DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 95 — ova plemenita divljač sve više goji. I kod nas u Hrvatskoj učinjeno je naročito zadnjih dvadeset godina mnogo, da se ta liepa divljač što bolje u našim lovištima udomaći. U Englezkoj učinjeno je u zadnje vrieme u tom pogledu vrlo mnogo, a sad javlja „Deutsche Forstzeitung" da se i u carskim ruskim lovištima vrlo mnogo čini, da se gnjetlovi udome. Tako je, polag viesti saobćene u spomenutom listu, prodano jednoj njemačkoj tvrdci za milijun maraka šume blizu Sie\veca u svrhu, da se tamošnje fazanerije prošire. Vanredni uspjeli u lovu na međjeđe. Prošloga mjeseca ubio je g. Treščec, kot. upravitelj u Foči u družtvu s još jednim lovcem u tamošnjim šumama za kratko vrieme od pol sata četiri medjeda. Ovo je svakako vanredan uspjeh, ali ujedno i dokaz, da u šumovitim planinama su-jedne nam Bosne ima još u obilju ove inače riedke velike grabežljive zvjeradi. Sitne i srednje šume. U industrija!nim zemljama srednje Evrope sitnih i srednjih šuma sve više nestaje, jer se takove šume većinom sve polagano pretvaraju u visoke šume. Kao glavni razlog vriedi taj, da se u tim zemljama zbog konkurencije ugljena ne treba više toliko ogrievnoga drva, a takvo je drvo glavni proizvod sitnih i srednjih šuma Naročito se mnogobrojne hrastove šume guljače pretvaraju u visoke šume, jer je prodja hrastove kore od godine do godine sve slabija a tim i ovakove šume doista gube pravo na obstanak. Poznato je, a opetovano već i u ovom listu spomenuto je, da su se u strojbarstvu počeli gotovo izključivo rabiti razni ostali surogati, koji koru nadomjestiti mogu. Medju timi osobitu ulogu igra američki „Quebracho". Noviji sastojinski nacrti. U starijim se je sastojinskim nacrtima iztakla obično samo razlika izmedju sitne i visoke šume, a za visoke šume opet samo razlika izmedju listnatih i četinjavih šuma, i to tako da su se najmladji razredi najsvjetlijim a najstariji najtamnijim tonovima iste boje bojadisati. Naročito najstariji su se dobni razredi visokih šuma sasvim tamnom bojom polagah. Ta je tamna boja često smetala, te se ine mnogobrojne oznake u tim nacrtima nisu lahko razbirati mogle. Sada se je počelo bojadisati razne dobne razrede u visokim šumama raznimi bojami nu jednako svjetlimi tonovi, a samo se je za sitne šume ostalo kod staroga. Obrazac prikljopljen novom „naputku za omedjašenje i t. d. austrijskih državnih i zakladskih šuma" — o kojem je već u ovom listu u posebnom članku govora bilo — propisuje da se bojadiše I. dobni razred visokih šuma (1—20 g.) svjetlo-žutom bojom ; II. dob. razr. crvenom; III. dob. razr. zelenom; IV. dob. razr. modrom V. dob. razr. smeđjom, a VI. dobni razred sivom bojom. Jednako se ima bojadisati četinjava i lislnata sastojina, te se iste razlikuju samo polag urisanih konvencijalnih oznaka kakove i naš kataster rabi. Novi hes |