5—6 generacija. Na 50 godišnjoj platini moralo bi biti
49 generacija, ali ih ima samo sedam.


Uzrokom je tomu, što jedan dio grana pogine, a drugi
barma u svojim gornjim dielovima obumre ili zakržlja


Desetgodišnja grana breze, kojoj bi na svakoj mladici godimice
porasle dvie pokrajne mladice, moralo bi imati 19.638
listanih mladica, no ipak nije ni tomu tako! Na jednoj desetgodišnjoj
grani breze, koja bijaše suncu izvrgnuta nabrojio je
Wie8ner samo 238, a na isto toliko staroj grani, koja se razvila
na osojnom mjestu 182 grane, a u obim slučajevima nije
našao 9, ved samo 5 »Zweigordnunga«.


U grma ne razvije se glavna os onako, kao u stabla, jer
mu životna snaga naskoro jenja. Ona sastoji od jedne jednoljetke
u koje ne ima krajnog pupa ili od više generacija mladica^
koje bivaju sve to slabije.


U grrna dogadja se nešto obratno, nego li u stabla, tu se
razviju najjače mladice s gora, nu u grma s dola. Zadnji
uzroci, da li se bilina razvije u stablo ili u grm, leže u njezinoj
organizaciji, ali ima i drugih uzroka. Stablo se razvije u
grm, ako glavna 03 poviše puta strada, nu tada mora biti
pupova, koji su kadri, da se razviju. Tako na daleku sjeveru,
gdje mladice vire iz sniega i od vjetrova se osuše. Smreke i
breze su patuljaste, ove kadkad i ledinaste (rasenartig).


No ne treba nam ići do daleka sjevera, već se uzpeti na
koji visoki brieg domovine, recimo na Risnjak u Gorskom kotaru
ili na Visočicu na Velebitu, pa ćemo naći kako bukva