DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 90 — Različite viesti. šumarska i Ina iilđustrijalna poduze<´aizvješća trgovačko-obrtničke komore osječkedručju te komore industrija zastupana kako u bila je god. sliedi: Sla 22Toniji. ISOl. parne Polag u popilane, 1 tvornica za pravljenje buradi, 1 tvornica za pokućtvo i orudje, 1 tvornica za samo pokućtvo. Sva ta poduzeća pružila su zaradu radnicima na broju ih 7920, a njihova je godišnja proizvodnja te godine vriedila 15,355.200 K. Kako je posao sa rezanom robom zapinjati počeo, obustavile su posao tečajem 1901. 4 pilane, a 1 pilana nije 6 mjeseci radila, jer joj je ponestalo surovine. Od inih industrialnih poduzeća obstojale su: 2 kožarnice, 1 tvornica za preradbu lana, 1 tvornica za bojadisanje svile i vune zajedno sa mehaničkom predionicom; 20 parnih mlinova, I tvornica za šampanjac, 6 pivovara, 1 tvornica za ulje, 6 tvornica za ocat, 4 tvornice tanina, 4 keraičke tvornice za suhu destilaciju drva, 1 tvornica za žigice, 1 plinarnica. Sume u Rumunjskoj. Rumunjska počela je u novije vrieme sve više eksportirati drvo, te je naročito u hrastovim dužicama postala jedan od osjetljivih konkurenata našoj dužici. Vriedno je s toga pobliže se upoznati sa šumami i šumarstvom ovoga našega najnovijega konku renta, koji je već više dosadanjih kupaca naših šuma premamio a i znatna već množina naših domaćih šumskih radnika u tamošnjim šumama radi. Polag izvješća ruskoga šumar, ravnatelja Kerna ima u Rumunjskoj u svem 2 774.048 hektara šume ili 2l7o od sveukupne površine Rumunjske. Od ove množine odpada 1,085.033 ha. na državne šume, 70.188 ha. na krunske šume, 125.986 ha. na obćinske šume i 1,492.841 ha. na šume privatnih posjednika. Šume ima u Karpatima, na manjim brežuljcima i u ravnicama. Najveći vrhunci planina su goli i služe kao pašnjaci. Od 1800 m. visine više ima samo nešto klekovine. U pojasu izpod 1800 m. pa sve do 1300 m. prostiru se krasni jelici i srarekvici. Izpod ovoga pojasa širi se bukovina i to ponajprije u smjesi o četinjačima, a kasnije u čistim sastojinama. Ima u tim šumama ponešto uštrkanoga ariža, javora, limbe i tise. U gorskim dolinama ima i ovećih sastojina brezovih izpod kojih ima često mnogo jelovog i smrekovog podmladka. Na podnožju brda — kao i kod nas — ima borovih šuma. U dobrom su stanju samo šume države i većine veleposjednika ; stabla ima upravo orijaških tako, da smreke od 40—60 met. visine, a 1 met. promjera nisu nikakove riedkosti. |