DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 53 — devetomu i zadnjemu listu manjkali. Druge mladice imale su raznobrojno lišće i razno razmještene trnove, nu unatoč tomu »nisu« se ovi pomaknuli iz pazušica. Bodalj u ruže i kupina posve je druge arhitektonske naravi. On nije u nikakovu dodiru sa lišćem i pupovima, a prispodobiti ga možemo samo sa dlakama drugih bilina, kojima nalikuje i postankom i svojim anatomijskim sustavom. Iztaknuti nam valja, da se trnovi razvijaju veoma nepravilno, pa n. pr. onakovim trnulama koje rastu na osojnim mjestima manjkaju posve, a opazio sam to i za bodalj kod kupina ili ostružaca, koje rastu u debelu hladu. Trnovi su branila od životinja te čuvaju bilinu koliko je to moguće, kao što čuva trnovito lišće božje drievce ili božikovinu, a ujedno čuvaju trnovi i gniezda onih ptica, koje ga saviše bilo na trnovitu drvetu, bilo na trnovitu grmu. Ptice se poslije tako odužuju, da ih čiste od gusjenica i druge gamadi. Glavna zadaća dugorasta leži u tome, da šire krošnju u vertikalnom i horizontalnom pravcu, koja podaje deblu i tlu hlad, čuvajući tako korienju potrebitu vlagu. Koliko vriedi sjena za deblo, svjedoči nam n. pr. smreka, koju su obgrizle gusjenice, jer je takovo stablo poginulo, kad se je kambij drveta odviše ugrijao. Debljina svrži, grana i debla suglasna je u našem podneblju sa teretom, kojega mora bilina podnositi. Osobitu ulogu imadu tahahne i visave grane u breze. Idemo li gustom smrekovom šumom, naći ćemo tamo i breza, koje su poi´asle pojedince. Ako su oko takove breze porasle smreke, pasti će nam u oči, da su u razvitku zaostale. Breza, u koje je deblo često nakoso, a uz pripomoć dugih nihajućih se grana, ozledila je svoje susjede i potisnula natrag, da se tako domogne svietlijeg staništa, koje joj je toliko nuždno. Hrastovi i borovi osvajaju si potrebito tlo svojim dugim, horizontalnim svržima i granama. Upravo je nuždno, da su svrži u bora debele i jake radi sniega, koji se nakupi na onim granama, što se šire poput kišobrana. Više izprepletenih jednoljetka zovemo »sistemom mladica«, a razne takove sisteme zovemo stablom ili grmom. |