DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 90 — Različite viesti. šumarska i Ina iilđustrijalna poduze<´aizvješća trgovačko-obrtničke komore osječkedručju te komore industrija zastupana kako u bila je god. sliedi: Sla 22Toniji. ISOl. parne Polag u popilane, 1 tvornica za pravljenje buradi, 1 tvornica za pokućtvo i orudje, 1 tvornica za samo pokućtvo. Sva ta poduzeća pružila su zaradu radnicima na broju ih 7920, a njihova je godišnja proizvodnja te godine vriedila 15,355.200 K. Kako je posao sa rezanom robom zapinjati počeo, obustavile su posao tečajem 1901. 4 pilane, a 1 pilana nije 6 mjeseci radila, jer joj je ponestalo surovine. Od inih industrialnih poduzeća obstojale su: 2 kožarnice, 1 tvornica za preradbu lana, 1 tvornica za bojadisanje svile i vune zajedno sa mehaničkom predionicom; 20 parnih mlinova, I tvornica za šampanjac, 6 pivovara, 1 tvornica za ulje, 6 tvornica za ocat, 4 tvornice tanina, 4 keraičke tvornice za suhu destilaciju drva, 1 tvornica za žigice, 1 plinarnica. Sume u Rumunjskoj. Rumunjska počela je u novije vrieme sve više eksportirati drvo, te je naročito u hrastovim dužicama postala jedan od osjetljivih konkurenata našoj dužici. Vriedno je s toga pobliže se upoznati sa šumami i šumarstvom ovoga našega najnovijega konku renta, koji je već više dosadanjih kupaca naših šuma premamio a i znatna već množina naših domaćih šumskih radnika u tamošnjim šumama radi. Polag izvješća ruskoga šumar, ravnatelja Kerna ima u Rumunjskoj u svem 2 774.048 hektara šume ili 2l7o od sveukupne površine Rumunjske. Od ove množine odpada 1,085.033 ha. na državne šume, 70.188 ha. na krunske šume, 125.986 ha. na obćinske šume i 1,492.841 ha. na šume privatnih posjednika. Šume ima u Karpatima, na manjim brežuljcima i u ravnicama. Najveći vrhunci planina su goli i služe kao pašnjaci. Od 1800 m. visine više ima samo nešto klekovine. U pojasu izpod 1800 m. pa sve do 1300 m. prostiru se krasni jelici i srarekvici. Izpod ovoga pojasa širi se bukovina i to ponajprije u smjesi o četinjačima, a kasnije u čistim sastojinama. Ima u tim šumama ponešto uštrkanoga ariža, javora, limbe i tise. U gorskim dolinama ima i ovećih sastojina brezovih izpod kojih ima često mnogo jelovog i smrekovog podmladka. Na podnožju brda — kao i kod nas — ima borovih šuma. U dobrom su stanju samo šume države i većine veleposjednika ; stabla ima upravo orijaških tako, da smreke od 40—60 met. visine, a 1 met. promjera nisu nikakove riedkosti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 91 — U brežuljcima i sredogorju (do 800 m. visine) najviše ima bukovih šuma, koje su na južnim i jugozapadnim stranama mješovite bukove i hrastove. Hrast kitnjak na tim obroncima najbolje uspieva. U dolinama ima hrasta lužnjaka, sa nešto kitnjaka i sladuna. Ujedno ima u nižim položajima graba, jasena, briesta i breze. Liepih hrastova ima u tim položajima samo još u državnim šumama. Šume ravnice do kojih 250 m. visine, većinom su hrastici obrasli hrastom lužnjakom, i to ili čisti hrastici, ili su hrastici u kojima ima mnogo cera i jasena. Osim toga ima i pravih mješovitih šuma u kojima raste uz hrast lužnjak još i klen, grab, lipa, briest, topola i mnogo brojno drugo grmlje (taj isti karakter imaju i naše šume po nizinama. Ur.) U tim šumama ima mnogo čistina i izharačenih čestica, a to haračenje potiče od predjašnjih sječa i šumske paše. Mnogobrojne se šume u ravnicama krče i takova zemljišta drugoj vrsti ležatbe privadjaju. Samo se ne krče državne šume, a i obćinske. Po čitavoj površini kraljevine šume su nerazmjerno podieljene. Dočim u gorskim i brdovitim kotarima od svekolike površine šume do 54 % zapremaju, u ravnicama samo kojih 2—97o-— Najbolje su poznate i uredjene državne šume. U državnim su šumama razne vrsti drva zastupane. Na jelike i smrekvike odpada do 119.626 ha., na bukvike čiste ili u smjesi s četinjačami odpada 210.240 ha., mješovitih listnatih šuma (bukva, iirast, grab, briest i t. d.) ima do 267.848 ha., hrastovih šuma ima oko 275.738 ha., mekane listače zapremaju oko o8.652 ha. dočim na šume bagrema (akacije) odpada 9.530 ha. Od svih ovih šuma nalazi se u eksploataciji oko 65´´/o, dočim je ostatak, za sada, nepristupan, te se izcrpljivati ne može. — Popriečno postizava se kod prodaja po liektaru 451 franak. Najviše se postiglo oko 800 fran. Brutoprihod po hektaru računa se 3´65 fr. a čisti na 2´3 fr. — Do konca g. 1898. bilo je uredjenih visokih šuma, za koje su sastavljene [gospodarstvene osnove 69.741 ha, 15.253 ha. srednjih i 12820 ha. sitnih šuma. Razmjerno mnogo ima privatnih šuma za koje su sastavljene gospod. osnove i to s tog razloga, što šumski zakon od g. 1884 vrlo strogo pazi na sječu u onim šumama, koje uredjene nisu. — I gledom na ručno pomladjivanje šuma dosta je već učinjeno. Uz Dunav ima prostranih pjeskulja, u svem oko 23.000 ha., od toga je vlastničtvo države 9000 ha., 3000 spada kruni i crkvi, a 9000 privatnicima. Za šestnaest godina (od 1889.—1900.) pošumljeno 9530 ha. državnih i 1100 ha. krunskili pjeskulja. Osim toga pošumljuje se po stepama oko Jalonice i Baile, pak u Dobruči. Drvna industrija u (irorskom kotaru. U 15. broju „Agramer Zeitung-a" od ove godine priobćio je g. šumarnik Henrik Furst pod gornjim naslovom članak sliedećeg sadržaja : |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 92 — U jeseni prošle godine podigao je u G rovu gospodin Dušan Vilhar, drvotržac u Rieci parnu pilanu, zasnovanu na temelju najnovije telinike. To je radostan pojav, kojemu se tim više radujemo, što našoj drvnoj proizvodnji kraj današnjili prilika prijeti tako osjetljiva konkurencija, koja svako nastojanje oko njenog razvitka očito spriečava. U tako težkim prilikama po našu drvnu industriju, našao se ipak muž, pun poduzetnog duha, koji u siromašnom Gorskom kotaru, u mjestu Gerovu, podiže najmodernije uredjenu parnu pilanu, spojenu s mlinom u kojem će za svoje radnike mljeti, uz znatni trošak od 200.000 K., koja će godišnje do 30.000 m´ sirovog drvnog materijala izradjivati. Ovo je poduzeće i sa narodno-gospodarstvenog [´gledišta od velike koristi za mjesto Gerovo i okolicu. Dovažanjem k pilani iz okolnjih šuma do 30.000 m´sirovog drvnog materijala, kao i razvažanjem od pilane izrezane gotove robe putevima i cestama do bližnjih željezničkih stanica, čemu je potrebno mnogo radne i vozne snage, otvorit će se narodu izdašno vrelo zarade i privrede. Poduzetnik će ponajviše izradjivati prostrane šume vlastelinstva čabarskog, porodice pl. Ghycy. Sveukupni posjed ove broji 17.667 ha, od kojeg na samu šumsku površinu odpada 17.276 lia. Razumije se, da su tim poduzećem i šume okolnjih zemljištnih zajednica, kao i manjih šumoposjednika zadobile veću vrijednost, jer su dobile stalnog konsumenta, koji će njihove šumske proizvode više tražiti i bolje plaćati. Velika je zasluga punomoćnika rečenog vlestelinstva, gospodina Nikole pl. Ghycy-a, da se je to koristno poduzeće u siromašnom onom kraju podiglo. Nestašica radnih sila i voznog blaga u onom kraju osjetljivo će djelovati na intenzivniji razvitak koristnog tog poduzeća. Opaža se već sada oskudica radnih sila i novaca poradi mnogobrojnog izseljivanja naroda u ovozemske, kao i u prekomorske krajeve, što ima za posljedicu materijalno propadante ondašnjeg pučanstva. Bez sumnje je, da će novo poduzeće zaustaviti bujicu selenja, pošto će narod kod kuće imati zarade, a što će opet od koristi biti i za samo poduzeće. Da se u Gerovu izradjena roba dopremi na Rieku, mora se ona prije dovesti do željezničkih stanica u Lokvama ili u Delnicama Danas se gotova roba vozi do 40 kim. dugačkom cestom: Gerovo—Crni lug—Mrzla vodica do željezničke stanice u Lokvama. Ova znatna udaljenost prouzročuje za poduzeće velike troškove, koji se zimi i povisuju, a kada snieg zapadne, dapače prevoz robe zapinje. Prema tomu jasno se razabira, da je današnja cesta: Gerovo—Crni lug—Mrzla vodica do željezničke stanice u Lokvama za poduzeće skroz nepraktična, pošto su troškovi kirije oko dovoza gotove robe na stanicu tako veliki, da umanjuju rentabilitet poduzeća. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 93 — Nu kad se dogradi već projektirana cesta izmedju Crnog luga i Delnica, uklonit će se sve zaprieke, koje na putu stoje intenzivnijem razvitku tog poduzeća. Ta cesta ne će biti jedino od koristi za samo Vilharovo poduzeće, već i za mjesto Gerovo i cielu okolicu. Bez dvojbe je, da će ova nova cesta od najveće koristi biti za vlastnike prostranih šuma, koje su do sada poradi slabih prometila representirale malu vriednost. Nova cesta od Crnog luga do željezničke stanice Delnicama bit će za 10—12 kim. kraća od one: Gerovo—Crni lug — Mrzla vodica do željezničke stanice u Lokvama, što će od znatne koristi biti za poduzeće poradi nestašice spomenutog već voznog blaga. Ne samo, da će uz tu novu cestu i samo poduzeće procvasti, osiguravši im trajan obstanak u Gerovu, nego je ona fid velike važnosti za intenzivniji razvitak šumskog gospodarstva. Poduzetnik će naime zbog kraćeg puta i uz jeftiniju kiriju iznašati uz drvni trg veću množinu gotove robe, a dosljedno tomu, trebat će i više sirovog drvnog materijala. Tim načinom će se unovčiti i slabiji, manje vriedniji, proredjivanjem i njegovanjem sastojina dobiveni sortimenti, koji su se u bezcijenje prodavali ili u šumi ležati ostavljali. Intenzivnijim izrabljivanjem šumah, gdje se potrebuje više radne i vozne suage, otvorit će se radnicima i kirijašima vrelo zarade i privrede, koje će biti uz novu cestu i snažnije, pošto će vožnja cestom: Grnilug—Delnice biti brža i lakša. Već s tih razloga, kao i s razloga što će promet novom cestom biti manje sprečavan od snježnih zameta, nego s cestom: Grnilug—Mrzla vodica, nuždno je, da se ta nova cesta i u budućo uzdrži. Ne manju korist od tog koristnog poduzeća, imat će i željeznička uprava, pošto će godimice do 1000 vagona gotove, izradjene robe u Gerovu na drvna tržišta razvažati. Spomena su vriedne mnogobrojne i razširene ceste i putevi vlastelinstva čabarskog, koje su otvorile put prostranim šumama pl. porodice Ghvev na svjetska drvna tržišta. Sveukupna duljina tih cesta. kao i puteva prvog reda s uzponom od 0—1^/^ iznaša do 120 kim., puteva drugog reda 65 kim. i puteva trećeg reda do 180 kim. Ta mnogo razširena cestovna mreža izgradjena je istom zadnjih 25 godina s znatnim troškom od 700.000 K. Nova cesta Crni lug— Delnice jest nuždno razširenje cestovne mreže kotarali Čabar i Delnice, Kr. kotarska oblast u Delnicama već da je i preduzela nuždne mjere i sredstva, da interesovano pučanstvo stanoviti dio pridonese k izgradnji te ceste. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 94 — Budu li svi interesovani krugovi svoje učinili, te ne budu li se uklanjali svojim dužnostima, sjegurno će se i s mjerodavne strane, koja svagda podupire takova koristna nastojanja, učiniti nešto što prave potrebe narodne dobrobiti zahtjevaju. Gj. X. Sibirija. Ova ogromna azijatska ruska provincija ima površinu od 13,900.000 četvornih kilometara, te je po tom oko 24 puta tako velika kao naša monarhija. Veći dio ove zemlje nije sposoban za poljoprivredu. Pojas sposoban za poljoprivredu računa se na kojih 4,200.000 čotvor. kilometara. Polag popisa od g. 1897. broji Sibirija u svem 7,544.367 žitelja, dolazi po tom na 100 kilometara 54 žitelja dakle od prilike toliko koliko kod nas 1 kilometar. Žiteljstvo Sibirije u glavnom sastoji od poljodjelaca, te je Sibir izvozna zemlja za žito a bit će i za drvo. U novije vrieme poljodjelstvo napreduje, a sibirski poljodjelci mnogo nabavljaju raznih vrsti gospodarskih strojeva. LoTiički dar niskomu caru. Kako „Pester Lloyd" javlja naš je kralj poklonio ruskomu caru 12 komada krasnih jelena poteklih iz revira grofa Ivana Draškovića. Ti reviri leže u baranjskoj županiji u Ugarskoj. Jeleni doći će u carska ruska lovišta kraj Varšave. Od rečenih 12 jelena osam ih je već odpremljeno u Rusiju, a četiri su odaslana u Godole. Ovi su darovani jeleni vanredno krasni i jaki eksemplari. Povećanje uaarsko-lirvatske željezničke mreže u g. 1903. U zemljama ugarske krune nije se tečajem minule godine nego vrlo malo povećala željeznička mreža. U cielosti izgradjeno je do 1902. u svem samo 143 kilometra novih pruga. Od g. 1881. ovamo nije se ni jedne godine tako malo izgradilo, dakle se je i na tom polju pokazao zastoj. Za ovu godinu — 1903. — nakanjeno je više graditi ujedno se kani. nabaviti 95 novih kola za prevoz mesa koja će kola biti providjena hladionicama i 400 kola za prevoz voča. — Do konca 1902. bilo je na svim željezničkim prugama u Ugarskoj i Hrvatskoj u porabi: 2991 lokomotiva, 5.757 vagona za prevoz osoba, 68861 vagon za prevoz robe. Prošle godine nabavljena je 61 lokomotiva, 128 vagona za prevoz osoba i 2662 teretnih vagona. Medju težnje agraraca u Rumunjskoj spadaju medju inim ta, da se broj nedjelatnih dana za seljake umanji, jer su ti mnogobrojni sveci velika zaprieka intenzivnijem radu u poljodjelstvu. Uzgoj gnjetlova u Europi posvećuje se sve više i više pažnje, i to ne samo u južnim već i sjevernijim zemljama našega kontinenta. Lovišta u našoj monarkiji, u Njemačkoj i Francuzkoj mogu se već upravo bogatima na toj divljači nazvati. Najbolje to zasvjedočuju sasvim vjerodostojni izkazi pojedinih većih lovovlastnika, a tako isto službeni statistički podatci. Ovi potonji nisu doduše skroz točni, nu ipak daju priličnu sliku lovnih prilika pojedinih zemalja. Iz tih se izkaza vidi, da se |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 95 — ova plemenita divljač sve više goji. I kod nas u Hrvatskoj učinjeno je naročito zadnjih dvadeset godina mnogo, da se ta liepa divljač što bolje u našim lovištima udomaći. U Englezkoj učinjeno je u zadnje vrieme u tom pogledu vrlo mnogo, a sad javlja „Deutsche Forstzeitung" da se i u carskim ruskim lovištima vrlo mnogo čini, da se gnjetlovi udome. Tako je, polag viesti saobćene u spomenutom listu, prodano jednoj njemačkoj tvrdci za milijun maraka šume blizu Sie\veca u svrhu, da se tamošnje fazanerije prošire. Vanredni uspjeli u lovu na međjeđe. Prošloga mjeseca ubio je g. Treščec, kot. upravitelj u Foči u družtvu s još jednim lovcem u tamošnjim šumama za kratko vrieme od pol sata četiri medjeda. Ovo je svakako vanredan uspjeh, ali ujedno i dokaz, da u šumovitim planinama su-jedne nam Bosne ima još u obilju ove inače riedke velike grabežljive zvjeradi. Sitne i srednje šume. U industrija!nim zemljama srednje Evrope sitnih i srednjih šuma sve više nestaje, jer se takove šume većinom sve polagano pretvaraju u visoke šume. Kao glavni razlog vriedi taj, da se u tim zemljama zbog konkurencije ugljena ne treba više toliko ogrievnoga drva, a takvo je drvo glavni proizvod sitnih i srednjih šuma Naročito se mnogobrojne hrastove šume guljače pretvaraju u visoke šume, jer je prodja hrastove kore od godine do godine sve slabija a tim i ovakove šume doista gube pravo na obstanak. Poznato je, a opetovano već i u ovom listu spomenuto je, da su se u strojbarstvu počeli gotovo izključivo rabiti razni ostali surogati, koji koru nadomjestiti mogu. Medju timi osobitu ulogu igra američki „Quebracho". Noviji sastojinski nacrti. U starijim se je sastojinskim nacrtima iztakla obično samo razlika izmedju sitne i visoke šume, a za visoke šume opet samo razlika izmedju listnatih i četinjavih šuma, i to tako da su se najmladji razredi najsvjetlijim a najstariji najtamnijim tonovima iste boje bojadisati. Naročito najstariji su se dobni razredi visokih šuma sasvim tamnom bojom polagah. Ta je tamna boja često smetala, te se ine mnogobrojne oznake u tim nacrtima nisu lahko razbirati mogle. Sada se je počelo bojadisati razne dobne razrede u visokim šumama raznimi bojami nu jednako svjetlimi tonovi, a samo se je za sitne šume ostalo kod staroga. Obrazac prikljopljen novom „naputku za omedjašenje i t. d. austrijskih državnih i zakladskih šuma" — o kojem je već u ovom listu u posebnom članku govora bilo — propisuje da se bojadiše I. dobni razred visokih šuma (1—20 g.) svjetlo-žutom bojom ; II. dob. razr. crvenom; III. dob. razr. zelenom; IV. dob. razr. modrom V. dob. razr. smeđjom, a VI. dobni razred sivom bojom. Jednako se ima bojadisati četinjava i lislnata sastojina, te se iste razlikuju samo polag urisanih konvencijalnih oznaka kakove i naš kataster rabi. Novi hes |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 50 <-- 50 --> PDF |
96 senski naputak pošao je još dalje. Po tom naputku mora se u takovim nacrtima — koji se tamo ne zovu „sastojinskim" već „gospodarstvenim" nacrtima — označiti svaka sastojina i po vrsti drva posebnom konvencijalnom oznakom. Tako se primjerice označuju smrekova šuma s visećom, a jelova sa nasadjenom šešaricom, tirastova sastojina žirom, bukova bukovim listom, ariževa malom grančicom ariževom na kojoj ima karakterističnili ariževih iglica i šešarica i t. d. Broj 91. ex 1903. Oglas dražbe. u sriedu dne 11. veljače 1903. u 11 sati prije podne obdržavati će se kod šumsko gospodarstvenog ureda otočke imovne obćine putem pismenih ponuda dražba niže navedenih drvnih gromada. Sreza t?posobno8t Izklična ciena 03 OJ Vrst o Sječe 03 > 0 OJ « 03 o drva Ime o ´o´ 03 O p-l ´U a, a m´ pr. m. K. f. K. f. m1 1 1901/1903 Bukva 295 300 6 40 1920 — Krekovača 2 1 1901/1903 Bukva 1409 3000 1 60 4800 s i 3 4 1896/1899 Jela 41-^5 6950 7 ,00 48650 ^^ Crno jezero — — 4 ´il 4 Stare sjeće Bukva 1750 1500 6 40 9600 — — 5 >o 7 1903 Bukva 114 200 6 40 1280 Brušljan — 6 7 1903 Bukva 387 2000 1 60 3200 7 Vrbovice 28 1901/1903 Bukva 389 400 6 40 2560 O — — — — O 1—H ( Markovid 8 22 Okresata Jela 963 800 — 6 40 5120 — rudine 9 Dolac 25 1899/1905 Jela 3113 4670 6 40 29888 M^l — — Kuterevska 10 5 1903 Bukva 287 300 — 6 40 1920 — kosa > Jelovac Apa-Opaljena 11 11 Jela 273 200 — 6 40 1280 - tišan stabla Opaljena 12 21 18 Jela 323 150 — 5 80 870 - Begovaža stabla 1 f3 1 ´iH 18 Prehvat Jela 3574 5361 5 80 31093 80i — 14 C3 19 1902 Bukvii 246 246 5 60 1377 601 — 15 M 1 Kalćida vrh 19 1903 Bukvii 686 685 — 5 60 3836 1 16 19 1903 Jela 9:6 1374 6 40 8793 60 — Uk jpnc ) 156189 — U pismenima ponudama, koje moraju biti propisno biljegovane, dobro zapečaćene i vadiumom od 5% providjene, ima nudioc izrično navesti, da su mu obći i posebni dražbeni uvjeti poznati, te se isti mogu uviditi kod gospodarstvenog ureda za vrieme uredovnih sati. Stabla su u naravi označena brojnim kolom, a rok izradbe i izvoza opredieljen je do konca godine 1904. Šumsko - gospodarstveni ured otočke imovne obćine. u Otočcu, dne 11. siečnja 1903. Uređjuje Ivan Partaš,prof-šum. akademije uZagrebu. TiskaraC. Albreeht (J. WittaSek |